Magazin
TEMA TJEDNA: SPAŠAVANJE TURISTIČKE SEZONE (I.)

Hrvatska corona-free destinacija: Slobodni od korone, spremni za turiste
Objavljeno 29. svibnja, 2020.
Več od lipnja očekuje se masovniji dolazak gostiju

Nakon što je hrvatski ministar turizma Gari Cappelli iznio plan otvaranja ljetne turističke sezone, koji predviđa da će putovanja biti olakšana za Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Češku i Slovačku, tijekom lipnja za Njemačku i Poljsku, a nakon toga i za ostale zemlje koje imaju slično sigurnu epidemiološku situaciju, porasla je i nada u aktivaciju i turistički oporavak. Odnosno, nakon propale predsezone, bar u dobru glavnu sezonu, kao i postsezonu.

Turistički sektor, zapravo svi mi, nada se da će Hrvatska ove godine imati 40 posto ili bar trećinu lanjskog turističkog prometa. Ipak, iako se sve više razmišlja o liberaliziranju putovanja u inozemstvo, u ovom trenutku nemoguće je procijeniti je li nada u znatani turistički prihod realna. Ono što se zna jest da je marketinški i svaki drugi rat za svakog turista počeo. Uz Italiju, pripremaju se i Španjolci i Grci. Također jasno je kako mi ne možemo odgovarati financijskim protuudarcem, nego kreiranjem osjećaja zdravstvene sigurnosti gostiju, kao i razvojem novih, inventivnih oblika turističke ponude s naglaskom na visokoj kvaliteti ponude. Hrvatska će, naime, u idućem razdoblju imati kontrolirani turizam, a gosti će ispunjavanjem web-aplikacije moći najaviti svoj dolazak te prema "fast line" režimu prelaziti granice u nekoliko sekundi, bez čekanja, najavio je ministar Cappelli. A prilikom ulaska moraju imati potvrdu rezervacije smještaja te na granici dobivati upute za siguran boravak u zemlji, kao i objašnjenja na većini jezika za sve segmente turizma. Precizirao je da te obavijesti uključuju ponašanje u hotelu pri dolasku, beskontaktne rezervacije hotela te odlaske na bazen ili na plažu. "Turisti koji dolaze ne mogu reći da ne znaju kako se ponašati", dodao je.

Cappelli je izvijestio da dio turista koji su otkazali rezervacije ponovno rezerviraju termine za lipanj i da je Njemačka u dogovoru s ministrima svih zemalja EU-a izrazila želju da od 15. lipnja dopusti odlazak građana na more. Isti datum vrijedi i za Poljsku. Njemački zračni prijevoznik Lufthansa već je najavio ponovno pokretanje flota u lipnju letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik. Svaki pet Nijemac kaže da će na more, nadamo se, k nama, jer im je Hrvatska prvi izbor. "S trećim zemljama sve ovisi o dogovoru na razini EU-a", rekao je Cappelli.

PREPORUKE STRANIH MEDIJA
Uglavnom, hrvatske granice otvorene su za dolazak turista, a kampovi se, hoteli i ljetovališta otvaraju i za Hrvatsku su to dobre vijesti. Stoga je i turistički sektor preko Hrvatske udruge turizma iznio plan otvaranja turističkih objekta i preporuke za putovanja turista u Hrvatsku. Jer tijekom lipnja očekuje se da će države iz glavnih hrvatskih tržišta omogućiti svojim građanima da nesmetano putuju u Hrvatsku i natrag, s obzirom na preporuke koje je izdala Europska komisija i činjenicu da je Hrvatska jedna od država s najmanjim brojem zaraženih osoba u Europi. Svi standardi sigurnosti boravka gostiju implementirani su u smještajne objekte, restorane i ostale turističke sadržaje prema preporukama hrvatskih epidemiologa, Svjetske zdravstvene organizacije i s obzirom na preporuke s ključnih tržišta.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže: "Hrvatska ima sjajnu epidemiološku situaciju, a većini je gostiju s ključnih emitivnih tržišta dostupna kao autodestinacija. U racionalnoj analizi godišnjih odmora, a Nijemcima se ne može predbaciti pomanjkanje racionalnosti, Hrvatska je sa sjajnom epidemiološkom situacijom prvi logičan izbor."

Valja podsjetiti da je Hrvatska cijelo vrijeme epidemije vrlo efikasno upravljala krizom te je prema ocjenama međunarodnih organizacija jedna od najuspješnijih zemalja u borbi s epidemijom COVID-19. Novi slučajevi zaraze trenutno se pojavljuju samo sporadično. Hrvatski zdravstveni sustav kapacitetima je spreman za pravodobnu reakciju u slučaju eventualne nove pojave virusa, a sve to je također u skladu s preporukama EK. Konačno, bude li epidemiološka situacija u Hrvatskoj i svijetu u redu do jeseni, negdje od kraja kolovoza odnosno početka rujna postoji mogućnost da bi u Hrvatsku mogli početi stizati i prvi kineski turisti. I ugledni strani mediji pišu da je Hrvatska spremna za prijam turista i reklamiraju je kao corona-free destinaciju. Belgijska televizija VTM i pariški modni magazin Vogue preporučili su je kao idealnu ljetnu destinaciju, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). U VTM-ovu prilogu objavljeno je kako neke zemlje imaju jako dobru situaciju u vezi s epidemijom koronavirusa, a sve je popraćeno kadrovima hrvatske obale i otoka iz najnovijeg komunikacijskog koncepta HTZ-a #CroatiaLongDistanceLove. A da Balearski otoci u Španjolskoj zbog epidemije koronavirusa gube inozemne goste u nautičkom turizmu, koji jedrilicama odlaze u Hrvatsku, gdje nema strogih mjera za suzbijanje zaraze, pisale su i španjolske novine El Mundo. U tekstu pod naslovom "Hrvatska peca u vodama Balearskih otoka" ističu kako neke multinacionalne kompanije premještaju flote na hrvatsku obalu, također popularnu nautičarsku destinaciju.

SPREMNA I KONKURENCIJA
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić zadovoljan je recentnim objavama o Hrvatskoj u prestižnim inozemnim medijima. "Pozitivne objave iznimno pridonose imidžu naše zemlje kao sigurne destinacije i povećavaju vidljivosti Hrvatske na turističkoj karti svijeta. Nadamo se nastavku pozitivnih trendova, ali i dolasku gostiju u našu zemlju", rekao je.

Inače, svjesna posljedica koje je pandemija koronavirusa imala na turizam i transport te potreba građana, i Europska komisija predložila je smjernice za ukidanje ograničenja putovanja u fazama i spašavanje, koliko god je to moguće, turističke sezone. S obzirom na to da je donošenje odluke na kraju na državama članicama, to su samo neobvezujuće smjernice. Komisija poziva države članice da budu oprezne, transparentne i da prije bilo kakvih odluka koordiniraju s drugim državama članicama. Objavljeno je i da je Hrvatska na samom vrhu što se tiče udjela turizma u BDP-u i stvaranju radnih mjesta. U Hrvatskoj turistička djelatnost zapošljava čak 23 posto ukupno zaposlenih, po čemu je druga u EU-u, nakon Grčke. A po njegovu udjelu u BDP-u Hrvatska je s 25 posto udjela turizma u 2018. godini prva u EU-u.

A evo i kako najpoznatije europske destinacije spašavaju svoju turističku sezonu. Švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung piše kako je španjolske turističke djelatnike zgrozila najava predsjednika vlade Pedra Sancheza o obveznoj 14-dnevnoj karanteni za strane turiste do sredine srpnja. Italija najavljuje otvaranje granica za strane turiste početkom lipnja, piše NZZ, dodajući kako ipak nitko ne očekuje da će stranci uskoro masovno krenuti u Italiju. "Vladina je strategija zato usmjerena, u prvom redu, domaćim turistima. Država će bonovima za odmor subvencionirati odmor Talijana u Italiji, do 500 eura po kućanstvu. Ponuda se odnosi na obitelji s malim ili srednjim primanjima, koje bi inače ove godine možda odustale od odlaska na odmor. Za program su na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a to je dovoljno za oko pet milijuna kućanstava. "Grčka je u nezahvalnoj situaciji", piše NZZ, a prenosi i Deutsche Welle. Iako se s epidemijom izborila uspješnije nego gotovo i jedna druga zemlja u Europi, OECD računa da će ona imati najveći gospodarski pad od svih njegovih članica. Grčka vlada planira otvoriti granice stranim turistima 1. srpnja. I Francuska se okreće domaćim turistima. Predsjednik francuske vlade Edouard Philippe najavio je da će Francuzi u srpnju i kolovozu moći provoditi odmor u Francuskoj. Za Tursku se navodi da je njezino nacionalno gospodarstvo jače diverzificirano nego u drugim južnoeuropskim zemljama, ali da vlada velike nade ipak polaže u turizam. O Hrvatskoj Neue Zürcher Zeitung pak piše: "Hrvatska nije samo unutar EU-a najviše ovisna o prihodima od turizma, u toj jadranskoj zemlji turizam je osobito jako koncentriran sezonski. Osamdeset i šest posto svih noćenja otpada na vrijeme od lipnja do rujna, a 59 posto otpada na srpanj i kolovoz. Za Hrvatsku je zato posebno važno da bar djelomice spasi glavnu sezonu. Hrvatska ima prednost da se njezina glavna tržišta (Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija) nalaze na udaljenosti koju se može prijeći automobilom i da ne ovisi o zračnom prometu." Navodi se i da je 2019. Hrvatska s gotovo 20 milijuna gostiju imala prihod od 12 milijardi eura. Hrvatska također domaći turizam potiče olakšicama, prema kojima bi poslodavci zaposlenima davali vaučere za odmor, zbog kojih bi im turističke i ugostiteljske usluge bile jeftinije i do 30 posto.

Sve u svemu, hrvatski se turizam još od Domovinskog rata nije susreo s ovakvom krizom. U iščekivanju najbolje turističke godine uopće dogodio se velik šok. Koronakriza u samo mjesec dana pojela je predsezonu, glavna sezona je pod upitnikom, iako smo za nju spremni i puni optimizma, a za jesen se svi pitaju hoće li se vratiti epidemija i rigorozne mjere. To bi značio i krah postsezone, koja je godinama bila odlična. No superiorno upravljanje koronakrizom, osigurana sigurnost i stabilnost glavni su argumenti u privlačenju turista u Hrvatsku i za ostvarenje nadanja u uspjeh u skladu s realnim prognozama.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Hedonizam je na istoku...
Ne očekuje samo Jadran aktivaciju turizma. Velika očekivanja su i na kontinentu, gdje je također sve spremno, a stižu i prvi gosti. Primjerice, zanimljiva gastronomska ponuda i spremnost domaćina da se prilagode novim izazovima glavni su aduti za povratak turista i na istok Hrvatske. Zbog epidemije je na području Osječko-baranjske županije u prva četiri mjeseca bilo 56 posto turističkih dolazaka manje nego lani. No kriza je iznjedrila i neke nove turističke inicijative i ideje. “Nama se u posljednjih mjesec dana javio nemali broj turističkih agencija, kako s Jadrana tako i iz Zagreba, gdje nas traže informacije o ponudi i programima”, rekla je Ivana Jurić, direktorica županijske Turističke zajednice. Tako se pod geslom “Hedonizam je na istoku” provodi niz promidžbenih aktivnosti kojima se goste poziva da iskuse draži opuštenoga života u Slavoniji i Baranji.

DANIELA ANGELINA JELINČIĆ

NOVI KONCEPTI MOGU OSIGURATI ODRŽIVOST

 

Koronakriza snažno je pogodila i sektor kulture i sektor turizma, pa kad govorimo o kulturnom turizmu, on praktički više ne postoji, bar ne onakav kakav je bio prije krize. Budući da su oba sektora ovisna o društvenom kontaktu, koji je dijelom samog kulturno-turističkog doživljaja, on je jednostavno nestao - kaže dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, i dodaje:

- Teško je iznijeti konkretne brojke o prouzročenoj šteti jer nas je kriza sve zatekla, pa istraživanja još uvijek nisu dostupna. No očito je da najveće štete trpe izvedbene umjetnosti, koje su najviše ovisne o konzumentima u fizičkom prostoru, a onda su tu i muzeji, odnosno lokaliteti baštine. S relaksiranjem mjera potonjima su se stvorili fizički uvjeti za otvaranje vrata bar domaćim posjetiteljima, no to još uvijek ne daje naznaku za brži oporavak kulturnog turizma. Situacija je svakako donijela štete, koje će se, međutim, zbrajati naknadno, možda i godinama nakon ove krize.

Što čini, i čini li dostatno, država (Vlada) da pomogne u tom turističkom sektoru?

- Razne zemlje prilagođavaju se na različite načine. Općenito, možemo govoriti o prilagodbi samog sektora, odnosno o državnim intervencijama u sektor. Sa strane prilagodbe sektora, vidljivi su prije svega trendovi prelaska na online poslovanje, briga za zaposlene, reduciranje resursa, što uključuje materijalne troškove, ali i ljudske resurse. Sve to, naravno, praćeno je drastičnim padom prihoda. U vezi s državnim intervencijama, nisu mi poznate inicijative vezane izravno uz sektor kulturnog turizma, ali je u Hrvatskoj zato niz mjera vezanih uz turizam (npr. snižavanje kamata na kredite, moratorij na rate kredita, odnosno reprogramiranje postojećih kredita ili odobrenje novih kako bi se održala likvidnost) odnosno uz kulturu (mjere za očuvanje radnih mjesta, korištenje odobrenih sredstava za programe unatoč njihovu otkazivanju/odgodi). Sve su to slamke spasa i teško možemo govoriti o učinkovitosti tih mjera, no kriza je zatekla cijeli svijet i svatko se na brzinu prilagođava kako bi se preživjelo.

POTICAJNE MJERE
Što bi se trebalo hitno učiniti i koje mjere donijeti da se kulturni turizam oporavi i nastavi razvijati?

- Ne postoji savršeni recept koji bismo u ovoj situaciji propisali. Po mom su mišljenju, međutim, dva načina na koji se može djelovati. Prvi je vezan uz postupno relaksiranje mjera, koji podrazumijeva polako vraćanje u stanje kakvo je bilo prije. To je trenutno najrealniji scenarij pa će većina kulturno-turističkih subjekata nastojati polagano vraćati poslovanje. Nada se polaže u relativno dobru situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj te otvaranje za turiste, što bi moglo vratiti bar dio tržišta. Drugi način podrazumijeva resetiranje sektora i početak poslovanja u sasvim drugom smjeru. To je teži put, ali bi mogao donijeti stvarnu i kvalitetnu promjenu, a koja bi se odmakla od usmjerenosti na masu i ciljala na mali broj turista, kojima se nudi dubina iskustva. Rješenja se tako mogu tražiti u novim konceptima, čiju naznaku u stručnoj i znanstvenoj zajednici pratimo već neko vrijeme. To su koncepti tzv. održivog turizma temeljenog na lokalnoj zajednici (eng. community-basedtourism), regenerativnog turizma, turizma doživljaja, kreativnog turizma, transformativnog turizma i sl. Zajednička im je karakteristika dublje iskustvo za turista (a onda i za lokalnu zajednicu), doživljaj, stvaranje veza s destinacijom, edukacija. Najveći odmak od turizma kakav poznajemo sada, dakle, usmjerenost je na male grupe ljudi te na dubinu iskustva. Mjere koje bi se u tom smislu mogle donijeti poticale bi izradu kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju kulturno-turističkih menadžera za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd.

Može li, s obzirom na sadašnje teško i neizvjesno ukupno stanje u turizmu, održivost kulturnog turizma biti dugoročna, i s kojim nužnim prilagodbama?

- Upravo ti novi koncepti mogu osigurati održivost. To su male grupe posjetitelja, ali plaćaju više i borave duže razdoblje. Primjerice, programi kreativnog turizma često zahtijevaju duži period zbog učenja neke vještine ili izrade nekog predmeta, regenerativni i transformativni turizam traži vrijeme da bi se postigao učinak regeneracije odnosno transformacije, a turizam doživljaja podrazumijeva uživanje na razini cijele destinacije, zbog čega turist često i boravi duže kako bi produžio osjećaj ugode. To je koncept tzv. pružnog ili otpornog turizma (eng. resilient), koji se potiče ne samo na razini EU-a nego i globalno, a temeljen je na održivu razvoju, blagostanju i uključivom rastu. Danas tako razmišljamo i o otpornim gradovima, koji imaju kapacitet oporavka i pripreme na nove izazove (u ovom slučaju koronavirusa).

RAZVOJ TRŽIŠTA
Ukupno uzevši - kako stvoriti doživljaj u turizmu u sadašnjim okolnostima, kako bi se vratio optimizam i pridobili gosti, turisti, koje zanima takva vrsta iskustva u vremenu digitalizacije i globalne umreženosti svijeta?

- U skladu s tim novim konceptima turizma, bit će potrebna prilagodba ne samo na novu vrstu (digitalnog) poslovanja nego i na razvoj novih vrsta proizvoda/usluga/doživljaja koji će se nuditi novom turističkom tržištu. Trenutno digitalno poslovanje, u tom smislu, sada služi kao prilika za razvoj tržišta, za plasiranje spin-off proizvoda vezanih uz te nove doživljajne programe, ali i za simulaciju pravih programa. Tako doživljaj stvaramo i prije no što je turist fizički posjetio destinaciju. U tom smislu, kulturni turizam zaista ima prednost pred ostalim sektorima jer posjeduje alate (primjerice, vizualne i zvučne efekte) kojima može dočarati realnost. Osim toga, kulturi je imanentna kreativnost, koju sada treba iskoristiti kako bi se postigla konkurentnost naspram ostalih proizvoda odnosno tržišta. (Opširnije na: https://irmo.hr/wp-content/uploads/2020/04/IRMO-aktualno-2.pdf) (D.J.)

NEDA TELIŠMAN-KOŠUTA

ANTISTRESNA TERAPIJA

 

Turistički je sektor svakako jedna od koronakrizom najpogođenijih gospodarskih grana. Teško se moglo išta učiniti na, kako kažete, "zaštiti" turizma od "koronaudara", s obzirom na to da je turizam ovisan ponajprije o slobodi kretanja pojedinaca, a upravo je ograničavanje kretanja bilo najučinkovitija mjera obrane od širenja pandemije - kaže mr. sc. Neda Telišman-Košuta, s Instituta za turizam, te dodaje:

- Turizma ne može biti uz zatvorene granice, odnosno zatvorena mjesta i gradove, koje je moguće napustiti samo uz posebne propusnice! Turizam, nadalje, ovisi i o volji pojedinaca za putovanjem, o raspoloživosti financijskih sredstava, o percepciji ugode i koristi od putovanja, a sve su to faktori koji su došli u pitanje u vrijeme lock-downa kojem smo bili podvrgnuti. Turizam i zdravstvena kriza zbog svih tih razloga jednostavno su međusobno isključivi! U takvoj situaciji realno najviše što se može učiniti jest poduzeti razne mjere za održavanje likvidnosti i zaposlenosti. Zemlje koje su najpogođenije takvom situacijom one su koje su najviše ovisne o prihodima od turizma, a Hrvatska je svakako jedna od njih. Turizam uobičajeno vrlo burno reagira na krize, iako se u pravilu brzo oporavlja nakon prestanka ugroze, te nam sadašnje iskustvo pokazuje koliko je za gospodarsku dobrobit i stabilnost opasna visoka razina ovisnosti o turizmu, da ne kažem, turistička monokultura, koju smo sebi u mnogim dijelovima naše zemlje dopustili

Za funkcioniranje turizma nužna je prilagodba na nove okolnosti. Kako pritom osigurati sigurnost gostiju...?

- Ukupni turistički sektor i, dakako, oni s njime povezani pogođeni su koronakrizom. Logično je ipak pretpostaviti da će u ovo vrijeme socijalnog distanciranja oni ponuđači koji nude "nemasovnu" ponudu ili čija ponuda počiva na prostranim prirodnim resursima biti atraktivniji. Drugim riječima, u ovoj turističkoj sezoni preferirat će se oni koji nude mogućnost više razine izdvojenosti, boravak u malim skupinama ili boravak na otvorenom, kao što su to, primjerice, kuće ili vile za odmor, obiteljski smještaj, kampovi, eventualno i mali hoteli, odnosno nautički turizam i razni drugi outdoor proizvodi i sl. No suočavanje s ovom krizom za sve, od razine destinacije do razine pojedinačnih sadržaja i usluga, podrazumijeva djelovanje "prema unutra", odnosno poduzimanje raznih mjera kojima se nastoji osigurati sigurnost boravka gostiju. Tu je riječ o provođenju mjera propisanih od epidemioloških službi, ali i onih osmišljenih vlastitom inicijativom.

Potrebno je djelovati i "prema van", odnosno komunicirati potencijalnim gostima što se sve poduzima kako bi njihov boravak bio siguran. Pri tome, u fokusiranju na sigurnost gostiju, ne bismo smjeli zaboraviti fokusirati se i na bit turističkog iskustva, bilo da je riječ o ugodi, opuštanju, zajedništvu, učenju, bilo o nekom drugom motivu zbog kojeg ljudi stvarno putuju. Ove godine, koja nam je svima bila stresna, turistički sektor ima misiju dodatne "antistres-terapije". U tom smislu, krizni menadžment treba razmišljati i kako dodatno razveseliti, iznenaditi, nagraditi goste. To može biti i izuzetno vrijedno ulaganje u budućnost, kada koronakriza bude iza nas!

Koliko je Hrvatska, zbog dobre epidemiološke slike, u prednosti pred drugim turističkim zemljama...?

- Sigurno je da su nam povoljna epidemiološka situacija, upravljanje krizom i sigurnost snažni aduti. Također nam ide u prilog blizina naših najvažnijih emitivnih tržišta, odnosno činjenica da smo im lako dostupni cestovnim prijevozom. Nadalje, od tradicionalnog obiteljskog ljetnog odmora na suncu i moru teško se odustaje! Hrvatska ima i vrlo lojalne goste, iako je ovo definitivno i prilika da se privuku neki novi gosti koji su se do sada odlučivali za naše "zvučnije" konkurente na Mediteranu, poput Italije ili Španjolske, odnosno za daleke destinacije, a od kojih će zbog nesigurnije situacije i/ili daljine ovog ljeta odustajati. Kako vidimo, iz Njemačke, koja je naše najvažnije emitivno tržište, dolaze dobre vijesti da se inozemna turistička putovanja neće ograničavati ni destimulirati s ciljem poticanja domaćeg turizma, kako je svojevremeno bilo najavljivano. Osim svega toga, koliko znamo, buking za srpanj i kolovoz i postsezonu dobro se drži. Dakle, sve to govori u prilog znatnijeg pokretanja turističke aktivnosti od sredine lipnja nadalje. Međutim, nezahvalno je prognozirati brojke, ovo je ipak prvi put da se suočavamo s globalnom, paralizirajućom zdravstvenom krizom i raspoloženje kupaca teško je predvidjeti. Nisam sigurna da će sve ponovno biti kao prethodnih godina, ni da možemo govoriti o masovnijem dolasku gostiju na Jadran, ali to, u biti, možda i ne želimo! Ono što je poprilično izvjesno jest da će se raditi o gostima iz naših tradicionalnih, bližih emitivnih tržišta, uz možebitni izostanak Italije, te o segmentima obitelji i parova mlađe i srednje dobi, koji uobičajeno čine najveći dio naše ljetne potražnje.

Zaključno, da se referiram na jedan vaš tekst: kakav će nam biti turizam nakon doba korone? Što će biti drukčije? Što može biti bolje?

- Da, to je bio jedan od priloga u nizu kratkih tematskih priloga kolega iz Instituta za turizam (www.iztzg.hr) o utjecaju pandemije koronavirusa na turizam. Činilo mi se zanimljivo promišljati dugoročne efekte krize, odnosno možemo li nakon “doba korone” očekivati jednostavan povratak na staro ili se trebamo pripremiti na pandemijom potaknute, odnosno osnažene, promjene u turizmu. Polazište je da je ova kriza bitno drukčija od dosadašnjih kriznih situacija, odnosno da se radi o izuzetno snažnom, globalnom iskustvu, koje kao takvo ima snagu utjecanja i mijenjanja naših vrijednosti, stavova i stilova života, time mijenjajući naše obrasce ponašanja kao turista i domaćina. Nastojim argumentirati da je, osim što će već u kratkom roku “nova svijest” pridonijeti određenim promjenama faktora uspjeha na operativnoj razini, realno očekivati i vjetar u leđa već duže postojećim strateškim usmjerenjima opiranja postojećem modelu agresivnog masovnog turizma. Među ključnima ističu se promjene odnosa prema prostoru, zdravstvenoj sigurnosti, okolišu, turističkim sadržajima i tehnologiji, a što može rezultirati pomacima k prostorno, okolišno i društveno odgovornijem ponašanju u turizmu. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (I)

S kunom dobro, s eurom još bolje

2

INTERVJU: ZDENKO ADROVIĆ

U godini uvođenja eura efekti poskupljenja u pravilu su vrlo mali

3

MRTVA PROŠLOST POKAPA ŽIVE

Demokracija ili demonstracija: Beskrajni činovi američke drame