Magazin
INTERVJU: MARTA ZORKO

Proširenje Unije u dogledno vrijeme nije moguće
Objavljeno 1. lipnja, 2019.
DR. SC. MARTA ZORKO IZVANREDNA JE PROFESORICA NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU I STRUČNJAKINJA ZA GEOPOLITIKU

Europska unija je kroz nekoliko dokumenata definirala top-teme kojima se planira i mora posvetiti, a to su ponajprije sigurnost granica i pitanje migracija. Ova dva izazova EU rješava u širem kontekstu, najprije kroz politiku prema susjedstvu - kaže dr. sc. Marta Zorko te dodaje:

- Novina je i način suradnje sa zemljama u susjedstvu. Inzistira se na fleksibilnom financiranju ovisno o interesima i potrebama. To sve govori. Koliko je koja zemlja u susjedstvu spremna pomoći oko tema od EU interesa, toliko će pomoći primiti. Za tu je namjenu planirano 15 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Može li EU, nakon provedenih izbora, pokazati veću konsolidaciju u predstojećem petogodišnjem razdoblju, s novim sazivom Parlamenta i radnih tijela?

- Osim vanjskih izazova, ostaju pitanja unutarnje konsolidacije same Unije i pitanje budućih proširenja. Bijela knjiga koju je izdala Europska komisija uključuje pet potencijalnih scenarija za budućnost. Oni idu od onih koji uključuju povećanu suradnju članica na svim poljima preko suradnje samo u poljima od interesa sve do koraka unatrag i prihvaćanja samo koncepta zajedničkog tržišta. Kao što možemo vidjeti, bez obzira na dugogodišnje zajedničke napore i dokumente koji su trebali konsolidirati Uniju, još uvijek su sve opcije budućnosti otvorene i one zavise od smjera kojim će pojedine članice krenuti, i koje će opcije zagovarati, što opet zavisi od saziva Europskog parlamenta s jedne strane, ali više od previranja na unutarnjepolitičkom planu, porasta radikalizama i različitih populističkih projekata.

GLOBALNO POZICIONIRANJE
Koliko geopolitička stabilnost EU-a zavisi i od odnosa sa SAD-om, Kinom, Rusijom? Što pak s planovima za proširenje Unije na Balkan?

- Pitanje unutarnje konsolidacije utječe i na tri dodatna izazova, a to su Brexit, način na koji će se provesti i koje će posljedice imati, te pitanje budućeg proširenja, kao i globalno pozicioniranje Europe. Iako se može činiti kako bi Unija trebala pohrliti prema novom valu proširenja da pokaže vlastitu privlačnost nakon Brexita, bojim se da će Brexit u smislu proširenja ostaviti dugotrajne posljedice. U prošlogodišnjoj Strategiji proširenja uvedeni su neki novi uvjeti i parametri, i vrlo jasno stoji kako Unija mora postati čvršća i stabilnija prije nego što može početi promišljati o proširenju (Strategija, 2018). Četiri glavna principa na kojima će Unija inzistirati za proširenje na Zapadni Balkan (iako ne podržavam ovaj tehnobirokratski konstrukt kao naziv), su vladavina prava, kompetitivna ekonomija, bilateralno rješavanje razmirica i voljnost za pristupanje. Prema tim kriterijima ne vidim zemlju koja bi u dogledno vrijeme mogla biti spremna za ulazak u Uniju.

Unija također inzistira na vlastitom globalnom pozicioniranju, a u tom kontekstu treba reevaluirati odnose sa SAD-om, Kinom, ali i Rusijom. Odnosi s Rusijom zadiru i u posljednji veliki izazov koji EU ima ispred sebe, a to je pitanje opskrbe i energetske sigurnosti. Dvorazinska diverzifikacija (smanjenje ovisnosti EU-a o istim pravcima opskrbe i diverzifikacija u tipu energenata), još uvijek ovisi o različitim nacionalnim politikama, planovima ili savezništvima. Inicijativa Tri mora još uvijek je u začetku, Njemačka pregovara s Rusijom oko Sjevernog toka 2; mnogo toga još nije jasno usuglašeno na razini EU-a, a itekako utječe na buduće izazove s kojima će se EU susretati, kao i na njezino globalno pozicioniranje.

TEŠKI TERET BREXITA
Kad se radi o Brexitu, problem nije riješen prije EU izbora. Koje su zapravo kočnice cijelog tog procesa, kako za Ujedinjeno kraljevstvo, tako i za Europsku uniju?

- Postaje sve jasnije da je opcija mekog Brexita sve manje izgledna. Naime, od potencijalnih varijanti koje su bile u optjecaju - tvrdi, meki i no Brexit - jedino se ova srednja varijanta sve više udaljava kao potencijalni scenarij. Od prvotnog šoka i promišljanja na koji način bi razdruživanje trebalo provesti, pozicija EU-a se promijenila te se sve više čuju stavovi kako nema razloga da se ide naruku Ujedinjenom Kraljevstvu mekim ili nježnijim izlaskom. Također, benefiti izlaska iz organizacije s benefitima koji bi se eventualno pokušali zadržati sve manje su opcija za EU. Neovisno o konačnom scenariju, veliki izazov koji stoji ispred EU-a je pozicioniranje prema Irskoj, vjernoj članici koja će jedina biti teritorijalno ugrožena posljedicama Brexita. Pitanje reguliranje granice između Irske i Sjeverne Irske nema samo tehnička i ekonomska pitanja ispred sebe nego potencijalno može utjecati i na generiranje starog konfliktnog potencijala.

Problem za novi saziv EU parlamenta bit će i migranti. Može li se taj problem konstruktivno riješiti, s obzirom na dosadašnje nepostojanja konsenzusa oko izbjeglica u EU?

- EU je svoja potencijalna rješenja dosad tražio izvan okvira svog teritorija. Poseban dogovor s Turskom, potencijalni prihvatni centri u Egiptu, posebno kreirani bilateralni sporazumi sa susjednim zemljama koji su usmjereni prema financiranju pitanja od posebnog interesa Unije u svakoj od njih pokazuju da EU nije našao zajednički jezik o temi migrantskih procesa unutar sebe i teritorija svojih članica, već rješenja traži izvan Unije u okviru posebnih sporazuma. Dva su dokumenta ovdje zasad presudna - European Agenda on Migration and the Communication on Forced Displacement and Development i Communication on a new Partnership Framework with third countries. Oba tendiraju prema smanjenju i kontroli iregularnih migracija, promociji mobilnosti unutar EU-a, uz čuvanje vanjskih granica i orijentaciji prema potencijalnim izazovima migracija. Kako bilo, to jako lijepo zvuči ovako definirano, ali još ne postoje mehanizmi koji bi regulirali migratorne procese ili bilo koji tip prisilnog preseljenja, što je postavljeno kao najveći izazov u oba ova dokumenta. Naime, ovdje je vidljiv i paradoks europskih granica koje je pokazala migrantska kriza 2015/16. Schengenski sporazum osmišljen je na način da čuva vanjske granice EU-a kako bi unutarnje mogle biti potpuno otvorene za četiri slobode kretanja; vrijednostima na kojima je utemeljena i sama Unija. Kriza je vanjske granice učinila propusnim, što je utjecalo na ukidanje mobilnosti na unutarnim granicama članica EU-a, čime su narušene i temeljne vrijednosti Europske unije. To je proces od kojeg se Unija upravo oporavlja i zbog čega je usmjerila sve svoje aktivnosti prema trećim zemljama, izvan šengenskih granica.

POTPORA HRVATSKOJ
Kad se govori o migracijama, u kakvom je tu položaju RH danas?

- Republika Hrvatska u položaju je gdje mora ispuniti još nekoliko tehničkih kriterija s jedne, ali s druge strane pitanje članstva u Schengenu je ponajprije političko pitanje. U tom kontekstu imamo potporu važnih članica EU-a, prije svega Njemačke, ali i geografski položaj i dužinu granica koji otežavaju dokazivanje spremnosti.

Migranti koji su ostali zarobljeni u neintegriranom prostoru europskog kontinenta, prvo u Srbiji, zatim Bosni i Hercegovini, neće odustati od pokušaja prelazaka granica s ciljem dosezanja kranje destinacije. Prema podacima nekih NGO-a u BiH (primjerice Global Analitike) ima ih između 7000 i 10.000, a to nije mali broj. Stoga bi se to pitanje trebalo rješavati u okvirima bilateralne suradnje, a ne spremnosti na djelovanje ili preveniranje ilegalnih aktivnosti na granici.(D.J.)
Veliki izazov koji stoji ispred EU-a je pozicioniranje prema Irskoj, vjernoj članici koja će jedina biti teritorijalno ugrožena posljedicama Brexita.
Puno toga zavisi od saziva Europskog parlamenta s jedne strane, ali i od previranja na unutarnjepolitičkom planu, porasta radikalizama i populističkih projekata.
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!

REPORTAŽA: SLAVONSKA RADIONICA MAJSTORA VELIMIRA

Miris kože: Remenarstvo nije mrtvo, živi u Vinkovcima!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: SLAVONSKA RADIONICA MAJSTORA VELIMIRA

Miris kože: Remenarstvo nije mrtvo, živi u Vinkovcima!

2

OPERACIJA JASENOVAC

Spašavanje vojnika Pupovca u režiji Vučića i Vojske Srbije

3

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!