Ne počinje se odmah s legendarnim “egészségedre” (“nazdravlje”), kaže Semeši
U Osijeku i okolici podosta je ljudi koji su u nekom kontaktu s mađarskim jezikom, ali ga ne razumiju i ne govore. Neki od njih imaju mađarske pretke, nerijetko i mađarsko prezime, neki su se vjenčanjem našli u mađarskoj obitelji, nekima poslovni partneri govore mađarskim (posebno onima koji se bave i međunarodnom suradnjom), neki samo odlaze u Mađarsku, bilo zbog šopinga bilo turistički. I ondje ih dočeka poseban, "egzotičan" jezik. Većina njih nikad nije ni pokušala naučiti mađarski, u uvjerenju da je težak. Često čujemo da ga je, jednostavno, "nemoguće naučiti".
Hrvatski je teži
Odgovor na pitanje zašto mnogi od mađarskog jezika stvaraju bauk, potražili smo od Roberta Semešija, koordinatora kulturnih aktivnosti Mađarskog kulturnog društva Népkör u Osijeku, koji zahvaljujući ocu Mađaru i majci Hrvatici oba jezika govori perfektno, i često je učio i Hrvate mađarski i Mađare hrvatski jezik. Semeši je, inače, i vrsni plesni pedagog u ŠPU-u Feniks iz Osijeka.
Je li mađarski jezik doista težak?- Mađarski je jedan od malobrojnih neindoeuropskih jezika u Europi, pa smo često skloni smatrati ga teškim. Međutim, možda bi bilo ispravnije reći da je samo neuobičajen i drukčiji. Recimo, činjenica je da je hrvatski, zajedno s drugim slavenskim jezicima - prema tvrdnji svih europskih lingvista - vrlo težak za učenje, a, osobno, smatram da je i neusporedivo teži nego mađarski. To da mađarski zapravo, uz ispravan pristup poduci, nije bauk kakvim ga se doživljava, obično prezentiram riječima Jackoba Grimma, cijenjenog njemačkog lingvista, autora prvog njemačkog pojmovnog rječnika, koji je naučio i mađarski: "Logična i savršena struktura mađarskog jezika nadmašuje sve ostale jezike." Pola u šali, pola u zbilji mogli bismo reći: kome više vjerovati, kad je o logici riječ, nego Nijemcu, koji je uz to i priznati stručnjak.
Za sve one koje zanimaju i detalji u okviru uz ovaj tekst naveli smo neke od karakteristika mađarskog jezika i usporedili ga s engleskim i hrvatskim. Ako se tako gleda, uistinu možemo doći do "matematičkog" zaključka da je mađarski umnogome lakši od hrvatskog, a mogao bi biti rame uz rame i s engleskim. Zašto to ipak ne doživljavamo tako?
- Engleski je najrasprostranjeniji jezik u svijetu, ali vrlo je upitno je li stvarno jednostavniji za učenje od drugih jezika. Mnogi će se složiti da je to istina samo utoliko ukoliko ga svakodnevno čujemo, pa nam je u uhu. Zbog toga što i druge indoeuropske jezike, kao njemački, talijanski, španjolski ili francuski, možemo čuti, bar s vremena na vrijeme, a mađarski ne baš toliko, odnosno jer se mnogi izrazi koji potječu iz tih jezika (ali "ne i iz mađarskog") koriste i u hrvatskom, oni nam djeluju nekako lakši. Međutim, nismo ni svjesni koliko je zapravo mađarskih izraza ukorijenjeno u hrvatskom jeziku (i to ne samo onom dijalektalnom), koliko je hrvatskih i drugih nama razumljivih slavenskih izraza utkano u mađarski te koliko još imamo zajedničkih riječi i izraza podrijetlom iz drugih jezika, i to prije svega germanizama i turcizama, ali i mnogih drugih. Kad ih počnemo otkrivati, stvari odjednom postaju nešto bliže, a s nestankom tog podsvjesnog otpora i učenje postaje lakše.
Nekoliko ste godina u Zagrebu vodili tečajeve mađarskog jezika. Objasnite nam "famu" oko predugih i neizgovorljivih mađarskih riječi...- Da, to zapravo i jest samo fama. Prema mojoj slobodnoj procjeni, za koju sam siguran da ne odstupa previše od stvarnih podataka (ne znam je li ih netko ikad napravio), čak je oko 70 % mađarskih osnovnih izraza jednosložno, oko 25 % ih je dvosložnih, a najviše, 5 %, moglo bi ih biti trosložnih. Duže su riječi u mađarskom isključivo one s nastavcima, složenice ili strani izrazi. Ako se prvo uče korijenske riječi, pa se uz njih postupno uče nastavci, koji se onda slažu kao lego-kockice, ali prema čvrsto definiranim i logičnim pravilima, a ne odmah legendarno "egészségedre" ("nazdravlje"), onda učenje postaje više igra nego muka.
Ima trikova
Može li se, dakle, mađarski naučiti bez muke?
- Kao prvo, ni jedan se jezik ne može naučiti preko noći, za svaki je potrebno vremena, truda i vježbanja. Jedan od "trikova" koji svakako pomaže (a naučio sam ga jednom davno od svog učenika koji je tako počeo s učenjem grčkog) jest da se što više sluša, bez razumijevanja, jezik koji se želi naučiti. To u Slavoniji i nije toliko teško, dovoljno je samo na radijskoj frekvenciji odabrati neku od mađarskih postaja (ali ne onih s isključivo ili pretežno anglo-američkom glazbom) i puštati da nam se zvučenje mađarskog jezika neprimjetno, polako, ali i nezaustavljivo posloži u podsvijest. Usto, postoje i razni drugi "trikovi" kojima se iskusni predavači koriste, a koji pomažu u svladavanju bilo kojeg, pa tako i mađarskog, jezika. Na kraju je uvijek presudno da se naučenim i koristi (na početku makar i pogrešno), da se vježba, da se govori - bez toga je praktično nemoguće svladati bilo koji jezik.
Svi oni koji su u Osijeku ili bližoj okolici, a koji su spremni na izazov i žele svladati ovaj neobičan, ali u našoj sredini svakako prisutan jezik, mogu se priključiti Sekciji za upoznavanje s mađarskim jezikom i kulturom Népköra, u glavnoj ulici mađarske Retfale, Šandora Petefija 76. Informacije se mogu dobiti i na e-adresi robi_sz@hotmail.com, telefonom samo radnim danom između 16 i 18 sati, a SMS i Viber/WhatsApp porukama bilo kada na 098/457-557.
Milan Bugarić
NEMA NI RODOVA NI PADEŽA
“Ono što (gotovo) svi znaju: mađarski nema rodova, pa čak ni on, ona i ono kao u engleskom. Nerijetko se spominje i da nema padeža, što je također točno. Slova: u prvi je mah zastrašujuća ‘ona zbrka crtica i točkica na samoglasnicima’, ali kad ih se objasni, učenici brzo shvate da one ne samo što ne otežavaju, nego, baš suprotno, olakšavaju čitanje i pisanje. U mađarskom zapravo praktično nema glasova kojih ne bi bilo u hrvatskom i njegovim dijalektima, ali, za razliku od hrvatskog, u kojem se različiti glasovi pišu istim slovima (recimo, razne varijante a i e), u mađarskom su samo po dva glasa za a i e, i oni se bilježe različito. Dakle, mađarski je s te strane jednostavniji od hrvatskog, a u usporedbi s engleskim spellingom je neusporedivo lakši. Manje ljudi zna da su naglasci u mađarskom jednostavniji nego u bilo kojem indoeuropskom jeziku”, pojašnjava naš sugovornik.
MALO IZNIMAKA
“Kod mađarskog jezika treba se naučiti samo dva glagolska vremena (treće se tvori izuzetno jednostavno iz jednog od njih) i oba samo u dvije konjugacije, za razliku od, recimo, sedam glagolskih vremena u hrvatskom, i za svako od njih po više konjugacija, a engleski je tek nešto jednostavniji. Mađarski je jezik izuzetno logičan i ima vrlo mali broj iznimaka, za razliku od hrvatskog, čija je pravila upravo zbog izuzetno velikog broja odstupanja od pravila vrlo teško objasniti strancima, a engleski je znatno bliži mađarskoj pravilnosti jezika, ali još uvijek s više iznimaka. Mnogi se mađarski izrazi tvore kao izuzetno smislene složenice, što omogućava da se treba naučiti manji broj riječi od kojih će se slagati ostale. Redoslijed je riječi manje striktan nego u engleskom, ali zapravo prati logiku vrlo sličnu hrvatskoj. Slavenima su često problem članovi, ali su oni uobičajeni i u gemanskim i u latinskim jezicima, pa zapravo ne čine posebnu teškoću onima koji već govore neki od svjetskih jezika”, kaže Semeši.