Magazin
RAZGOVOR: DAVOR GJENERO

Besmislen je koncept “manjinske vlade” koju zagovara poraženi SDP
Objavljeno 20. travnja, 2024.
DAVOR GJENERO, POLITIČKI JE ANALITIČAR I KOMENTATOR
Da prokomentira protekle izbore za Hrvatski sabor, kao i mogući daljnji razvoj situacije oko sastavljanja saborske većine te predstojeće izbore za Europski parlament, zamolili smo Davora Gjenera, političkog komentatora i analitičara s Krka.

OSTATI NA SIGURNOM


Kako komentirate rezultate proteklih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, uključujući i toliko medijski razvikani projekt "Rijeke pravde", uz Milanovićevu neustavnu angažiranost...?

- Rezultati parlamentarnih izbora su u okvirima očekivanoga. Jasno je bilo da će HDZ odnijeti relativnu pobjedu, pitanje je bilo hoće li ta uvjerljiva pobjeda rezultirati kojim mandatom više ili manje, ali rezultat je očekivan. Ishod izbora pokazao je i duboku krizu u SDP-u, koji više nema kapaciteta kao ozbiljna politička alternativa stranci desnog centra. Pristankom na to da protuustavno prihvate Zorana Milanovića kao svog premijerskog kandidata, bez ikakva razgovora o političkom programu i javnim politikama koje bi provodili, u SDP-u su donijeli odluku da više ne žele biti socijaldemokratska stranka, nego puki pokret okupljen oko autoritarnog vođe. Formirali su koaliciju, koja to nije, jer su u njoj sudjelovali samo partneri bez potencijala da samostalno osvoje i jedan parlamentarni mandat. U toj stranci više nema kapaciteta, oni više nemaju ljude koji znaju kreirati javne politike i koji razumiju kako se upravlja javnim poslovima. Rezultat im je skroman, jer oni na koncu nisu osvojili 42 mandata, nego tek 37. Ideja da bi netko mogao sa 37 mandata pokušati formirati parlamentarnu većinu, nakon tako ozbiljnog političkog poraza, jednostavno je posvađana s pameću. U SDP-u se i danas uzdaju u isto u što su se uzdali i kad su se bacili na koljena pred trenutnog predsjednika Milanovića, a vrlo je vjerojatno da će i posljedice ovog očekivanja, biti jednake posljedicama njihova prihvaćanja Milanovićeva izbornog vodstva.

Očito je da njihovi partneri, koji još uvijek govore o stvaranju nekakve "vlade nacionalnog spasa", sve to rade "s figom u džepu". Nitko od njih na koncu se ne bi bio spreman izložiti sudjelovanju u takvoj vladi, jer im je jasno da ona ne može preživjeti i da ne može donositi, nikakve stvarne odluke, niti kreirati javne politike. Zato je u igri koncept "manjinske vlade" za koju bi SDP, kojeg očito svi smatraju otpisanom strankom, trebao preuzeti političku odgovornost.

Nakon odrađenih domaćih parlamentarnih izbora, slijedi nam druga faza superizborne godine - izbori za Europski parlament, koje je Predsjednik RH odredio za 9. lipanj. Što u odnosu na proteklu kampanju za parlamentarne sada očekivati u kampanji za EU, koje će i kakve biti razlike u retorici, pristupu, medijskoj propagandi...? Koje će EU teme dominirati?

- Velik dio te kampanje proći će u sjeni procesa formiranja parlamentarne većine. Ne čini mi se da bi mogli očekivati neku ozbiljniju političku debatu, a takvu debatu nismo imali niti u kampanji za protekle nacionalne izbore.

Nacionalni izbori pokazali su odnose snaga u političkoj areni, i jasno je da je politička opcija Europske pučke strnake, kojoj pripada HDZ, unaprijed definirana kao relativni pobjednik. Silno je važno da Hrvatska i u idućem mandatu ostane unutar glavnih tokova europskih politika, da glavni dio njezinog predstavništva u Europskom parlamentu bude uključen u jednu od glavnih stranaka europskog političkog reljefa, a to su Europska pučka stranka, Europski socijalisti, Obnovimo Europu (liberalni demokrati) i Zeleni. U mandatu Europskog parlamenta na isteku, Hrvatska nije imala svog zastupnika unutar kluba Zelenih, a očito je da će se ove godine to promijeniti, jer danas Možemo! ima neupitan parlamentarni potencijal i sigurno je da će sudjelovati u diobi mandata.

Pred pet godina, angažman liberalnih stranaka da dođu do članstva u Europskom parlamentu bio je velik, a odvijao se uz pomoć njihovih europskih saveznika, prije svega nizozemske stranke VVD i njemačke palramentarne zaklade Friedsrich Naumann Stiftung, koje su pomogle formiranju Amsterdamske skupine. Međutim, današnji SDP-ovi partneri iz tadašnje stranke Pametno, danas Centar, izazvali su sukob, koji je zamalo razorio ovu liberalnu skupinu. Danas IDS i PGS na izbore za liberalnog zastupnika u Europski parlament izlaze u koaliciji s Fokusom i Reformistima. Iako rezultate za nacionalni parlament ne treba uzimati kao posve relevantne, kad je riječ o očekivanjima od ishoda europskih izbora, budući da na te izbore neće izaći dio glasača, koji nije zainteresiran za europske politike, čini se da bi liberalima moglo biti vrlo teško ponoviti izborni rezultat od prije pet godina, a za Hrvatsku sigurno ne bi bilo dobro da nema svog zastupnika unutar liberalne grupacije Renew Europe, pogotovo znamo li da je u proteklom mandatu njihov zastupnik Valter Flego svojim parlamentarnim radom doprinjeo u ostvarivanju nekih važnih hrvatskih državnih interesa (na primjer, usvajanje cestovnog koridora koji povezuje Trst i Rijeku, kao dijela planiranih europskih koridora).

Kriza SDP-a je očita, i u takvim okolnostima ne treba očekivati njihov relevantan izborni rezultat, a činjenica da su svog jedinog europarlamentarca s relevantnim utjecajem u europskim institucijama Tonina Piculu stavili na zadnje mjesto svoje liste, jasno govori o kvaliteti njihove personalne politike. Valja se nadati da će Picula s tog mjesta preferencijalnim glasovima osigurati ulazak u Europski parlament, jer to da unutar kluba Europskih socijalista djeluje relevantan hrvatski političar, nije samo interes glasača socijalističke opcije, nego je to i u nacionalnom interesu.

Koliko će u širem smislu, i mogu li uopće, rezultati proteklih RH parlamentarnih izbora utjecati na nadolazeće lipanjske EU izbore kod nas...?

- Iako će nastupiti na izborima, stranke koje ne pripadaju relevantnim europskim političkim obiteljima ne mogu niti artikulirati neku ozbiljnu sadržajnu kampanju, jer jednostavno nemaju niti znanja niti mogućnosti oblikovati temelje svog eventualnog budućeg djelovanja unutar Europskog parlamenta.

EUROPSKA OČEKIVANJA


Još malo o izborima za Europski parlament zakazanih za 9. lipnja. Što se RH tiče, u prethodnim EU izborima iznenađujuće se dobro iskazao SDP, može li ponoviti takav uspjeh? Hoće li se HDZ više angažirati i s nekim novim kandidatima ili će zadržati dosadašnje i za novi mandat (to vrijedi i za SDP)?

- Velika je razlika između SDP-a prije pet godina i SDP-a danas. Tada je to bila stranka u krizi, ali s demokratskim vodstvom i s jasnim socijaldemokratskim profilom. Tada je pred izbore za Europski parlament tim oko Davora Bernardića uspio potisnuti frakcijske sukobe u stranci i ujediniti i stranačku organizaciju i biračko tijelo, pa su ostvarili relevantan izborni rezultat. To je bila rijetka prilika, a nikad se više nije ponovila, da je SDP funkcionirao kao jedna od dviju ključnih nacionalnih stranaka. Nakon toga uslijedio je povratak vodstva koje je SDP oblikovalo u stranku autoritarne ljevice, unutarnja lustracija koja je iz stranke potisnula ljude s najviše znanja o javnim politikama, slom političkog utjecaja i gubitak ključnih utvrda, pa i statusa nacionalne strnake u pravom smislu riječi, a sve je to okončano odlukom o prihvaćanju trenutnog Predsjendika Republike kao autoritarnog vođe kojem su podređeni svi interesi i vrijednosti što bi ih stranka zastupala. SDP ima još ponekog politčara koji doista pripada socijaldemokratskom europskom miljeu, kao što je to Picula, ali prema takvim ljudima se odnosi s prezirom i podcjenjivanjem.

HDZ još nije objavio tko će biti njegovi kandidati za europarlamentarce, ali je posve jasno tko su bili najuspješniji članovi njihovog tima u ovom mandatu. Valja očekivati da će ti zastupnici naći mjesta i na novim listama. Vjerojatno će za to kako će selektirati kandidate na listi, utjecati i to na koga bi stranka htjela računati u izvornoj vlasti u Hrvatskoj, pri sastavljanju buduće administracije. (D.J.)
Jasno je bilo da će HDZ odnijeti relativnu pobjedu, pitanje je bilo hoće li ta uvjerljiva pobjeda rezultirati kojim mandatom više ili manje, ali rezultat je očekivan...

Velika je razlika između SDP-a prije pet godina i SDP-a danas. Tada je to bila stranka u krizi, ali s demokratskim vodstvom i s jasnim socijaldemokratskim profilom...

Nacionalni izbori pokazali su odnose snaga u političkoj areni, i jasno je da je politička opcija Europske pučke strnake, kojoj pripada HDZ, unaprijed definirana kao relativni pobjednik...

Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije

UREDNIKOV IZBOR: HITOVI ZNANJA

Ženska magija

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVEMOĆ ILI NEMOĆ MEDIJA

Ivor Altaras Penda:
Ne događa se sloboda,
već zarobljavanje uma

2

TJEDNI OSVRT

Realnost prosječne plaće od 1600 eura?!

3

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije