ĐURĐENOVAC - Najavljivani projekt čipiranja kanti i kontejnera počeo se realizirati i u Đurđenovcu. Projekt je krenuo čipiranjem zelenih kontejnera na javnim površinama, kod stambenih zgrada. U prvom koraku na desetak lokacija koje je komunalno poduzeće Rad ocijenilo kritičnima provedeno je čipiranje kontejnera. Od direktora Rada Olivera Abičića doznali smo kako je riječ o pilot-projektu.

- Ovo je pilot-projekt u kojem smo čipirali desetak ‘‘problematičnih‘‘ kontejnera zapremine 1100 litara koji se nalaze kod stambenih zgrada. Krenuli smo kako bismo mogli pratiti navike i potrebe građana, odnosno da možemo imati kontrolu nad stvaranjem otpada - rekao je Abičić.

Dodao je kako je problem što u kontejnere, osim miješanog komunalnog otpada, nesavjesni građani bacaju glomazni, građevinski i biootpad, ali i papir, plastiku i metal, iako na raspolaganju imaju vrećice za odvojeno prikupljanje otpada. Također, dostupno im je i reciklažno dvorište, u kojem besplatno mogu odložiti otpad.

No mnogi Đurđenovčani bacaju što žele, bez kontrole, budući da kontejneri ‘‘glase‘‘ na cijelu zgradu, ali i poslovne prostore. Praksa je i ostavljati pokraj kontejnera otpad koji bi morao ići u reciklažno dvorište, kao i reciklabilni komunalni otpad koji bi morao ići u vrećice. Mogu se vidjeti kartonska ambalaža, vrećice sa staklenim bocama, starim posuđem, kantice otpadne jestive masti, prazne plastične boce mlijeka….

- U kontejnere ljudi svašta bacaju. Na javnim su površinama i dostupni svakome. No i da su pod ključem, ljudi bi otpad ostavili pokraj kontejnera. Taj problem nema samo Đurđenovac, već mnoga naselja - kaže Abičić.

Čipovi su postavljeni ispod polukružnog poklopca kontejnera i bilježe koliko se i što baca.

- Čipovi registriraju svako otvaranje kontejnera, količinu otpada i temperaturu u slučaju da se ubaci pepeo ili neki drugi zapaljivi otpad - pojašnjava Abičić i dodaje kako je u planu i čipiranje zelenih kanti zapremine 120 litara u kućanstvima.

Cilj je postići smanjenje komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu te dostići zacrtanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada kako bi se zadovoljile direktive EU-a. Jedini način da se postigne željeni efekt smanjenja količina jest da svi korisnici ozbiljno pristupe i razvrstavanju otpada i prihvate da to mora biti način života.

Iako ima napretka, rezultati još ne zadovoljavaju.

- Nažalost, nismo ni blizu stope od 50 posto. Ima poboljšanja, ali nisam zadovoljan tempom kako to ide. Zato ćemo, uz čipiranje, poduzeti i druge mjere kako bismo smanjili količinu miješanoga komunalnog otpada. Potrebni su i dodatni napori i svijest građana da to treba biti zajednički cilj svima - zaključuje Oliver Abičić, direktora Rada. Snježana Fridl