Objavljeno 8. travnja, 2024.
Kovačić: Sunčano vrijeme pčelama odgovara. U 50 godina ne pamtim da je bagrem cvao u travnju
BELI MANASTIR - Pčelarska udruga Baranja drugi je put organizirala Dan baranjskog meda - edukativno-promidžbenu manifestaciju kojoj se, u Etnološkom centru baranjske baštine, odazvao velik broj slavonsko-baranjskih pčelara i medara.
Kako je istaknuo predsjednik udruge Stipan Kovačić, cilj je manifestacije promoviranje lokalnih proizvođača meda, njihov ulazak u sustave kvalitete, kao i stvaranje prepoznatljivog proizvoda, baranjskog meda, u svrhu bolje prodaje.
- Proboj na domaće tržište, koje je prepuno jeftinog uvoznog meda, zapravo je glavni cilj manifestacije. Građani još uvijek nisu svjesni da bi trebali trošiti domaći med. Slavonsko-baranjski pčelari posebno su ugroženi jer ovdje imamo previše meda i ne možemo ga plasirati prodajom na kućnom pragu, već smo ga prisiljeni prodavati po globalizacijskim cijenama po kojima se jednostavno ne isplati raditi - kaže Kovačić, dodajući kako bi trebalo više prodavati po sajmovima te udruženim snagama izići na tržišta kao što su Zagreb ili jadranska obala, pa čak i inozemstvo, odakle stiže med koji se prodaje na policama trgovačkih lanaca. Naglašava kako sunčano vrijeme pčelama odgovara te kako će bagrem cvasti u travnju, što u 50 godina bavljenja pčelarstvom nije doživio. Stoga pčelari moraju biti spremni i pripremiti košnice za početak bagremove paše. Ipak, dodaje, "ne bi škodio pokoji kišni dan", dakako, bez mraza i leda. Baranjski je medni adut upravo bagrem, koji je prošle godine podbacio zbog travanjskih minusa.
Pčelarska udruga Baranja među udrugama je s najviše članova u Hrvatskoj, njih približno 130, u čijem je vlasništvu 7000 košnica, a godišnje se proizvede između 20 i 30 kilograma meda po košnici.
Dio 2. Dana baranjskog meda bilo je i ocjenjivanje, a maksimalan broj bodova, za heljdin med, osvojio je Boro Deronjić iz Belog Manastira.
- Prvi put imamo med od heljde. Heljdu su sijali na Belju, a ja nisam ni znao kakav je to med dok nisam dobio analizu - kaže Deronjić, koji je u pčelarstvu 20-ak godina i ima 64 košnice. Tvrdi kako se u današnje vrijeme od pčelarstva ne može živjeti zbog uvoznog meda i niskih cijena. Ističe kako je u glavnom riječ o medu iz Ukrajine, koji je oslobođen poreza i carina, a Europa ga plasira po trgovačkim lancima.
Dan baranjskog meda otvorio je zamjenik gradonačelnika Belog Manastira Goran Hes, najavivši pritom nove gradske potpore poljoprivrednicima odnosno pčelarima.
Ivica Getto
U OBŽ-u se proizvede petina hrvatskog meda
’’Bez pčela ne bi bilo poljoprivrede, pa ni nas, pa OBŽ podupire proizvodnju meda. Kroz javne pozive izišli smo s mjerama potpore za očuvanje pčelinjeg fonda, pa ćemo financirati kupnju šećera za dohranu pčela. Financiramo i kupnju nacionalne staklenke, dajemo sredstva za manifestacije, unapređenje proizvodnje, opremu... Za promociju poljoprivredne proizvodnje osigurano je 856.000 eura, a ako bude trebalo, alocirat ćemo još sredstava’’, rekao je Romeo Jukić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj, dodavši kako se procjenjuje da je u OBŽ-u 26.000 pčelinih zajednica koje proizvode do 1200 tona meda, što je petina hrvatske proizvodnje. Potvrđuje kako je baranjska pčelarska udruga najaktivnija u županiji.