Neke su obljetnice veće od drugih, a jedna od takvih svakako je i obilježavanje 75 godina od osnutka Sjevernoatlanskog saveza, poznatijeg po skraćenici NATO. Zbilo se to 1949. godine, potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjega zapadnog bloka. Danas NATO uključuje 32 članice (30 europskih zemalja, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske te Sjedinjene Američke Države) sa sjedištem u Brusselu. Ključna odredba u Sjevernoatlantskom ugovoru glasi: "Stranke su suglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih." I to je bit svega što NATO predstavlja.
Podsjetimo, u vrijeme osnivanja Saveza, bilo je to doba Hladnog rata, kad se ratom razorena zapadna Europa oporavljala zahvaljujući golemoj financijskoj i materijalnoj pomoći SAD-a, NATO je jamčio sigurnost u odnosu prema komunističkom istoku napose SSSR-u, koji je parirajući Zapadu i SAD-u osnovao svoj Varšavski pakt, svojevrsni vojni pandan NATO savezu. U godinama nakon Drugog svjetskog rata pa sve do pada Berlinskog zida i Sovjetskog saveza NATO je postao i svojevrsni fanomen, simbol Zapada, pa je kao takav urastao i u okvire masovne popularne kulture, što je vješto iskoristila slovenska grupa Laibach snimivši vlastiti odiozni projekt posvećen Savezu, dvostruki LP naslovljen upravo NATO, objavljen 10. listopada 1994. Ostalo je, kako se uobičajeno kaže, povijest. Ukratko, s prestankom Hladnog rata, propašću komunizma i raspadom SSSR-a i NATO se našao pred novim izazovima, no kad je na vlast u Rusiji došao Vladimir Putin, njegova imperijalna i hegemonostička politika iznova je NATO savezu dala dodatni razlog i svrhu postojanja, jer su izazovi sigurnosti postali nova paradigma 21. stoljeća. Prije toga u NATO su primljeni novi članovi, poput Republike Slovenije (29. ožujka 2004.), Republike Hrvatske (1. travnja 2009.) i Crne Gore (5. lipnja 2017.), što se tiče država nastalih na ruševinama bivše zajedničke države Jugoslavije.
U sadašnjem pak izazovnom trenutku NATO savez je suočen s golemom prijetnjom Rusije, pa je u kontekstu aktualnog ukrajinskog rata i Savez započeo nova ulaganja u naoružavanje, razvoj i tehničko-tehnološki napredak, sukladno s promjenama u području ne samo sigurnosti Europe nego i novih geostrateških i geopolitičkih interesa. U međuvremenu u članstvo su primljene Finska i Švedska, testiranja vojne spremnosti za obranu sve je više i vježbe NATO-a sve su kompleksnije, pa se stječe dojam da Savez doživljava svoju "novu mladost", bez obzira na to što o tome misli Donald Trump. Drugim riječima, NATO je bio, a i danas jest, jedini čvrsti, pouzdani i sposobni jamac sigurnosti Europe u užem (Europska unija) i širem smislu (Zapadni Balkan, istočne države koje još nisu u članstvu, a prijeti im Rusija).
Danas u globaliziranom svijetu i sigurnost postaje globalizirana, pa tako ni NATO ne ostaje samo u tome da brani Europu, negoć pomno prati i sigurnosnu situaciju u drugim dijelovima svijeta, primjerice, u Africi, na Bliskom istoku, u Aziji..., jer nestabilna situacija u drugim dijelovima svijeta utječe na sigurnost i stabilnost Europe.
Što se Republike Hrvatske tiče, imamo puno razloga za zadovoljstvo jer osim što smo u Europskoj uniji, također smo ravnopravna, pouzdana i aktivna članica NATO saveza, što nam sve skupa osigurava stabilnost, sigurnost i perspektive za daljnji rast i napredak, uključujući i onaj ekonomski. U tom, širem i dubljem, napose sigurnosnom, kontekstu treba gledati i na najave uvođenja nekog oblika vojnog roka, tijekom kojeg bi mladi ljudi stekli temeljna vojna znanja, kao i druga koja mogu biti važna u rješavanju elementarnih ugroza kojih nismo pošteđeni.
Sve u svemu, i Republika Hrvatska obilježava sedam i pol desetljeća NATO-a. Tako je u Zagrebu na Hrvatskom vojnom učilištu 4. travnja održana Međunarodna konferencija i okrugli stol u povodu 75. obljetnice osnivanja NATO-a i 15 godina od pristupanja Republike Hrvatske NATO-u, a sudjelovali su stručnjaci iz državnih, vojnih, diplomatskih i akademskih institucija te veleposlanici SAD-a i Francuske.
Od drugih manifestacija, jučer, 12. travnja, veleposlanici Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke priredili su jedinstveni koncert klasične glazbe u Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu. Tim koncertom proslavili su povijesne trenutke ulaska u Savez i 75. obljetnicu osnutka NATO-a. Tijekom koncerta skladbe autora iz navedenih zemalja izvodili su veliki operni pjevači Jiri Rajniš, Tatiana Hajzušova i pijanistica Adriana Magdovski...
Priredila i razgovarala: Ina STAŠEVIĆ
NJ. EKSC. NATHALIE RAYES, VELEPOSLANICA SAD-a
- NATO je 75 godina izdržao sve izazove s obje strane Atlantika. To je savez utemeljen na zajedničkim vrijednostima i naša zajednička predanost tim načelima učinila ga je najjačim i najuspješnijim savezom u povijesti svijeta. NATO je osigurao povijesni mir u proteklih 75 godina, ne samo zbog svojih vojnih sposobnosti nego i zbog nepokolebljive predanosti svojih članica promicanju demokratskih vrijednosti, uključujući jednakost i političke slobode diljem svijeta. Pristupanjem dviju novih članica, Švedske i Finske, jači smo nego ikada prije.
- Potaknut tekućom brutalnom agresijom Rusije u Ukrajini, NATO napreduje u jedinstvu sa sve jačim osjećajem svrhe i djelovanja. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu. Dok Ukrajinci biraju demokraciju, jednaku pravdu i europsku budućnost, mi ćemo ustrajati - ne samo zato što je to strateški važno nego i zato što je u skladu s vrijednostima do kojih držimo. Prijeteći sigurnosti i europskom demokratskom poretku, temeljenom na tradicionalnim vrijednostima, ruski brutalni rat protiv Ukrajine samo je ojačao NATO kao primarnog jamca transatlantske sigurnosti.
- NATO je više od saveza od 32 članice - to je također mreža od 50 država u programu Partnerstvo za mir (PfP), koji uključuje i Armeniju i Azerbajdžan. Taj program omogućuje partnerima izgradnju personaliziranih odnosa s NATO-om i odabir vlastitih prioriteta za suradnju. Mreža Partnerstvo za mir jača sigurnost za širu međunarodnu zajednicu izvan teritorija NATO-a, zauzvrat čineći sam NATO sigurnijim. (I.St.)
NJ. EKSC. MARIO NOBILO, VELEPOSLANIK RH PRI NATO-u
Republika Hrvatska nije partner, nego punopravna saveznica u NATO savezu i ima vojne snage prisutne u druge tri saveznice - Litvi, Poljskoj i Mađarskoj te u misiji KFOR na Kosovu. Republika Hrvatska je blizu dosizanja dogovorenih vojnih troškova od 2 % BDP-a, od čega više od 20 % za modernizaciju. Međunarodne okolnosti traže i veće napore. Obvezni vojni rok, kraći ili duži, koji potpuno ili djelomično pridonosi kolektivnoj sigurnosti. Saveznice imaju različite modele. Vojni rok pomaže, uz vojna znanja, i podizanju domoljubne svijesti i većoj otpornosti društva. (I.St.)
NJ. EKSC. PAWEL CZERWINSKI, VELEPOSLANIK POLJSKE
- Prvenstveno je potrebno ne samo nastaviti nego čak i povećati međunarodnu vojnu pomoć Ukrajini, između ostalog, zato što je odbijanje ruske agresije u interesu cijelog civiliziranog svijeta. Nema sumnje da se Putin neće zaustaviti na njezinim granicama ako Ukrajina bude poražena. Zato se Rusiji ne smije dopustiti da dobije ovaj rat. Stoga svi vodeći poljski političari - predsjednik, premijer, ministar vanjskih poslova - neprestano apeliraju da se ne podlegne “ratnom umoru” i da se nastavi podržavati Ukrajinu koja se brani. U tehničkom smislu trenutno je najvažnija opskrba topničkim streljivom, posebice kalibra 155 mm, kojeg ukrajinskoj vojsci dramatično nedostaje. Odlučujuća prednost Rusije na ovom području presudno utječe na to da je Ukrajincima sve teže zadržavati nadiruće neprijateljske snage. Nadajmo se da će se situacija poboljšati zahvaljujući “municijskoj koaliciji” osnovanoj na inicijativu Češke, kojoj se pridružila i Poljska.
- Prvi put u više od 1000 godina dugoj povijesti poljske državnosti naša je zemlja sigurna, između ostalog, zahvaljujući članstvu u NATO-u. Prisutnost američkih vojnika, ali i vojnika drugih savezničkih zemalja, pa tako i Hrvatske, svakako je iznimno važan čimbenik odvraćanja potencijalnog agresora. No prije svega moramo razvijati vlastite obrambene sposobnosti, također kako bismo, ako bude potrebno, mogli pomoći napadnutim saveznicima. To je svrha svih projekata koji se već nekoliko godina poduzimaju s ciljem jačanja i modernizacije naših oružanih snaga - povećavamo broj vojnika, opremamo ih suvremenim naoružanjem, gradimo fortifikacije uz granice s Rusijom i Bjelorusijom. Iz vlastitog povijesnog iskustva svjesni smo da mir i sigurnost nisu dani jednom na zauvijek i da moramo biti spremni na oštar odgovor kada netko zaprijeti našoj neovisnosti, modelu života i nedjeljivosti našeg teritorija. Drago mi je da su nakon ruske invazije na Ukrajinu to konačno shvatili i naši prijatelji iz zapadne Europe, koji su godinama ignorirali upozorenja iz Poljske. Istovremeno s tugom moram ustvrditi da tisuće Ukrajinaca ne bi umrle i Europa danas ne bi bila suočena sa stvarnom egzistencijalnom prijetnjom da se to otrežnjenje dogodilo ranije. (I.St.)
STOLTENBERG: Za ulazak u NATO BiH treba provesti reforme, a to moraju svi željeti
“Bosna i Hercegovina ima status zemlje koja ima aktiviran MAP, a svrha MAP-a je da BiH postane članicom NATO-a”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem. Da bi zemlja postala članicom, potrebno je ispuniti dva uvjeta, jedan je da potrebne reforme budu doista provedene. “BiH treba nastaviti s reformskim naporima i mislim da je važno razumjeti kako je jačanje vladinih institucija, jačanje multietničke naravi, primjerice, oružanih snaga, dobro za zemlju bez obzira na članstvo u NATO-u, a Bosni i Hercegovini pomaže i na putu prema EU-u”, rekao je Stoltenberg, te dodao: “Drugi uvjet jest da to moraju željeti građani BiH i političke vlasti. Moramo razumjeti, iako članstvo nije nešto što će se sutra dogoditi, da će napori koji se rade u smjeru članstva ojačati BiH, stabilizirati zemlju i pomoći u ulasku u EU.”
Bećirović je rekao da velika većina građana BiH podržava članstvo u NATO-u: “Punopravno članstvo je jedan od strateških vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine. Tako su odlučila državna tijela BiH i te odluke su izglasane tako da su za njih glasali predstavnici iz oba entiteta i predstavnici svih naroda u BiH. Stoga imamo vrlo jasan pravni okvir, državna tijela BiH usvojila su sve potrebne zakonske, strateške i konceptualne dokumente u području obrane.”
Glavni tajnik Stoltenberg izrazio je duboku zabrinutost zbog “kontinuiranih secesionističkih politika i retorike koja dijeli”. “To je nepromišljeno i opasno, potkopava teško postignuti napredak i koči reforme koje bi koristile vašim građanima”, rekao je Stoltenberg. Dodao je da svi politički čelnici moraju raditi zajedno na očuvanju jedinstva i zaštiti nacionalnih institucija, što je ključno za mir i sigurnost u zemlji i za stabilnost na zapadnom Balkanu.
Iako su predstavnici Republike Srpske bili glasali za zakone koji BiH vode prema članstvu u NATO-u, u posljednjih desetak godina u tom entitetu prevladava stajalište da BiH treba ostati neutralna i slijediti Srbiju, koja je proglasila vojnu neutralnost. Narodna skupština RS-a izglasala je 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta. (H/DJ)
NJ. EKSC. MILAN HOVORKA, VELEPOSLANIK REPUBLIKE ČEŠKE
- NATO, temeljen na snažnoj transatlantskoj vezi, igra ključnu i nezamjenjivu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Osnovna misija obrambenog saveza je zaštititi slobodu i sigurnost svih svojih članica te jamčiti pravedan i trajan mirovni poredak u Europi temeljen na zajedničkim vrijednostima demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Jedinstvenost NATO-a je u njegovoj ekonomskoj snazi, snažnom potencijalu odvraćanja i ugovorom zajamčenoj obvezi kolektivne zaštite. Ruska neviđena i ničim izazvana agresija na Ukrajinu NATO je osnažila. Podsjećam da je ova agresija počela već u proljeće 2014. ruskom okupacijom Krima. U vitalnom je interesu država članica NATO-a i apsolutno nužno za sigurnost u Europi i međunarodnom pravnom poretku da Ukrajina uspije u svojoj borbi za suverenitet i demokraciju. NATO mora učiniti sve što može da joj pomogne. Istodobno, mora biti katalizator u jačanju odvraćanja Saveza, u modernizaciji obrambeng potencijala i izgradnji stalne prisutnosti na istočnom krilu. Vjerujem da ne vrijedi samo za Češku, da se njezina sigurnost i sigurnost njezinih građana ne može osigurati izvan sustava kolektivne obrane NATO-a i odvojeno od sigurnosti država članica Europske unije. (I.St.)