Rođen 18. svibnja 1991. u North Vancouveru, Kanada, Philip Vranešić, MBA, završio je preddiplomski studij programa Ekonomija i management na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) u Zagrebu 2014. godine. Sredinom 2018. završio je i diplomski studij na ZŠEM-u, MBA program, Management informacijskih sustava, s jednim semestrom razmjene u Singapuru, na Nanyang Technological University (NTU).

Vranešić je počeo raditi na ZŠEM-u 2014., kao asistent na Katedri za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), a sada je predavač na Katedri za management, poduzetništvo i digitalnu transformaciju. Od početka karijere vezan je uz tehnologiju kako bi se specijalizirao u području IT menadžmenta te online marketinga. Napisao je više od šest znanstvenih radova o temi gamifikacije, sudjelovao u raznim IT projektima te nazočio internacionalnim konferencijama.

Predavač ste na ZŠEM-u, na Katedri za management, poduzetništvo i digitalnu transformaciju (MPDT). Kakvo je stanje u Hrvatskoj danas u vezi s digitalnom transformacijom, zaostajemo li za drugim zemljama EU-a?

- Volio bih reći da ne zaostajemo, ali smatram da je sve povezano s indeksom digitalnog gospodarstva i društva (DESI), gdje Europska komisija postavlja Hrvatsku na 20. mjesto u 2019. po digitalnoj konkurentnosti država članica, no o tom potom.

Stvar je u tome da Hrvatska općenito kasni za trendovima u svijetu - pogotovo u smislu digitalne transformacije. Moramo biti svjesni da većina ostalih članica Europske unije više uopće ne govori o digitalnoj transformaciji, jer to više nije ni trend. Smatra se da su svi već transformirani u današnje vrijeme. Današnji je trend, iliti buzzword, digitalna i organizacijska agilnost, pod čime se misli koliko smo spremni prilagoditi se novim trendovima, tržištima, poslovnim modelima itd. te koliko smo brzi i efikasni u tome.

Samim time što sada, 2019. godine, odgovaram (pišem) o digitalnoj transformaciji govori koliko je još puno posla pred nama. Ova spora hrvatska reakcija ide u prilog negativnom trendu - kako uvesti inovativan proizvod ili uslugu ako naše tržište nije spremno na nešto novo, za neku promjenu? Inovacija, agilnost te ustrajnost u poboljšavanju ključni u odgovori da našu negativnu reakciju pretvorimo u pozitivnu akciju.

Spomenuli ste indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI). Tu je, prema posljednjem izvješću Europske komisije, Republika Hrvatska napredovala na ljestvici uspješnosti pa sad od 28 zemalja članica zauzima 20. mjesto. Možemo li više, probiti se u gornji dom, i o čemu to ovisi?

- Da, to je ta digitalna agilnost - ako znamo da je pet glavnih elemenata koje Europska komisija ocjenjuje povezivost, ljudski kapital, upotreba internetskih usluga, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge, onda znamo da se u tom smjeru trebamo i kretati za bolji rezultat. Za svaki element treba postojati određena strategija i cilj - te sama provedba!

Po ljudskom kapitalu smo 13. u EU-u, ali za to možemo zahvaliti, na primjer, odličnom primjeru pilot-projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola". Tim su projektom digitalni sadržaj i tehnologije uvedeni u osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, što je nužno za današnji napredak te jedan od odgovora na potražnju ICT stručnjaka. Ali činjenica je da smo i dalje ispod prosjeka EU-a i odgovornost je na svima nama kako bismo to popravili.

Što u tom smislu poduzima Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), čiji ugled u svijetu iz dana u dan raste i razvija se?

- Mi na ZŠEM-u trudimo e uzimati najbolje prakse iz svijeta kako bismo pripremili naše studente za novi digitalni svijet. Svake godine otvaraju se nova radna mjesta koja prije uopće nisu postojala, a mi učimo naše studente kako da se za to pripreme. To proizlazi i iz naše misije - prenijeti vrijednosti, znanja i vještine potrebne studentima za dugoročan uspjeh u globaliziranom poslovnom svijetu izloženom stalnim tehnološkim i tržišnim promjenama. Jedan od primjera je i novi način predavanja kojim se često koristimo - gamification. Uglavnom, radi se o relativno novoj metodi predavanja, gdje se studenti kroz "igru" i tehnologiju puno više angažiraju na nastavi te zabavljaju u procesu učenja. Nove generacije trebaju nove pristupe i edukacijski sustavi moraju se tome prilagoditi što prije.

Napredna infrastruktura i tehnologija preduvjet su za razvijeno digitalno društvo. Gdje je tu RH, s kojim se problemima suočavamo, što poduzima država, a što privatni sektor...?

- Meni se čini da naš hrvatski mindset (razmišljanje) "uloži malo - zaradi puno", nikako ne pomaže u ostvarivanju cilja razvijenog digitalnog društva. Jednostavno, moramo promijeniti kratkoročan način razmišljanja za bolju dugoročnu korist i budućnost. Zašto se toliko bojimo promjena kada razumijemo da su promjene nužne te su iza ugla? Zašto ne bismo vladali tim promjenama umjesto da čekamo zadnji čas da napravimo minimum? Hrvatska, za jednu relativnu malu zemlju, ima puno talenata i potencijala i ne možemo si priuštiti odlazak novih mladih nada iz Hrvatske u inozemstvu.

Država se trenutno bavi strategijom e-Hrvatska 2020, koja je u skladu s Digitalnom agendom za Europu (DAE). Strategija prikazuje na koji će se način informatizacija i e-usluge razviti u javnom sektoru te koji su ciljevi daljnjeg razvoja, a to se predvodi suradnjom svih relevantnih tijela javnog sektora i predstavnika akademske zajednice i ICT industrije. Projekt ovisi o našoj agilnosti te želji za taj iskorak, jer, premda svake godine pomalo napredujemo - ne napredujemo dovoljno u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU-a.

U privatnom sektoru poduzeća bi svakako trebala više surađivati s akademskom zajednicom. Cilj takve suradnje bila bi praktična priprema mladih neiskusnih studenata za poslovni svijet te promjene koje uvijek postoje, pogotovo s porastom tehnologija. Studenti ZŠEM-a imaju tu priliku već niz godina zbog našeg Career centra, koji je jako dobro povezan s poslovnom zajednicom. Jedna od vrhunskih suradnji koje ZŠEM ima, te je ostvarena preko Katedre za management, poduzetnišvo i digitalnu transformaciju, jest i s IBM-om.

Možemo li s optimizmom gledati na nastavak digitalne transformacije društva, napose u gospodarstvu, poduzetništvu, turizmu, IT industriji...? Što nam valja činiti da se ubrza tempo razvoja, i u kojim područjima najviše...?

- Ako počnemo naginjati SMART ciljevima, ciljevima koji su specifični, mjerivi, mogući, relevantni i vremenski postavljeni, onda vjerujem da postoji mogućnost da se naš rang u okviru DESI-ja poboljša, ali svi moramo djelovati! Treba razmišljati na način: "Što će biti aktualno za nekoliko godina?" i "Kako da se pripremim i promijenim stari poslovni model u moderniji?" Mlade ljude treba pripremiti kako kritički razmišljati uz information overload koji nam internet omogućuje, kako u doba podataka mjeriti i interpretirati određene uzorke te kako se prilagoditi stalnim promjenama.

Trebamo investirati u STEM programe, trebamo više ICT stručnjaka te trebamo napraviti sve što neće tjerati Hrvate u inozemstvo. Ja sam zahvalan što imam priliku učiti mlade ljude novim tehnologijama i digitalnim promjenama, što sam dio E-learning projekta i otvaranja našeg novog STEM projekta na ZŠEM-u pod nazivom Business Mathematics & Computer Science.(D.J.)