VINKOVCI



Vukovarsko-srijemska županija i ove godine, iako je vrijeme kolinja, ne bilježi nijedan slučaj trihineloze, a riječ je o bolesti koja je do prije 15-ak godina upravo na tom području bila velik javnozdravstveni problem. Lijeka nema, a smrtna posljedica nije isključena.

Epidemiologinja i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo VSŽ-a, dr. Kata Krešić, kaže kako od 1968. do 2005. godine nije bilo godine kada na području županije nije bilo slučajeva trihineloze, no to se promijenilo, pa su od 2005. zabilježene samo dvije manje epidemije bolesti.

- Ono što je ključno u suzbijanju epidemija trihineloze jest ne dopustiti da zaraženo meso dođe na stol. Kako bi se to postiglo, prva i osnovna mjera jest stroga kontrola mesa svinja iz domaćeg i industrijskog uzgoja, kao i divljači, na prisutnost parazita trihinele – pojasnila je dr. Krešić.

Iako je pojava trihinele sada već rijetkost i mnogi misle kako je iskorijenjena, liječnici ipak upozoravaju na oprez, a da su u pravu pokazuje nedavni slučaj kada su suhomesnati proizvodi poljoprivrednog gospodarstva iz okolice Vukovara, prodavani na tržnici u Osijeku, bili zaraženi trihinelom. Trihinela je parazit, podsjećaju liječnici, koji se nalazi u mesu sisavaca, a na našem području najčešće je pogođeno svinjsko meso, od kojeg se prave suhomesnati proizvodi koji su najrizičniji zbog nedostatka termičke obrade. Bolest se manifestira različito, a simptomi u početku nisu alarmantni.

- U samom početku to su najčešće temperatura i dijareja, a kroz ove simptome većina ljudi uopće ne prepozna ovu bolest jer se radi o, možemo reći, čestim simptomima. U našoj županiji već godinama nije bilo oboljelih, što je i jedan od razloga zašto ljudi rijetko pomisle na trihinelu kada osjete određene simptome. Teži se oblik najčešće pojavi tek nakon dva ili tri tjedna, smrtni ishodi su rijetkost, ali nisu nemogući. Najbolja je prevencija kontrola mesa prilikom svinjokolje – kaže epidemiologinja vinkovačke Opće županijske bolnice, dr. Vedrana Lanc-Čurdinjaković, dodajući kako je sada vrijeme kada bi se javljali oboljeli. Proizvodnja suhomesnatih proizvoda najčešće se odvija u studenome, a prve degustacije kreću oko Božića. Mesu je dovoljna termička obrada i na 60 stupnjeva, tako da nakon kuhanja i pečenja nema opasnosti od kakve bolesti. M. Flego