Magazin
TEMA TJEDNA: SUPERIZBORNA PRVA TREĆINA

Josip Glaurdić: Spremnost na ključne iskorake i ponekad teške kompromise
Objavljeno 20. travnja, 2024.
PROF. DR. JOSIP GLAURDIĆ Ravnatelj Instituta za političke znanosti na Sveučilistu u Luksemburgu

Dobro je da se o EU izborima priča i da ih se smatra važnima. Oni zaista i jesu važni. Možda nisu povijesni ni presudni, ali važni svakako jesu - kaže prof. dr. Josip Glaurdić, ravnatelj Instituta za političke znanosti na Sveučilistu u Luksemburgu, te dodaje:

- To je prije svega tako zato što je sada već nekoliko velikih ratova na samim granicama Europske unije, a i zato što su pred nama jedni zaista presudni izbori, koji bi mogli odlučiti budućnost kontinenta - izbori u studenom u SAD-u.

Ovisno o rezultatima tih izbora, čekaju nas ili tek mjeseci ili možda nekoliko godina da prilagodimo europsku sigurnosnu arhitekturu. Dakle, ta prilagodba je neizbježna. To nam je posljednjih osam godina američke politike pokazalo. E sad, pitanje je kako će ta prilagodba izgledati. Na glasačkim listićima u gotovo svim zemljama članicama EU-a bit će cijeli niz kandidata koji imaju vrlo različite odgovore na to pitanje. I zato su izbori za Europski parlament važni - ne presudni, ali važni.

S obzirom na to da EU izbori dolaze u promijenjenim geopolitičkim i geostrateškim okolnostima u odnosu prema prethodnima (ukrajinski rat, sankcije Rusiji, pomoć Ukrajini, širi sigurnosni aspekt...), koliko će sve to utjecati na retoriku u kampanji pojedinih država članica, na medijsku propagandu, pa i izlaznost birača...? Koje će EU teme dominirati?

- Izbornim kampanjama generalno dominiraju unutarnjopolitičke teme jer su europski izbori svagdje prilika za odmjeravanje domaćih snaga. Ovaj put, ipak, nekoliko je tema koje će postojati gotovo svagdje. To su prije svega rat u Ukrajini, imigracijska politika, kao i posljedice Green New Deala i potrebne prilagodbe. Na izborima 2019. godine izlaznost je porasla prvi put otkad se provode izbori za Europski parlament i prešla je 50 % prvi put od 1994. godine. Mislim da bi izlaznost mogla ponovno blago porasti, a to će prije svega ovisiti o sposobnosti desnih stranaka da mobiliziraju i svoje glasače i svoje oponente. Desne stranke jedine su koje nam nude platforme za promjenu statusa quo. Nekada to rade otvoreno, a nekada skriveno, kao u slučaju tajnog sastanka u Potsdamu u studenom prošle godine. Još uvijek je pitanje koga će te platforme pokrenuti.

Jesu li izbori za Europski parlament prigoda za lovce na dobro plaćene europske sinekure ili prigoda za ozbiljne kandidate koji će odgovorno zastupati interese Unije, ali i svojih država? Kako komentirate najavu da bi se Ursula von der Leyen mogla kandidirati i za drugi mandat na čelu Europske komisije?

- Među više od 700 zastupnika u Europskom parlamentu ima i jednih i drugih. Dovoljno je pogledati listu naših dvanaest zastupnika u prošlih pet godina i staviti na papir što su u tom periodu radili. Europski parlament je institucija u kojoj se nesposobni mogu vrlo lako sakriti. Ali je istovremeno i institucija u kojoj sposobni i proaktivni mogu uvijek pronaći način kako biti korisni jer su mogućnosti zapravo beskonačne.

Ursula von der Leyen kandidatkinja je Europske pučke stranke za predsjednicu Komisije i, ne bude li prevelikih iznenađenja na izborima, tu će poziciju i dobiti. Proteklih pet godina njezina predsjedanja Europskom komisijom nije prošlo bez skandala, ali nemojmo zaboraviti da je tako bilo i a njezinim prethodnicima. A ona je ipak morala rješavati i kraj Brexita, i pandemiju, i rat u Ukrajini, i pregovore oko Green New Deala.

Gledajući u širem EU kontekstu, tko su favoriti lipanjskih izbora u političkom smislu, koje političke opcije, desne, lijeve ili one centrističke? Gdje je u tome Hrvatska, koja će na EU izbore 9. lipnja...?

- Teško je predvidjeti rezultate izbora u jednoj državi, a kamoli u njih dvadeset i sedam. Ipak, malo je vjerojatno da će doći do velikih potresa u rasporedu snaga u Europskom parlamentu. Najvjerojatniji scenarij je onaj u kojem sve stranke proeuropskog establishmenta, a pogotovo one koje pripadaju grupacijama zelenih i liberalnih stranaka - izgube određeni broj mjesta. Ta mjesta će se onda preliti strankama desnice. Pitanje je, međutim, u kojoj mjeri će te stranke desnice biti sposobne predstaviti ujedinjenu platformu nakon izbora. Do sada su u tome bile otprilike jednako učinkovite kao i stranke desnice u Hrvatskoj. Kad su naši izbori u pitanju, sve će ovisiti o rezultatima izbora za Sabor i njihovih posljedica, koje bi mogle biti otrežnjujuće za niz i aktera i glasača. Tko se brže oporavi od travanjskih izbora, imat će bolje šanse na lipanjskim.

Kakva bi bila ocjena rada EU institucija u proteklih pet godina? Unatoč hrpi problema i izazova, mnogi vide budućnost EU-a pozitivno, premda je nemali broj i onih s negativnim stavovima oko Europske unije u idućem razdoblju. Treba li sadašnji model i ustroj EU-a mijenjati, i na koji način?

- Europa je zaista prošla kroz Scile i Haribde u prošlih pet godina. Koliko god su europske institucije griješile u svim tim krizama - od pandemije do Ukrajine - teško je i zamisliti gdje smo svi mogli završiti da tih institucija nije bilo ili da se kojim slučajem nisu proširile na istok kontinenta nakon Hladnog rata.

Budućnost Europe, međutim, nije ni izbliza sigurna. Sve će ovisiti o strateškom promišljanju ove generacije europskih lidera i njihove spremnosti da naprave niz ključnih koraka i ponekad teških kompromisa. Prije svega nas čeka jačanje neovisne europske sigurnosne arhitekture uz vlastiti nuklearni kišobran. To neće biti jednostavno postići. Jedno je graditi sigurnost u instituciji poput NATO-a, u kojoj je zadnja uvijek američka, a nešto sasvim drugo u instituciji u kojoj bi zadnja mogla biti tko zna čija. (Portret snimio: FNR/Rick Tonizzo) (D.J.)

Možda ste propustili...

INTERVJU: SANDA DOMINKOVIĆ, GLAVNA UREDNICA NAKLADE MORANA...

Morana na putu prema raju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana