Magazin
TEMA TJEDNA: SUPERIZBORNA PRVA TREĆINA

Nataša Beširević: Mogle bi se promijeniti prioritetne politike
Objavljeno 20. travnja, 2024.
DR. SC. NATAŠA BEŠIREVIĆ Konzultantica na EU projektima u regiji zapadnog Balkana i istočnog susjedstva, evaluatorica Europske komisije Horizon Europe...

Ovi izbori služe kao barometar političke klime u EU-u. Oni pružaju uvid u promjene raspoloženja birača, stranačku dinamiku i nove trendove - kaže dr. sc. Nataša Beširević, konzultantica na EU projektima u regiji zapadnog Balkana i istočnog susjedstva, evaluatorica Europske komisije Horizon Europe, te dodaje:



- Prema posljednjim anketama i trendovima diljem Europe, desničarske stranke mogle bi biti najveći pobjednici europskih izbora 2024. Predviđa se da će politička skupina u Parlamentu "Identitet i demokracija" (ID), koja okuplja stranke desnice i ekstremne desnice, osvojiti 87 mjesta (11 više nego što ih ima sad), a Europski konzervativci i reformisti (ECR) povećali bi broj svojih članova za 12 (trenutačno 62).

Prvi put populistička desna koalicija demokršćana, konzervativaca i radikalno desnih zastupnika u Europskom parlamentu mogla bi se pojaviti s većinom glasova, stranke lijevog centra i zelene stranke padaju u podršci. To će svakako promijeniti ravnotežu snaga unutar Europskog parlamenta.

Problem će nastati ako ekstremno desničarska grupa "Identitet i demokracija" dospije na treće mjesto po broju glasova, jer bi tada mogla zahtijevati važno mjesto u Europskoj komisiji. Temeljno je pitanje ovih izbora i Europske unije: Hoće li desni centar surađivati s krajnjom desnicom? U tom bi se slučaju nad Europom nadvili mračni oblaci neizvjesnosti. Zato su ovi europski izbori odlučujući, jer utječu na nacionalne rasprave u pojedinim državama članicama. I naveliko utječu na to koje će politike biti prioritet u sljedećih pet godina.

Koje će EU teme dominirati, kakva bi mogla biti izlaznost...?

- Pitanja povezana s ruskim ratom protiv Ukrajine, uloga EU-a u europskoj sigurnosti, kao i kriza troškova života, migracija i zelena tranzicija te njezini troškovi bit će najvažnije teme kampanja, koje će se, naravno, voditi na razini država s lokalnim specifičnostima. No globalne teme postale su lokalne, što je svakako posljedica pandemije COVID-a, kada je globalna prijetnja ušla u svako kućanstvo. Građani su osvijestili bitnost praćenja globalnih tema i kako ih one pogađaju. Od 1999. izlaznost na EU izbore manja je od 50 %, no 2019. prekoračila je 50 %, a ove godine očekujem izlazak kakav nije viđen u posljednjih 30 godina, znači, više od 56 % izlaznosti. Razlog je jačanje desnice koja se želi realizirati u Parlamentu, ali i strah od desnice.

Posljednja istraživanja Eurostata govore da oko 70 % Europljana želi izići na europske izbore i želi da EU rješava probleme nastale krizama: siromaštvo, javno zdravstvo, zapošljavanje i klimatske promjene. Krize su podignule ljude iz apatije (i bacile ih u mentalne probleme, ali to je neka druga tema), tako da očekujem veliku izlaznost, po čemu će ovi izbori također biti važni.

Gledajući u širem EU kontekstu, tko su favoriti na ovim izborima, koje političke opcije, desne, lijeve ili one centrističke?

- Vjerujem da Europski parlament očekuje oštro skretanje udesno. Stranke krajnje desnice od 2023. sve su dominantnije u mnogim glavnim gradovima EU-a. Vidite samo antiislamsku stranku Geerta Wildersa u Nizozemskoj, Nacionalni skup Marine LePen u Francuskoj, Talijansku braću premijerke Giorgie Meloni, austrijski FPÖ, AfD u Njemačkoj itd. U gotovo desetak država članica EU-a, uključujući Francusku i Njemačku, krajnje desne stranke su u vladi ili su na prvom ili drugom mjestu u anketama. Predviđa se da će gotovo polovinu mjesta imati ultradesni zastupnici. Jačat će i Europski konzervativci i reformisti, koji uključuju poljski Zakon i pravdu, Talijansku braću, Finsku stranku, Švedske demokrate i španjolski Vox. Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, kojem pripada i HDZ, te Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra, kojem pripada SDP, mogli bi padati u podršci, a očekuje se da će Zeleni izgubiti do trećine svojih mjesta. No i dalje se očekuje da će EPP i S&D završiti na prvom i drugom mjestu, i da bi sa tzv. "centrističkim" blokom u Parlamentu i dalje trebali imati ukupnu većinu.

Ursula von der Leyen najavila je da će se kandidirati i za drugi mandat na čelu Europske komisije?

- Rezultati pokazuju da će dvije glavne parlamentarne skupine zastupnika - Europska pučka stranka (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) - vjerojatno i dalje gubiti mandate. Uostalom, gubili su mandate i na posljednjim dvama izborima za Europski parlament. To je rezultat pada potpore vodećim strankama i sve veće podrške ekstremističkim i manjim strankama diljem Europe. To rezultira sve većom fragmentacijom europskih stranačkih sustava na nacionalnoj i na europskoj razini. Unatoč tome, očekujem da EPP i S&D ostanu najveće skupine u EU parlamentu i stoga zadrže većinu ovlasti za određivanje dnevnog reda, uključujući i izbor sljedećeg predsjednika Komisije. Tako da očekujem da će predsjednica von der Leyen osvojiti svoj drugi mandat upravljanja Europskom komisijom.

Uzimajući u obzir širu sliku, kakva je budućnost Europske unije? Vaš završni komentar?

- Nakon katastrofalnog ekonomskog učinka Brexita nitko više ozbiljno ne razmišlja o izlasku iz EU-a, no temeljno je pitanje - kakav mi to EU želimo. Vjerujem da su diskusije “za” ili “protiv” EU-a zastarjele i više “ne igraju” kod glasača. Uostalom, posljednje ankete diljem EU-a pokazuju kako stabilna većina građana, njih više od 70 % smatra da je članstvo u EU-u dobro za njih i njihovu državu, no jednako toliko građana boji se budućnosti jer smatra da će živjeti lošije. Već danas trećina Europljana ne može redovito plaćati račune. Pitanje je tko će se nametnuti i kojim rješenjima. Europa skreće udesno. Neće se mijenjati organizacije i struktura, no mogle bi se promijeniti prioritetne politike. (D.J.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana