Magazin
TEMA TJEDNA: KRIZA KOMUNICIRANJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA (I)

U teškim vremenima najteže je s ljudima
Objavljeno 23. siječnja, 2021.
DEMOKRACIJA NA ISPITU: ESKALACIJA MOĆI I UTJECAJA TWITTERA, FACEBOOKA, YOUTUBEA, INSTAGRAMA...

Dva dana nakon što su 6. siječnja prosvjednici poharali sjedište Kongresa, Twitter je odlučio sada već bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu trajno uskratiti pristup platformi. Kao glavni razlog blokiranja navedena je "glorifikacija nasilja". Twitter nije bio jedini, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Twitch također su uklonili Trumpov profil sa svojih mrežnih stranica. No Twitter je bio taj koji je Trumpu tijekom cijelog njegova mandata pružao najbliži kontakt s javnošću. Njime je izravno dopirao do svoje biračke baze koju je gradio godinama, čak 88 milijuna sljedbenika!

Glavni izvršni direktor Twittera Jack Dorsey objavio je da je zabrana bila "pravilna odluka, ali da predstavlja opasan presedan za koji osjeća da je opasan: moć koju pojedinac ili korporacija ima nad dijelom globalnog javnog razgovora", poručio je Dorsey u objavi. Zabrana je potaknula i kritike nekih republikanaca, ali i demokrata da je time ugušeno predsjednikovo pravo na slobodu govora. I njemačka kancelarka Angela Merkel također je upozorila da bi o potencijalnim ograničenjima slobodnog govora trebali odlučivati zakonodavci, a ne privatne kompanije. Uglavnom, Trumpovo uklanjanje s društvenih mreža odmah je u cijelom svijetu otvorilo i pitanje slobode govora na društvenim platformama. Činjenica da velike tehnološke kompanije mogu ušutkati predsjednika SAD-a na temelju nejasnih kriterija i bez nadzora može biti opasna za slobodu govora, upozorila je i potpredsjednica Europske komisije zadužena za zaštitu europskih vrijednosti i transparentnost Vera Jourova i zatražila "bolju regulaciju i veću odgovornost za digitalne igrače". Jourova je u tom smislu podsjetila da je Europska unija nedavno najavila donošenje Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima koji će "povećati odgovornost internetskih platformi i pojasniti pravila za uklanjanje ilegalnih sadržaja" s interneta. No iako su to, prema njezinim riječima, revolucionarni prijedlozi, trebat će vremena da oni postanu stvarnost. Kao jedno od sredstava za borbu protiv štetnih online sadržaja navela je i Akcijski plan za europsku demokraciju, kojim se, među ostalim, utvrđuju mjere za veću slobodu medija i suzbijanje dezinformacija. Podsjetimo, i Hrvatska dobiva novi, stroži, Zakon o elektroničkim medijima koji je prošao Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora te još ostaje samo finalna rasprava o njemu te izglasavanje.

NEJASNE CENZURE
Nakon što je Twitter suspendirao Trumpa, sad neki i u Njemačkoj zahtijevaju "brisanje" s mreže desnopopulističke i ekstremne Alternative za Njemačku (AfD). Ali može li to uopće pomoći u suzbijanju širenja mržnje i huškanja na internetu, ostaje pitanje na koje se odgovor još uvijek traži, i ne samo u Njemačkoj. Naime, konačno, ironija je u tome što su upravo moćne društvene mreže, posebice Twitter i Facebook, političke aktere poput Trumpa ili AfD-a zapravo i učinile "velikima", odnosno relevantnima, kaže za Deutsche Welle komunikolog Jonas Kaiser: "AfD se u međuvremenu posve etablirao na političkoj sceni u Njemačkoj. U Bundestagu je trenutno najveća oporbena stranka. Vrlo često su predstavnici AfD-a predmet diskusija na društvenim mrežama, razlog za to su njihove kontroverzne, polarizirajuće izjave ili pokušaj diskreditiranja političkih protivnika ili novinara", naveo je Kaiser.

Istovremeno je isključenje Trumpa s jednog važnog komunikacijskog kanala za mnoge i dalje problematičan korak. Slično je, i to na Twitteru, argumentirao i ruski oporbenjak Aleksej Navalni. On je kritizirao Trumpovu suspenziju i nazvao je "činom cenzure" koja se temelji na politički motiviranim razlozima. Navalni je kritizirao i to da nije transparentno tko uopće kod Twittera donosi takve odluke i na kakvim temeljima, odnosno zašto nisu suspendirani i drugi akteri poput ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, čini se da je akcija Twittera, bar indirektno, pogodila i brojne druge konzervativne korisnike te društvene mreže. Neki su proteklih dana izgubili i po nekoliko tisuća followera (sljedbenika). Studije i konkretni primjeri pokazuju da takozvani deplatforming (tehnički proces u okviru kojeg se blokira pristup profilima određenih ljudi, odnosno drugim korisnicima onemogući pristup njihovim sadržajima) u načelu funkcionira - bar onda kad se radi o korisnicima koji su očigledno desni ekstremisti. Do tog su zaključka došli i stručnjaci njemačkog Instituta za demokraciju i civilno društvo (IDZ) u okviru jednog istraživanja u prosincu prošle godine. Kako se navodi, ako Twitter i Facebook nastave suspendirati korisničke naloge, to bi moglo dovesti do nastanka novih digitalnih paralelnih svjetova. Maik Fielitz iz IDZ-a te "razdvojene" sfere na internetu ne smatra nužno negativnom pojavom. Društvene mreže ionako "žive" od pretjerivanja, tamo se ionako ne događa stvarna razmjena, smatra on. "Već duže vrijeme online egzistiraju razne paralelne javnosti", kaže Fielitz. Ulogu u tom procesu, prema njegovu mišljenju, igraju i klasični mediji poput novina i radija, odnosno televizija. Oni bi, smatra Fielitz, morali ponuditi višeslojni diskurs, kako bi socijalne mreže opet mogle postati ono zbog čega su svojevremeno zapravo i "izmišljene" - mjesto za umrežavanje, i to u privatnom okruženju.

UDAR NA DESNICU?
Rasprava u zabrani Trumpa na društvenim platformama povedena je i u Hrvatskoj. Prema pojedinim mišljenjima, to nije cenzura, ali je ukidanje Trumpova profila razbuktalo i neka druga pitanja, a koja su zapravo prisutna još od vremena kad je započeo nagli rast društvenih mreža. A sve to ponovno dovodi do pitanja i problema moći društvenih mreža. Naime, veliki tehnološki divovi isposlovali su još u vrijeme kada su bili bitno manji glasoviti članak 230. Zakona o normama komuniciranja kojemu je najvažnija odlika zaštita internetskih servisa u koje se mogu ubrojiti Facebook, Twitter, YouTube ili Google od sudskog progona zbog sadržaja koje na njihovim platformama objavi treća strana. Kao dodatak, isti članak tehnološkim kompanijama daje slobodu da po vlastitoj procjeni interveniraju na platformama kako bi zaštitili korisnike od štetnog sadržaja. Drugim riječima, mediji su pred zakonom odgovorni za sadržaj koji objavljuju, platforme nisu. Ukidanje odredbi članka 230, nakon ušutkavanja Trumpa na Twitteru, sada traže i brojni njegovi pristaše i razni konzervativni političari, iako u svojoj biti taj članak zapravo amnestira Twitter od odgovornosti za pozive na bunt, uz moguće pripadajuće nasilje, koje je slao američki predsjednik.

I nisu Trumpovi simpatizeri jedini koji traže izmjene. Dok desnicu brine moderiranje samih društvenih mreža (a oni su uvjereni da je društvene mreže kao i vodeće mainstream medije okupirala ljevica), drugu stranu političkog spektra, dakle ljevicu, muči lakoća objava štetnog sadržaja na internetu, kao i snažan utjecaj big tech kompanija (tehnoloških divova), pa i Bidenova administracija najavljuje regulativne promjene. Platforma Faktograf.hr također podsjeća i na pojačanu zakonsku regulaciju jer mnogi smatraju da će algoritmi i umjetna inteligencija uskoro izmaknuti kontroli. Dapače, neki su tvrdili da se predugo čekalo s time jer su neki još prije prozivali društvene mreže, primjerice Facebook, kako ni na koji način ne reguliraju širenje lažnih vijesti i time čine štetu. Drugo je pitanje je li pametno da takve kompanije tu ulogu preuzmu na sebe ili bismo tu ulogu radije prepustili državi, odnosno sudovima. Prije odgovora na to pitanje trebalo bi definirati koja je točno uloga društvenih mreža. One su bitne za širenje informacija i formiranje javnog mnijenja i na njima je velika odgovornost na koji način postupati u sličnim slučajevima. Ovo nije ni prvi ni jedini slučaj da je jedna društvena mreža zabranila nekome iznošenje mržnje ili poticanje na nasilje. Činili su to i prema običnim ljudima, ali i prema drugim političarima, pa i u Hrvatskoj kao npr. bivšem saborskom zastupniku Ivanu Pernaru. Uza sve to, valja naglasiti da je pitanje govora mržnje veoma rastezljiv pojam te se često događa da u istoj državi različiti sudovi donesu različite presude za slične slučajeve. No, kako je vidljivo, tu dolazimo do začaranog kruga koji će se stoga teško i dugotrajno raspetljavati.

A u tom začaranom krugu važna je još jedna stavka, posebno izražena u SAD-u, a koja se više ili manje prelijeva i na globalnom planu - utjecaj američke ljevičarske i elitističke scene iz "bazena demokrata" te njihova navodna ili nenavodna sprega s najmoćnijim i najutjecajnijim mainstream društvenim platformama iz koje pristječe snažna propagandistička agenda uperena ne samo protiv republikanaca nego i globalno. No, da sve ne bude "lijeva strana priče", odnedavno je omiljena platforma za komunikaciju ultrakonzervativaca i desničara postala Gab, na kojoj broj korisnika rapidno raste nakon što su druge mreže zabranile Trumpa. Gab je mreža osnovana prije nekoliko godina, koja preko Gab.tv, kao alternative YouTubeu, pušta u javnost sve i svašta, bez ikakvih ograničenja.

O svemu tome se također može raspravljati, uostalom kao i o prelakoj mogućnosti da svatko na društvenoj paltformi otvori vlastiti profil. Možda bi, doista, bilo vrijeme za nekakav "test inteligencije" za svakog tko želi biti na Twitteru, Facebooku, Instagramu... da na kraju malo ironiziramo cijelu priču o slobodi govora ili manipulaicji slobodom.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Internet nakon koronakrize
I obični korisnici i tvrtke su se u karanteni “oslobodili” pa tako imamo pojačane aktivnosti na Instagramu i YouTubeu. Taj bi trend mogao ostati i nakon koronavirusa, naročito ako će korisnici imati manje vremena za formate poput Instagram Storyja - tražit će se još izravnija komunikacija. Vjerujem kako će TikTok i dalje rasti, ali i kako će se pojaviti nove društvene mreže... Kriza poput ove prilika je i za redefiniranje društvenih mreža, pa će i tu izroniti startupovi s potpuno novim pristupom. Možda ćemo uskoro provoditi manje vremena na društvenim mrežama, ali će svaki trenutak biti pametno utrošen, navodi Boris Ličina Borja, koautor prve hrvatske knjige o digitalnom marketingu “Pobijedite internet”, autor prve hrvatske knjige o blogovima “Blogosfera i sve ostalo”, koji već dvadesetak godina ima i svoj blog na adresi www.borja.org.

MIRELA HOLY

DIGITALNE PUBLIKE NISU RELEVANTAN ČIMBENIK

 

Nakon što je Twitter (kasnije i YouTube, Facebook...) Donaldu Trumpu, dok je još bio predsjednik SAD-a, a nakon masovne invazije njegovih pristaša na Capitol Hill, zabranio pristup na svoju platformu, povela se iznova rasprava o slobodi govora na društvenim mrežama. Išlo se toliko daleko da su neki žaleći se na pristranost društvenih mreža upozoravali i na postojanje "ljevičarske agende" nekih od velikih i moćnih mainstream medija...

Koliko su ovodobni globalni internetski mediji, napose društvene platforme, danas moćni i utjecajni kreatori javnog mišljenja, pitali smo doc. dr. sc. Mirelu Holy, pročelnicu studija Cyber komunikacije i znanost o mreži na Sveučilištu VERN‘ u Zagrebu?

- Iako su sve donedavno istraživanja publika pokazivala da najveći utjecaj na kreiranje javnog mnijenja imaju televizije, istraživanje Reutersa iz 2020. godine pokazalo je da su novi mediji, a tu ubrajamo i web portale i društvene mreže, postale najutjecajniji mediji. To ne treba čuditi jer novi mediji u odnosu prema tradicionalnima imaju veliku prednost u smislu brzine širenja informacija, mogućnosti dvosmjerne i interaktivne komunikacije te činjenice da živimo u kulminaciji društva spektakla koji je, rekla bih proročki, definirao i kritizirao Guy Debord još u 60-im godinama prošlog stoljeća. Tehnološke, kulturološke i društvene okolnosti u kojima živimo, konvergencija ne samo različitih medijskih platformi nego i konvergencija IT i medijskih industrija, jačanje globalnog utjecaja medijskih holdinga koji u svojim rukama drže medije, produkcijske kuće koje proizvode filmske spektakle te komunikacijske agencije, deregulacija odredbi o medijskim monopolima, sve to dovelo je do sadašnje situacije nevjerojatnog utjecaja novih medija na društvo i politiku. Gotov kao da se distopijski roman Krug (eng. Circle) Davea Eggersa, prema kojem je potom snimljen istoimeni film, počeo realizirati. S obzirom na činjenicu da je ovdje riječ o ekonomskim interesima globalnih multinacionalnih kompanija neoliberalnog predznaka i s njima premreženih političkih elita, ovi fenomeni teško mogu imati veze s političkom ljevicom. Američki demokrati nisu ljevica, eventualno su ideološki centar, ako se na to referirate.

MEDIJSKI HOLDINZI
Kako zapravo uvesti reda u digitalne medije, na društvene platforme? Neka zakonska regulacija već postoji, no govori se i o nužnosti donošenja i prihvaćanja novih zakonskih akata. Koji je po tom pitanju glavni problem i kako ga riješiti? Digitalna medijska publika ne trpi nikakve zabrane...

- Problem je deregulacija ovih medija, a ne njihova regulacija. Svaka medijska politika mora biti regulirana jer masovni mediji imaju veliku moć, a njihova regulacija ovisi o interesima moćnih ekonomsko-financijskih lobija premreženih politikom. Stječe se dojam da u ovom trenutku regulacija medija ovisi najvećim dijelom o interesima medijskih holdinga koji mogu zagorčati život političarima, a toga su političari itekako svjesni, pa su u pravilu jako oprezni. Stoga možemo očekivati velike otpore uvođenju reda u digitalne medijske ekosisteme, iako u posljednje vrijeme i na razini EU-a, ali i u SAD-u, svjedočimo pokušajima ponovne regulacije te ograničavanju monopola koje su medijski holdinzi stekli upravo zbog prethodne deregulacije medijskih tržišta. Nemojte me pogrešno shvatiti, ali digitalne publike tu nisu uopće relevantan čimbenik.

STROGO KAŽNJAVANJE
U Hrvatskoj su najavljene izmjene Zakona o elektroničkim medijima koje bi drakonskim kaznama trebale "sprječavati govor mržnje". Je li i to svojevrsni udar na slobodu govora, na medijske slobode....? Vaš komentar?

- Kao što sam već rekla, medijska politika mora biti regulirana, a sloboda govora i izražavanja nije dozvola za klevetanje, vrijeđanje i govor mržnje. Naravno, mora se paziti kako se pod izlikom suzbijanja govora mržnje ne bi na mala vrata uvela cenzura i autocenzura. Smatram da je najbolji pristup odabir srednjeg puta, koji podrazumijeva načelo odgovornosti svakog pojedinca za izgovorenu riječ te strogo kažnjavanje govora mržnje, i financijskim i zatvorskim kaznama.

Zaključno - ušli smo u treće desetljeće 21. stoljeća, uzimajući u obzir sve što se zbiva, može li se zaključiti da je komuniciranje na društvenim mrežama u krizi i u kojem će se smjeru takav oblik komuniciranja dalje razvijati, prema još većim slobodama ili još većim ograničenjima?

- Nadam se da se neće razvijati u smjeru ostvarenja distopijskog scenarija iz romana Circle, no jako sam zabrinuta zbog suvremenih trendova i neograničene moći koje te platforme imaju. Uvijek zagovaram načelo opreza te u tom smislu apsolutno pozdravljam strogu regulaciju konvergiranih IT medijskih globalnih holdinga i ograničavanje njihova i društvenog i političkog i financijskog utjecaja. (D.J.) .
LJKO RIHA

DRUŠTVENE SU MREŽE KAO SVAKI ALAT - ORUŽJE

 

Koliko su se društvene mreže posljednjih godina pretvorile u moderno komunikacijsko oružje u svim područjima, uključujući i politiku, ekonomiju, menadžment... teme su koje za ovotjedni Magazin komentira Željko Riha, komunikacijski stručnjak iz Zagreba, stariji partner i direktor zriha.consulting.hr.

- Sva komunikacijska sredstva mogu biti korištena u pozitivne i negativne svrhe. Od prvih novina do letaka koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili bacani po gradovima, komunikacijska sredstva su se mogla koristiti za nešto dobro ili loše. Odnosno, komunikacijski kanali mogli su biti korišteni i kao sredstvo pomoći u mnogim sukobima. Bilo je pitanje vremena kada će društvene mreže biti opasno korištene upravo u te svrhe. Društvene su mreže kao svaki alat, sjekira može biti korištena za sječu drva, ali i za ratovanje, isto se dogodilo i s društvenim mrežama. Problem je u odgovornosti, koja je ovdje velikim dijelom prebačena na privatne kompanije koje imaju limitiranu društvenu i veliku monetarnu odgovornost.

DIGITALNI LINČ
 
Pitanje slobode govora nakon nedavnog blokiranja Donalda Trumpa na društvenim mrežama iznova je postalo vruća tema. Gledajući ne samo "slučaj Trump", kojem je Twitter (i YouTube, Facebook...) zabranio pristup mreži, nego i širu sliku društvenih platformi, kako objasniti njihovu evidentnu moć i utjecaj u demokratskim društvima poput američkog, ali i drugdje u svijetu?

 

- Kad govorimo o blokiranju računa Donalda Trumpa na Twitteru, podvojenog sam mišljenja oko cijele situacije. Ne mogu se pronaći ni u jednom od tabora - sloboda govora ili prevelika snaga privatne kompanije. Neosporno je da je Donald Trump bio i predsjednik SAD-a, ali, prema svim pravilima korištenja Twittera, on je samo jedan od korisnika te društvene mreže. Twitter je, s druge strane, besplatan za korisnike, a svi koji se njime koristimo prihvaćamo ta pravila korištenja. Ako ih prekršimo, Twitter će s nama napraviti kao i s Trumpom, ukloniti nas. Ako to gledamo samo s te strane, onda je sve jasno. Svi smo jednaki, bez obzira na posao kojim se bavimo. Druga strana je kompliciranija, Twitter je postao jako medijsko sredstvo. Mediji na Twitteru pronalaze izvore, pa i teme o kojima pišu članke. Novinari koji pišu te članke i mediji koji ih objavljuju podložni su i zakonima o medijima ali i univerzalnim pravilima novinarske struke. Twitter to nije, kao ni bilo koja druga društvena mreža, i upravo je u tome problematičnost tog slučaja. Stoga, da, pitanje slobode govora postalo je vrlo aktualno kada je prešlo na privatne tvrtke, koje same odlučuju što se smije ili ne smije govoriti, to je jako opasno za demokratska društva.

U širem kontekstu, koliko je pandemija korone promijenila društvene mreže? Može li se zaključiti da je na djelu u izvjesnom smislu "nova psihologija" društvenih mreža: zabrane, brisanje statusa, isključivanje...? Digitalna medijska publika ne trpi nikakve zabrane...

- Pojavilo se nešto što do sada nismo imali, a naziva se - cancel culture. Stvaraju se virtualne skupine ljudi, rekao bih, rulje, koje prozivaju pojedince i digitalno ih linčuju, a ponekad to prijeđe granice digitalnog i realnog. Društvene mreže nikada nisu bile jednostavnije upravo za ignoriranje, brisanje i uklanjanje tuđih misli i razmišljanja. Zato danas i imamo veliku populaciju koja misli da je zemlja ravna, a mislili smo da smo to pitanje riješili još u 16. stoljeću, ili bar u 20. stoljeću, kada smo sletjeli na Mjesec. Ovo je nešto što je fenomen prije svega za modernu psihologiju, jer ovakvim načinom komunikacije gubimo svaki prostor za kritičko propitivanje i razmišljanje, a time i prostor za pravi napredak društva.

MANJAK ODGOVORNOSTI
 
Zaključno - ušli smo u treće desetljeće 21. stoljeća, uzimajući u obzir sve što se zbiva, može li se zaključiti da je komuniciranje na društvenim mrežama u krizi i u kojem će se smijeru takav oblik komuniciranja razvijati, prema još većim slobodama ili još većim ograničanjima?

- Općenito možemo reći da je komunikacija među ljudima u krizi. Društvene mreže samo su jedan od komunikacijskih kanala, no ako gledamo i druge, od verbalne komunikacije do međuljudskih odnosa, rekao bih da smo poprilično u krizi. Iz turbulentnih vremena 20. stoljeća, sraza demokracije i totalitarnih režima, danas prevladava demokracija. No kao što je to slučaj u Hrvatskoj, mnoga društva nisu se dobro prilagodila, evoluirala, ako ćemo preciznije, iz totalitarnog u demokratski sustav, ne samo političkog upravljanja nego i razmišljanja.

Problem je što uz slobodu govora i demokraciju dolazi i velika odgovornost, koju mnogi nisu spremni preuzeti. Pa tako ni recentni primjer Donalda Trumpa, koji nije prihvatio odgovornost koja mu je dana s obavljanjem posla predsjednika SAD-a. Mislim da trebamo svi poraditi na preuzimanju odgovornosti za slobodu koju nam sloboda govora daje, i sve će biti u redu. (D.J.)
Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

DR. SC. SANJA VUJAČIĆ POLITOLOGINJA, ANALITIČARKA I DOPISNICA IZ PARIZA

Kišobran prokišnjava i treba ga popraviti

DR. SC. MARINKO OGOREC, STRUČNJAK ZA SIGURNOST

NATO treba “resetiranje” jer se promijenila struktura prijetnji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJETSKO PRIZNANJE ZA LIVIU PULJAK I HRVATSKU ZNANOST

Često ne mogu spavati od novih ideja koje mi padnu na pamet

2

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

3

NATO - SIGURNOST U NESIGURNOM SVIJETU

Prilagodba za novo desetljeće