Nedavno je u Zagrebu predstavljena knjiga "Upravljanje promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba", docenta Davora Perkova, doktora ekonomskih znanosti i profesora na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, gdje predaje kolegije Strateški menadžment, Međunarodna ekonomija, Organizacija i Globalizacija na doktorskom studiju.

Davor Perkov je dugogodišnji predavač i na Veleučilištu VERN, na kojem izvodi kolegij Poslovna organizacija i upravljanje promjenama na studiju Poduzetnički menadžment. Paralelno s akademskom karijerom Perkov kao certificirani poslovni konzultant radi s menadžerima i pomaže im u svladavanju vještina vođenja i kompleksnih procesa organizacijskih promjena. U proteklih 15 godina savjetovao je niz privatnih kompanija u Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji, ukjučujući Atlantic Grupu, Auto Hrvatsku, Kraš, Polikliniku Bagatin, Bluesun Hotels&Resorts, Gavranović, Končar-Elektroindustriju, Valamar te Savu i Triglav (Slovenija) i MAN Importer (Makedonija). Stalni je suradnik poslovnih učilišta Experta i Mirakul...

Kako je upravljati promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba, da se poslužim naslovom vaše knjige?

- Moju knjigu, osim što studentima služi kao udžbenik iz organizacije i strateškog menadžmenta, preporučujem svima koji žele biti uspješniji na poslu i u privatnom životu. Čitateljima otkrivam zašto i kako se stalno mijenjati da bi - baš u inat svima - bili nezamjenjivi, jer su promjene prirodni zakon koji moramo prihvatiti otvorena uma i srca. Iako se knjiga prodaje samo u mreži Narodnih novina (nakladnika), već u prva dva mjeseca našla je svoj put do više od 300 čitatelja, što je za naše prilike sjajan rezultat, a meni kao autoru znači satisfakciju za uloženi petogodišnji trud i dodatni argument za optimizam kada je u pitanju pogled u budućnost našeg društva.

Promjene su svuda oko nas i o njima rado govorimo, istodobno ih iznimno slabo shvaćamo. To potvrđuje i porazni podatak da samo 20 - 30 % započetih procesa poslovnih promjena uspije, djelomice ili u cijelosti, dati željene ishode! Ljudi, naime, vole čuti i govoriti o promjenama (kod svih drugih!), ali teško mijenjaju svoje navike i sebe. Uostalom, u velikom hitu i Petar Grašo pjeva: "Ostat ću uvik isti, nikad se neću minjat,/ostat ću uvik isti, u to se ne smi dirat."

Knjiga ne nudi čarobnu formulu za stopostotni uspjeh, nego potiče čitatelja na promišljanje i zaključivanje u odabiru načina putovanja prema nečem novom i nepoznatom, izvan zone rutine i sigurnosti. Shvaćanjem uzroka i poštovanjem određenih načela, postupaka i strukture povećavaju se mogućnosti za učinkovito upravljanje promjenom u uzbudljivom digitalnom dobu. Neovisno o tome događa li se u poslovnoj organizaciji, industriji, društvu ili obitelji, digitalna transformacija (industrija 4.0) zasigurno je najveća promjena koja je zahvatila naš način življenja, komuniciranja i promišljanja.

Posebna poglavlje u knjizi posvetili ste strukturnim promjenama digitalnog doba i digitalizaciji poslovanja. Što nam o tome možete reći, kako tu stoji RH danas?

- Digitalizacija poslovanja zahtijeva otvorenost i promjenu organizacijske kulture, usredotočenost na poslovnu izvrsnost kao dominantni način promišljanja, razvoj istraživačko-razvojnih sposobnosti, iskorištavanje prednosti otvorenih inovacija te nove značajke liderstva. U odnosu prema dugotrajnoj ekonomskoj krizi, nasljeđu prošlosti i mentalitet, u Hrvatskoj je teško poduzimati strukturne promjene. Za razliku od drugih, u nas se naučilo živjeti od rente, ušteda, sive ekonomije, špekulacija, prodaje nekretnina, zaduživanja i jeftinih kredita. Nije sazrela svijest da se može živjeti samo od svoga rada i da se mora trošiti samo onoliko koliko se zaradi. Vlada bi trebala biti mnogo hrabrija i odlučnija u preobrazbi Hrvatske iz konsezualnog socijalnog društva u moderno tržišno-socijalno društvo, u kojemu će poduzetnici uspješno poslovati, a građani dobro živjeti.

Ponajprije valja reformirati obrazovni sustav te uvesti trajne procese doškolovanja za stjecanje digitalnih kompetencija. Drugo, valja digitalizirati javnu upravu i sve državne usluge (dokumente) transformirati u digitalni oblik. Treće, na nacionalnoj razini mora se donijeti stimulativni regulatorni okvir za podršku investicijama u nova tehnološka rješenja kao preduvjetima za uvođenje 5G tehnologije i ulazak u eru interneta međupovezanih uređaja (IoT). I četvrto, u Hrvatskoj slijedi zahtjevna digitalizacija industrije, automatizacija procesa u poslovnim organizacijama i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj.

Prema indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije za 2019., Hrvatska je među 28 zemalja članica zauzela 20. mjesto. Vaš komentar?

- Da budemo precizniji, Hrvatska je u 2018. zauzela tek 22. mjesto (u našem medijskom prostoru često se javnosti podastiru neprovjereni ili netočno interpretirani podatci!). To je jedno mjesto više nego 2017., ali i dalje smo u skupini manje uspješnih država. Inače, Izvješće o DESI-ju služi za praćenje napretka država članica EU-a u području digitalizacije. Za svaku se državu ocjenjuje pet kriterija: 1. povezivost (npr. fiksni širokopojasni pristup); 2. ljudski kapital (npr. upotreba interneta ili razina digitalnih vještina); 3. korištenje internetskih usluga (npr. intenzitet sudjelovanja u komunikaciji ili online transakcijama); 4. integracija digitalne tehnologije (npr. digitalizacija poduzeća i e-trgovina); 5. digitalizacija javnih usluga (npr. e-javna uprava). Najveći su izazov loši rezultati u području povezivosti (27. mjesto!). Naime, slaba je ili znatno ograničena dostupnost širokopojasne veze u ruralnim područjima, a cijene fiksnog širokopojasnog pristupa i dalje su među najvišima u Europi, jer operator Odašiljači i veze (OIV) ima dominantno visok tržišni udio. Kako bi potpuno iskoristila prednosti digitalne transformacije, Hrvatska mora poboljšati svoju širokopojasnu infrastrukturu, jer ćemo inače zaostati za mnogim digitalnim trendovima, kao npr. u 5G tehnologiji ili internetu stvari (IoT), tj. međupovezivanju uređaja. Danas ih je na globalnoj razini povezano osam milijardi, a u 2030. će ih prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF-u) biti povezano čak jedan trilijun!

Napredna infrastruktura i tehnologija preduvjet su za razvijeno digitalno društvo. Gdje je tu RH, s kojim se problemima suočavamo, što poduzima država, a što privatni sektor...?

- Povećanje investicija u digitalnu infrastrukturu može pomoći u reindustrijalizaciji i ubrzavanju rasta izvoza Republike Hrvatske. U četvrtom poglavlju moje knjige deset je autorskih studija slučaja, među kojima je i ona koja govori o najvažnijim problemima i rješenjima za jačanje međunarodne konkurentnosti naše zemlje. Između ostaloga, ističem da digitalizacija ne dovodi do smanjenja broja radnih mjesta, štoviše, podizanje razine digitalizacije od 1 posto trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto. Prema Ekonomskom institutu u Zagrebu, ako, na primjer, telekomunikacijski sektor godišnje uloži 2,2 milijarde kuna, stvorila bi se 11.544 nova radna mjesta, a BDP bi se povećao za 0,75 posto!

S pomoću digitalne tehnologije kao što su Cloud Computing, Mobile, Social, BigData i IoT može se kontinuirano učiti, povećati poslovna agilnost, uvesti novi način poslovanja, transformirati ključne (matične) poslovne procese i poboljšati korisničko iskustvo. Primjerice, broj korisnika usluga e-uprave kod nas je iznad prosjeka EU-a, ali nema napretka u pružanju tih usluga. S druge strane, ostvarujemo dobre rezultate glede otvorenih podataka i usluga e-zdravstva!

A privatni sektor? U uvjetima globalizacije, koja omogućava da posegnemo u svijet kao nikada prije, jednako kao što i svijetu omogućava da dosegne svakog od nas, naša lijepa i nevelika zemlja može se, na primjer, podičiti jednom organizacijom koja možda kao jedina hrvatska zaslužuje atribut globalne multinacionalne kompanije. To je istarski softverski div Infobip iz Vodnjana, koji s više od 50 ureda na šest kontinenata vodi operacije u 190 država te surađuje sa svjetskim bankama, internetskim poslužiteljima i s više od 800 telekom-operatora diljem svijeta. Njihovim se uslugama, koje sežu od SMS-a i sigurnosnih platformi za Whatsapp i Viber do umjetne inteligencije (UI), koriste čak četiri milijarde ljudi! S 1300 zaposlenih najveća su domaća, ali ujedno važna i utjecajna i globalna IT i telekomunikacijska kompanija. Impresivno, zar ne?

Možemo li s optimizmom gledati na nastavak digitalne transformacije društva, uključujući i najvažniji sektor - gospodarski razvoj i poslovanje? Što valja činiti da se tempo ubrza...?

- Držim da možemo biti optimisti, ali moramo djelovati! Ključ uspjeha u novoj ekonomiji ubrzan je razvoj zasnovan na stalnim inovacijama. Svjetski gospodarski forum (WEF) i EU dali su našoj zemlji preporuke na kojima se temelji inicijativa pod nazivom "Digitalna transformacija gospodarstva 2016. - 2020." (DTI), koju moraju podržati Vlada, sveučilišta, poslovna zajednica i mediji. Tek tada možemo govoriti o uspješnom zaokretu prema budućnosti. U skladu s Okvirom za kompetencije EU-a (European e-Competence Framework), programima edukacije kao što su digitalno liderstvo, digitalno poduzeće, upravljanje inovacijama, društvene mreže, Community Management i pametni gradovi, djelovanje valja usmjeriti na razvoj novih znanja i vještina naših menadžera i zaposlenika.

Na vaše pitanje dio je odgovora ponudio i jedan od recenzenata, prof. Velimir Srića, koji je u predgovoru knjige napisao: "Vjerujem da je svaka vizija ostvariva za zemlju koja ima 1246 otoka i najljepšu europsku obalu, 47 % zdravih šuma, kraški predio kao prirodnu tvornicu vode (treću po kvaliteti u svijetu), slavonsku ravnicu, koja može prehraniti pola Europe i sjajne ljudske resurse. No, valja se pokrenuti! Ako smo dosadašnje, relativno sve veće zaostajanje za Europom i razvijenim svijetom shvatili kao priliku, postavit ćemo se poduzetnički i uzeti budućnost u svoje ruke. Odlučite li to učiniti, ova će vam knjiga biti od velike pomoći." (D.J.)