Kriza prouzročena pandemijom COVID-19, uz turizam, posebno je snažno pogodila kulturni i kreativni sektor koji uvelike ovise o prisutnosti publike. Znatno smanjenje planiranih aktivnosti u okviru projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, nažalost, primjer je koji se odmah nameće. Otkazivanje svih kulturnih manifestacija te zatvaranje muzeja, galerija i ostalih kulturnih ustanova protekla više od dva mjeseca snažno je pogodilo kulturni sektor uključujući, naravno, i sve umjetnike. Mnogi europski gradovi koji jako ovise o kulturnom turizmu, primjerice Beč, u kojemu inozemni turisti čine oko 80 % svih posjetitelja u tamošnjim muzejima, a koji od 40 % do 60% svojih troškova pokrivaju iz ulaznica, bili su posebno pogođeni.

No kulturni sektor sjajno je odgovorio, ponajviše virtualizacijom kulturnih sadržaja muzeja i galerija te održavanjem online koncerata i predstava, a potom i dovođenjem kulturnih sadržaja tik do naših domova. Pokazali su koliko je kultura važna i koliko je potrebna, što možda u svakodnevnom užurbanom načinu života ne primjećujemo.

Svjedočimo popuštanju mjera, i to vrlo brzom. Optimizam za kupališni turizam na jadranskoj obali se vraća. No kako ocjenjujete oporavak kulturnog turizma?

- Pozitivno je što su muzeji i galerije u Hrvatskoj već nekoliko tjedana otvoreni. Također, posljednjih dana svjedočimo popuštanju mjera koje se odnose na okupljanja većeg broja ljudi, što će, naravno, pridonijeti mogućnosti održavanja festivala i manifestacija u ljetnoj turističkoj sezoni, te se održavanje Dubrovačkih ljetnih igara ili Splitskog ljeta, da spomenemo samo neke, čini vrlo izglednim. No definitivno je da će kulturni turizam, zbog događanja u zatvorenim prostorima i/ili s većim brojem posjetitelja još dugo osjećati posljedice pandemije.

Ne čudi stoga što je u najnovijim gospodarskim mjerama pomoći poduzetnicima, uz smještaj, ugostiteljstvo i putnički prijevoz, prepoznata upravo i djelatnost organizacije događanja (tzv. event industrija). U Hrvatskoj ona ima oko 2000 subjekata, koji zapošljavaju 10.000 ljudi i u normalnim okolnostima ostvaraju više od 4,5 milijardi kuna godišnje. Važno je, i ne samo zbog turista, već i kvalitete života domaćeg stanovništva, poduprijeti kulturni i kreativni sektor u ovom trenutku.

Što je s kulturnim ustanovama i manifestacijama u kontinentalnoj Hrvatskoj te u manjim gradovima i na ruralnim područjima gdje je turizam slabije razvijen?

- To je jako važno pitanje koje bi zbog usredotočenosti na oporavak masovnog kupališnog turizma na jadranskoj obali moglo proći nezapaženo. Mišljenja smo da će jednom kad se turistički prihodi vrate poznati festivali i manifestacije duž obale, u Zagrebu ili još pokojem većem gradu vjerojatno pronaći način podržati i dalje kulturnu produkciju, koja je i u funkciji kulturnog turizma. No zbog očekivanog znatnog smanjenja prihoda iz javnih izvora preusmjerenih na potporu gospodarstvu u krizi, upravo bi se kultura u manjim gradovima i na ruralnim područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske te u turistički slabije razvijenom obalnom zaleđu mogla naći na najvećem udaru.

No kriza prouzročena COVID-19 mogla bi se u tim područjima iskoristiti kao poticajni čimbenik razvoja niza posebnih oblika turizma, uključujući i kulturni. Manje posjećene destinacije stoga predstavljaju idealnu priliku za prostornu disperziju turista, vrlo poželjnu u uvjetima potrebe za socijalnim distanciranjem. Rastući broj smještajnih kapaciteta na ruralnim područjima Hrvatskog zagorja, Međimurja, Slavonije i Baranje, Cetinske i Imotske krajine, šibenskog zaleđa itd., koji svojom strukturom omogućavaju zdravstveno sigurniji boravak turista (posebno obitelji), kao što su seljačka obiteljska gospodarstva, manji ruralni kampovi i kamp-odmorištima, apartmani i sobe u tradicionalnoj ruralnoj arhitekturi, prilika su i za vrednovanje kulture kao njihove resursne osnove.

Možete li navesti neke konkretne primjere o kojima govorite? Kako ih podržati?

- Naravno, neki od njih već su dobro poznati, poput Ogulinskog festivala bajke, Festivala čipke u Lepoglavi, Muzeja Radboa u Radoboju, manifestacije Glumci u Zagvozdu, Ekomuzeja Mura ili vama obližnjeg Slama Land Art Festivala u Baranji. Baranja je izvrstan primjer pozitivne sprege kulturnog i prirodi bliskog turizma s gastronomijom i enologijom te sve više aktivnim oblicima rekreacije. Takvi primjeri mogli bi se sjajno uklopiti u neki drukčiji, kreativni kulturni turizam koji će, uz velike adute hrvatske kulture, dati priliku i onima manje poznatima da u mjeri koju to njihova lokalna zajednica odredi prihvatljivom postanu dio novog kaleidoskopa hrvatskog kulturnog turizma. Kao što vodeći teoretičari kulturnog turizma jasnu upućuju, interes za manje sredine, s izraženijim osjećajem prisnosti s lokalnom zajednicom, postaje sve veći, potvrđujući time tezu - malo je lijepo (small is beautiful).

No potrebno je hitno prilagoditi, prvenstveno marketinške, strategije kako bi ovu krizu iskoristili i za energičniju implementaciju načela planiranih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., posebno poticanju autentičnosti i kreativnosti, turizmu na cijelom prostoru, proizvodu koji je više od sunca i mora i dr. Kulturni turizam u takvom pristupu sigurno ima nezaobilaznu ulogu. (D.J.)