Slobodno možemo reći da je Europska unija dobitnik ovih izbora, i da se pokazalo da su njezini građani odgovorniji od političke klase Unije - kaže politički analitičar Davor Gjenero, te dodaje:

- Činjenica da je zaustavljen trend rasta biračke apstinencije, odnosno rezignacije, a da je istovremeno ograničen i trend rasta populističkih stranaka koje dovode u pitanje temelje Unije, pokazuje da je EU žilavija nego što su neki očekivali. Gubitnici su dvije najveće grupacije, demokršćanska i socijalistička, ali su zato dobitnici liberali i zeleni, oni koji su se najneposrednije zalagali za očuvanje europskih vrijednosti.

Kako sastaviti izvršnu vlast, odnosno radna tijela Unije?

- Nakon ovih izbora bit će nešto teže sastaviti Europsku komisiju, Parlament i njegova radna tijela, bit će nešto više nesigurnosti i neizvjesnosti u procesu donošenja odluka, ali četiri proeuropske grupacije imaju i te kako čvrstu većinu, a stranke koje žele rastakati Europsku uniju nemaju za to dovoljno ruku u Bruxellesu/Strasbourgu. Time što će proces donošenja odluka postati složenijim, mogla bi profitirati europska ideja, jer bi mogla postati više javna, više pod kontrolom europskih građana.

Kako komentirate rezultate hrvatskih kandidata za EU izbore?

- Nema sumnje da je HDZ ostvario slabiji rezultat nego što je očekivao, i prema broju glasova, i prema broju osvojenih mandata. Premijer Plenković tijekom svoga mandata drastično je preoblikovao vladajuću stranku i time je izgubio potporu dijela stranačkih pristaša. Za njega je najmanje zlo što je cijenu te reforme platio na europskim izborima, pod uvjetom da do parlamentarnih uvjeri birače koji su ga privremeno napustili da su reforme koje je radio, i koje će raditi, dobre za stranku i za državu.

Najveći pobjednik europskih izbora u Hrvatskoj je Davor Bernardić koji je pokazao da njega na čelu stranke ne podupire samo većina u stranačkim strukturama i stranačkim organizacijama, nego i većina birača. Njegova strategija, koja se oslanjala na ljude koji su u prethodnom stranačkom mandatu bili marginalizirani, pokazala se ispravnom. Pokazalo se da znatan dio birača želi onaj pristojni, demokratični SDP kakav je vodio Ivica Račan, i da podupire Bernardića koji se tome vraća, a da su njegovi kritičari, koji su ga opstruirali u stranci tri godine i nastojali sve uvjeriti kako je Bernardić nesposoban i nedorastao mjestu predsjednika stranke, ostali izolirani.

Iako se pokazalo da je desna margina hrvatske političke arene ojačala, ipak nema govora o tome da bi dugoročno HDZ mogao ostati poražen od te desne margine. Za razliku od ostatka Europe u Hrvatskoj nisu ojačali liberalni demokrati, a još manje zeleni.

Bez obzira na novi saziv EU parlamenta, koji će problemi EU-a ostati aktualni i u idućem razdoblju?

- Problemi ne nestaju niti ne prestaju s izborima. Izbori neće otvoriti neke posebne nove teme unutar Unije. Samo će utjecati na to da neki dosad moćni akteri oslabe, a da neki drugi ojačaju u procesu donošenja odluka. Očito je da je utjecaj njemačke kancelarke Angele Merkel, u suton njezina mandata, bitno oslabljen, ali da je isto tako bitno oslabljen i utjecaj francuskog predsjednika Emmaulela Macrona koji je na domaćem terenu poražen od nacionalističkih radikala Marine Le Pen.

Očito je da je malo vjerojatno da bi formalni vodeći kandidat Europske pučke stranke Manfred Weber mogao postati predsjednik Europske komisije. Za sada više potpore imaju njegovo dvoje unaprijed poznatih rivala, nizozemski laburist, dosadašnji potpredsjednik Europske komisije zadužen za vladavinu prava Frans Timmermans, kao i danska liberalna europska povjerenica za inovativnost Margreth Vestager. Francuski predsjednik Macron kao kandidata za predsjednika komisije nudi i francuskog konzervativnog političara i sjajnog pregovarača o Brexitu Michela Barniera. Imena koja su trenutačno na stolu, međutim, vjerojatno u konačnici niti neće biti u igri. Predstoji osjetljiv proces u kome se vlade zemalja članica moraju usuglasiti o tom ključnom imenu, vodeći računa o izbornom rezultatu u Europskom parlamentu, jer taj novi predsjednik, za svoju komisiju mora dobiti potporu Parlamenta.

Brexit podsjeća na gordijski čvor. Kako ga riješiti?

- Izlazak iz EU-a za Britaniju je ponajprije igra s negativnim rezultatom. Pitanje je samo koliko će negativan rezultat te igre biti i za EU. Kako vrijeme odmiče, kako se radikaliziraju stavovi u Britaniji, a oni su dodatno radikalizirani i ovim izborima, kako Unija gubi strpljenje zbog toga što Britanija nije sposobna definirati što želi, tako raste i opasnost od Brexita bez dogovora, od tvrdog Brexita koji će drastično štetiti i EU-u i Britaniji. Time što se Nigel Farage ponovno vratio na britansku političku scenu, i to na jedini način na koji on to može, kroz Europski parlament, i potukao torijevce, njih je učinio svojim zatočenicima. Nakon ostavke Therese May izgledno je da će ju na čelu stranke i vlade naslijediti netko od zagovornika tvrdog Brexita, a da će taj u svojim postupcima biti pod utjecajem Farageove strategije. Novih pregovora neće biti, Europska unija neće izdati Irsku i pristati na odustajanje od meke granice između Sjeverne Irske i Republike Irske, što je zapravo ključni zahtjev tvrdih ‘brexitovaca‘, a to znači da proces Brexita iz kontrolirane faze prelazi u nekontroliranu, čije posljedice nije moguće posve predvidjeti.

Problem za novi saziv EU parlamenta bit će i migranti. Može li se taj problem konstruktivno riješiti, s obzirom na dosadašnje nepostojanja konsenzusa oko izbjeglica u EU-a?

- Može, ali samo pod uvjetom da se međusobno usklade dva temeljna interesa, pitanje sigurnosti vanjske granice i pitanje dotoka radne snage u neke od europskih privreda, kakva je ona njemačka. Pritom valja imati mnogo više strpljenja za usklađivanje interesa središnjih i rubnih zemalja, nego što je tog strpljenja imala Europska unija čiju je agendu određivala prije svih kancelarka Angela Merkel.

Što znači činjenica da je premijera Plenkovića Europska pučka stranka odabrala za jednoga od dvojice pregovarača o izboru budućeg predsjednika Europske komisije?

- Ako je nakon europskih izbora u vlastitoj stranci bio suočen sa čašom žući, premijer Plenković očito sasvim drukčiju atmosferu uživa u Bruxellesu. Naime, njega i latvijskog premijera Krisjanisa Karinsa, Europska pučka stranka imenovala je pregovaračima o izboru budućeg predsjednika Europske komisije. Takvo imenovanje govori o tome da među premijerima iz grupacije EPP Plenković uživa veliko povjerenje, ali svima onima koji nagađaju da on sprema bijeg iz Hrvatske u Bruxelles jasno poručuje da Plenković ostaje u Zagrebu. Naime, na Europskom vijeću bit će odabran novi predsjednik Komisije, koji mora biti takav da stekne povjerenje i dvije trećine članova Vijeća, ali i većine u Europskom parlamentu. Očito je da vodeći kandidat Manfred Weber teško može računati na potporu Europskog vijeća, pa je posao šestorice premijera, iz triju vodećih grupacija, da pronađu kompromisnu osobu. Činjenica da je Plenković među medijatorima govori o tome da njegovi kolege imaju povjerenje u njegove diplomatske i pregovaračke sposobnosti, ali isto tako, da se ne računa da će on biti alternativa Weberu, kao što su prije izbora nagađali neki mediji.

Činjenica da Europska pučka stranka važan posao prenosi na hrvatskog premijera jasno govori o tome da je Hrvatska izašla iz one uklete pozicije u kojoj je bila u vrijeme mandata premijera Milanovića, koji gotovo ni sa kim u Bruxellesu nije komunicirao, pa je Hrvatska slovila kao najnemoćnija članica Unije. Plenković, očito, ulazi u uži krug članova Europskog vijeća, koji donose ključne političke odluke.(D.J.)