Objavljeno 12. listopada, 2015.
Vezani članci
DRVNI KLASTER SLAVONSKI HRAST U VINKOVCIMA
OSIJEK - Ulaganja i napori koji se ulažu u povećanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, odnosno u EU, najveće pomake ostvaruju na stambenom fondu koji troši čak 40 posto ukupne energije u EU te emitira više od 30 posto stakleničkih plinova iz energenata.
Ovaj podatak zanimljivo istaknuti je na početku nove sezone grijanja, koja u našim krajevima traje u prosjeku sedam mjeseci. Pri tome valja podsjetiti na strategiju EU u cilju da se do 2020. godine za 20 posto smanji emisija stakleničkih plinova u odnosu na 1990., da se za 20 posto poveća udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energenata te da se za 20 posto smanji potrošnja energije u odnosu na potrošnju koja bi se očekivala bez provođenja posebnih mjera 2020. godine.
Veliki pomaci u povećanu energetske učinkovitosti vidljivi su proteklih nekoliko godina i zahvaljujući sredstvima pottpora, odnosno novcu koji se izdvaja za sufinanciranje povećanja energetske učinkovitosti u različitim područjima preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tu su i projekti koji omoguću zamjenu energenta koji se koristi za grijanje zgrada, prije svega javne namjene. U mnogim školama za grijanje se koristi nafta. Za razliku od skupe, prljave (prije svega zbog toga što u atmosferu ispušta velike količine stakleničkih plinova i čađi) i gotovo isključivo uvozne nafte, domaće drvo u velikoj je prednosti jer je upravo obrnuto - jeftinije, čistije (gotovo neutralno kada je pitanju ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu) i naposljetku je naš domaći proizvod. Šuma na području Slavonije i Baranje imamo u izobilju, na sječi i preradi drva angažirani su naši ljudi i brojne tvrtke u toj djelatnosti uspješno posluju. Drvo kao energent u javnim objektima ipak je najprikladnije u obliku - peleta.
Osječko-baranjska županija izradila je projekte kojima zamjenjuje energent za grijanje, naftu - peletom, u 12 osnovnih škola čiji je županija osnivač. Valja reći kako su u nadležnosti Županije 52 osnovne škole, dok je za preostalih 20 škola osnivač Grad Osijek. U većini škola energent za grijanje je plin. Ukupan iznos investicije zamjene i prilagodbi kotlovnica za 12 škola, koje su se grijale loživim uljem iznosi 6,3 milijuna kuna. Od tog iznosa 1,7 milijuna kuna osigurala je Županija, dok je 4,6 milijuna kuna izdvojio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekti će biti završeni do 15. listopada, što praktično znači da će se u svih 12 škola ove zime djeca i njihovi učitelji i nastavnici grijati domaćim energentom - peletom, i to znatno jeftinije i ekološki čistije. Procjena je da će za grijanje u 12 spomenutih škola biti potrebno 417 tona peleta. Pelet, koji je kupljen javnom nabavom, dakle na javnom natječaju, za 2016. godinu stajao je točno 817.762 kune. Premda je cijena uvozne nafte na niskoj razini, domaći pelet još uvijek je znatno jeftiniji, čitava investicija zamjene energenta u svih 12 objekata bit će isplaćena za devet godina. U atmosferu neće biti ispušteno čak 650 tona ugljičnog dioksida. S druge strane hrvatski proizvođači peleta od domaćeg drveta imat će više posla.
Na taj način zatvara se na najbolji mogući način jedan “životni krug” slavonskog drveta i industrije koja zapošljava ljude na njegovoj preradi na opću korist cijelog društva.
Igor MIKULIĆ
Vinkovačka Gimnazija smanjit će emisiju tvari za 136 tona
Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA d.o.o. izradila je projekt za vinkovačku Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića zamjene kotla kako bi se umjesto nafte za grijanje koristili peleti. Projekt je vrijedan 690.000 kuna, a Fond za zaštitu okoliša izdvojio je nepovratnih 547.000 kuna. Grijanje na pelet automatizirano je baš kao i na plin ili naftu, ali će troškovi grijanja bili znatno niži, a emisija štetnih tvari u atmosferi smanjit će se za čak 136,58 tona godišnje. “Zadovoljni smo ovim projektom. Izabran je izvođač radova, vinkovački Suhomont, i očekujemo ubrzo montažu opreme kako bismo se već ove sezone grijali na pelet. Do sada smo se grijali na naftu i u prosjeku godišnje trošili čak 50.000 litara. Prema izračunima projektanata, grijanje s peletom bit će nam upola jeftinije te će se investicija isplatiti za četiri do pet godina. Osim ušteda, važan segment projekta je i smanjenje zagađenja zraka, odnosno smanjena emisija ugljičnog dioksida, o kojoj se malo govori, ali je itekako važna. Također i činjenica da ćemo koristiti domaći energent umjesto uvoznoga i da će zbog toga nekoliko naših ljudi u drvnoj industriji, koja proizvodi pelet, imati radna mjesta”, kazao nam je ravnatelj Gimnazije Stipe Tomić.
FOND ODOBRIO 50 MIL. KUNA ZA POTICAJE
Za sto projekata koji će se provoditi u zgradama javne namjene na području Slavonije i Baranje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je oko 77,3 milijuna, navodi Fond u odgovoru na naš upit. “Kroz program energetske obnove nestambenih zgrada, za koji smo ove godine osigurali 122 milijuna kuna nepovratnih sredstava, prihvaćeno je 205 projekata. 82 projekta realiziraju se na području Slavonije i Baranje. Tim projektima vrijednima više od 80 milijuna kuna Fond je odobrio gotovo 50 milijuna kuna poticaja. Za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije ove godine smo putem natječaja odobrili više od sto milijuna kuna poticaja, i to za 67 projekata ukupne vrijednosti oko 121,5 milijuna kuna. Njih 28 nalazi se na području Slavonije i Baranje i odobreno im je 27,3 milijuna kuna”, navode.
Spačva spremna na donacije
Zanimljiva je priča o odgovoru tvrtke Spačva na zahtjev kulturne ustanove koja je tražila sponzorstvo. Spačva je jedan od najvećih proizvođača peleta u Hrvatskoj i ulaže mnogo u promociju veće uporabe tog energenta s obzirom na to da se velika većina izvozi. Iz Spačve su ustanovi odgovorili kako im je ovogodišnji plan sponzorstva i donacija zaključen, no da su spremni pomoći predlažući ustanovi prelazak na grijanje na pelet, nakon čega bi im Spačva donirala polovicu ukupno potrebne godišnje količine peleta. “Spačva će svim pravnim subjektima iz kulturnog, sportskog... života regije, koji postanu korisnici peleta, donirati određeni dio godišnje potrošnje”, odgovorili su podsjećajući kako bi uporabom peleta osim koristi koje bi imala zbog manjih troškova grijanja ta ustanova pridonijela zbog mnogih prednosti cijeloj zajednici.
Šuma
na području Slavonije i Baranje imamo u izobilju, Na sječi i preradi drva angažirani su naši ljudi