Na području Vukovarsko-srijemske županije je snažna drvoprerađivačka industrija. To je logično, s obzirom na izuzetan sirovinski potencijal u spačvanskom šumskom bazenu. Tu su dva najveća hrvatska proizvođača peleta - Šišarka iz Županje i vinkovačka Spačva.

Predsjednik Drvnog klastera Slavonski hrast Josip Faletar kaže kako taj klaster s misijom održivog razvoja, zaštite okoliša i povećanja konkurentnosti i proizvodnje u poduzećima i obrtima koji se bave preradom drva, ima tri smjernice djelovanja. To su osiguranje drvne sirovine, odnosno nabava trupaca, povlačenje sredstava iz fondova s ciljem povećanja investicija u članicama klastera te promocija uporabe peleta kao obnovljivog izvora energije. Faletar ističe da je drvnoj industriji najveći ograničavajući faktor u rastu proizvodnje količina trupaca koju može nabaviti na tržištu. “Prema podacima Hrvatskih šuma 2008. godine 75 posto trupaca posječenih na području županije bilo je i obrađeno u našim poduzećima i obrtima. U 2014. ta je količina pala na 38 posto. Stručnjaci s Hrvatskog šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta i djelatnici Hrvatskih šuma kažu kako se sječa, odnosno etat može povećati, zbog velikog prirasta, a to bi značilo i povećanje proizvodnje pa i zaposlenosti, kako na sječi tako i u drvopreradi”, navodi Faletar.

Kada je u pitanju uporaba drveta, kao energenta, Hrvatska je u prilično lošoj situaciji jer uvozimo plin i naftu, a izvozimo svoju biomasu i pelet. Godišnje u inozemstvu završava 500 tisuća tona biomase, umjesto da je koristimo za proizvodnju toplinske i električne energije. “Istraživanja njemačkih stručnjaka pokazuju kako izvozom tone peleta proizvođač ostvaruje 180 eura profita, no potrošnjom te količine peleta na lokalnoj razini cijela zajednica ostvarit će korist u visini 1000 eura. Zbog toga i činjenice da su Šišarka i Spačva veliki proizvođači peleta, nastojimo promovirati i utjecati na povećanje potrošnje našeg vlastitog proizvoda na lokalnoj i regionalnoj razini. Klaster se angažirao, naravno uz pomoć Županije, kako bi upoznali ravnatelje svih škola na području županije o mogućnostima grijanja na pelet, automatiziranosti njegove primjene te prednostima koje energent donosi. Upoznajemo ih i s financijskim potporama koje mogu ostvariti preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Mi u Spačvi kupili smo i cisternu s cijevi od čak 48 metara za dostavu peleta velikim potrošačima, kako bi se izbacio svaki manualni rad s tim energentom”, navodi Faletar.I.Mikulić