Dva dana nakon što su 6. siječnja prosvjednici poharali sjedište Kongresa, Twitter je odlučio sada već bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu trajno uskratiti pristup platformi. Kao glavni razlog blokiranja navedena je "glorifikacija nasilja". Twitter nije bio jedini, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Twitch također su uklonili Trumpov profil sa svojih mrežnih stranica. No Twitter je bio taj koji je Trumpu tijekom cijelog njegova mandata pružao najbliži kontakt s javnošću. Njime je izravno dopirao do svoje biračke baze koju je gradio godinama, čak 88 milijuna sljedbenika!

Glavni izvršni direktor Twittera Jack Dorsey objavio je da je zabrana bila "pravilna odluka, ali da predstavlja opasan presedan za koji osjeća da je opasan: moć koju pojedinac ili korporacija ima nad dijelom globalnog javnog razgovora", poručio je Dorsey u objavi. Zabrana je potaknula i kritike nekih republikanaca, ali i demokrata da je time ugušeno predsjednikovo pravo na slobodu govora. I njemačka kancelarka Angela Merkel također je upozorila da bi o potencijalnim ograničenjima slobodnog govora trebali odlučivati zakonodavci, a ne privatne kompanije. Uglavnom, Trumpovo uklanjanje s društvenih mreža odmah je u cijelom svijetu otvorilo i pitanje slobode govora na društvenim platformama. Činjenica da velike tehnološke kompanije mogu ušutkati predsjednika SAD-a na temelju nejasnih kriterija i bez nadzora može biti opasna za slobodu govora, upozorila je i potpredsjednica Europske komisije zadužena za zaštitu europskih vrijednosti i transparentnost Vera Jourova i zatražila "bolju regulaciju i veću odgovornost za digitalne igrače". Jourova je u tom smislu podsjetila da je Europska unija nedavno najavila donošenje Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima koji će "povećati odgovornost internetskih platformi i pojasniti pravila za uklanjanje ilegalnih sadržaja" s interneta. No iako su to, prema njezinim riječima, revolucionarni prijedlozi, trebat će vremena da oni postanu stvarnost. Kao jedno od sredstava za borbu protiv štetnih online sadržaja navela je i Akcijski plan za europsku demokraciju, kojim se, među ostalim, utvrđuju mjere za veću slobodu medija i suzbijanje dezinformacija. Podsjetimo, i Hrvatska dobiva novi, stroži, Zakon o elektroničkim medijima koji je prošao Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora te još ostaje samo finalna rasprava o njemu te izglasavanje.

Nakon što je Twitter suspendirao Trumpa, sad neki i u Njemačkoj zahtijevaju "brisanje" s mreže desnopopulističke i ekstremne Alternative za Njemačku (AfD). Ali može li to uopće pomoći u suzbijanju širenja mržnje i huškanja na internetu, ostaje pitanje na koje se odgovor još uvijek traži, i ne samo u Njemačkoj. Naime, konačno, ironija je u tome što su upravo moćne društvene mreže, posebice Twitter i Facebook, političke aktere poput Trumpa ili AfD-a zapravo i učinile "velikima", odnosno relevantnima, kaže za Deutsche Welle komunikolog Jonas Kaiser: "AfD se u međuvremenu posve etablirao na političkoj sceni u Njemačkoj. U Bundestagu je trenutno najveća oporbena stranka. Vrlo često su predstavnici AfD-a predmet diskusija na društvenim mrežama, razlog za to su njihove kontroverzne, polarizirajuće izjave ili pokušaj diskreditiranja političkih protivnika ili novinara", naveo je Kaiser.

Istovremeno je isključenje Trumpa s jednog važnog komunikacijskog kanala za mnoge i dalje problematičan korak. Slično je, i to na Twitteru, argumentirao i ruski oporbenjak Aleksej Navalni. On je kritizirao Trumpovu suspenziju i nazvao je "činom cenzure" koja se temelji na politički motiviranim razlozima. Navalni je kritizirao i to da nije transparentno tko uopće kod Twittera donosi takve odluke i na kakvim temeljima, odnosno zašto nisu suspendirani i drugi akteri poput ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ipak, čini se da je akcija Twittera, bar indirektno, pogodila i brojne druge konzervativne korisnike te društvene mreže. Neki su proteklih dana izgubili i po nekoliko tisuća followera (sljedbenika). Studije i konkretni primjeri pokazuju da takozvani deplatforming (tehnički proces u okviru kojeg se blokira pristup profilima određenih ljudi, odnosno drugim korisnicima onemogući pristup njihovim sadržajima) u načelu funkcionira - bar onda kad se radi o korisnicima koji su očigledno desni ekstremisti. Do tog su zaključka došli i stručnjaci njemačkog Instituta za demokraciju i civilno društvo (IDZ) u okviru jednog istraživanja u prosincu prošle godine. Kako se navodi, ako Twitter i Facebook nastave suspendirati korisničke naloge, to bi moglo dovesti do nastanka novih digitalnih paralelnih svjetova. Maik Fielitz iz IDZ-a te "razdvojene" sfere na internetu ne smatra nužno negativnom pojavom. Društvene mreže ionako "žive" od pretjerivanja, tamo se ionako ne događa stvarna razmjena, smatra on. "Već duže vrijeme online egzistiraju razne paralelne javnosti", kaže Fielitz. Ulogu u tom procesu, prema njegovu mišljenju, igraju i klasični mediji poput novina i radija, odnosno televizija. Oni bi, smatra Fielitz, morali ponuditi višeslojni diskurs, kako bi socijalne mreže opet mogle postati ono zbog čega su svojevremeno zapravo i "izmišljene" - mjesto za umrežavanje, i to u privatnom okruženju.

Rasprava u zabrani Trumpa na društvenim platformama povedena je i u Hrvatskoj. Prema pojedinim mišljenjima, to nije cenzura, ali je ukidanje Trumpova profila razbuktalo i neka druga pitanja, a koja su zapravo prisutna još od vremena kad je započeo nagli rast društvenih mreža. A sve to ponovno dovodi do pitanja i problema moći društvenih mreža. Naime, veliki tehnološki divovi isposlovali su još u vrijeme kada su bili bitno manji glasoviti članak 230. Zakona o normama komuniciranja kojemu je najvažnija odlika zaštita internetskih servisa u koje se mogu ubrojiti Facebook, Twitter, YouTube ili Google od sudskog progona zbog sadržaja koje na njihovim platformama objavi treća strana. Kao dodatak, isti članak tehnološkim kompanijama daje slobodu da po vlastitoj procjeni interveniraju na platformama kako bi zaštitili korisnike od štetnog sadržaja. Drugim riječima, mediji su pred zakonom odgovorni za sadržaj koji objavljuju, platforme nisu. Ukidanje odredbi članka 230, nakon ušutkavanja Trumpa na Twitteru, sada traže i brojni njegovi pristaše i razni konzervativni političari, iako u svojoj biti taj članak zapravo amnestira Twitter od odgovornosti za pozive na bunt, uz moguće pripadajuće nasilje, koje je slao američki predsjednik.

I nisu Trumpovi simpatizeri jedini koji traže izmjene. Dok desnicu brine moderiranje samih društvenih mreža (a oni su uvjereni da je društvene mreže kao i vodeće mainstream medije okupirala ljevica), drugu stranu političkog spektra, dakle ljevicu, muči lakoća objava štetnog sadržaja na internetu, kao i snažan utjecaj big tech kompanija (tehnoloških divova), pa i Bidenova administracija najavljuje regulativne promjene. Platforma Faktograf.hr također podsjeća i na pojačanu zakonsku regulaciju jer mnogi smatraju da će algoritmi i umjetna inteligencija uskoro izmaknuti kontroli. Dapače, neki su tvrdili da se predugo čekalo s time jer su neki još prije prozivali društvene mreže, primjerice Facebook, kako ni na koji način ne reguliraju širenje lažnih vijesti i time čine štetu. Drugo je pitanje je li pametno da takve kompanije tu ulogu preuzmu na sebe ili bismo tu ulogu radije prepustili državi, odnosno sudovima. Prije odgovora na to pitanje trebalo bi definirati koja je točno uloga društvenih mreža. One su bitne za širenje informacija i formiranje javnog mnijenja i na njima je velika odgovornost na koji način postupati u sličnim slučajevima. Ovo nije ni prvi ni jedini slučaj da je jedna društvena mreža zabranila nekome iznošenje mržnje ili poticanje na nasilje. Činili su to i prema običnim ljudima, ali i prema drugim političarima, pa i u Hrvatskoj kao npr. bivšem saborskom zastupniku Ivanu Pernaru. Uza sve to, valja naglasiti da je pitanje govora mržnje veoma rastezljiv pojam te se često događa da u istoj državi različiti sudovi donesu različite presude za slične slučajeve. No, kako je vidljivo, tu dolazimo do začaranog kruga koji će se stoga teško i dugotrajno raspetljavati.

A u tom začaranom krugu važna je još jedna stavka, posebno izražena u SAD-u, a koja se više ili manje prelijeva i na globalnom planu - utjecaj američke ljevičarske i elitističke scene iz "bazena demokrata" te njihova navodna ili nenavodna sprega s najmoćnijim i najutjecajnijim mainstream društvenim platformama iz koje pristječe snažna propagandistička agenda uperena ne samo protiv republikanaca nego i globalno. No, da sve ne bude "lijeva strana priče", odnedavno je omiljena platforma za komunikaciju ultrakonzervativaca i desničara postala Gab, na kojoj broj korisnika rapidno raste nakon što su druge mreže zabranile Trumpa. Gab je mreža osnovana prije nekoliko godina, koja preko Gab.tv, kao alternative YouTubeu, pušta u javnost sve i svašta, bez ikakvih ograničenja.

O svemu tome se također može raspravljati, uostalom kao i o prelakoj mogućnosti da svatko na društvenoj paltformi otvori vlastiti profil. Možda bi, doista, bilo vrijeme za nekakav "test inteligencije" za svakog tko želi biti na Twitteru, Facebooku, Instagramu... da na kraju malo ironiziramo cijelu priču o slobodi govora ili manipulaicji slobodom.