Vezani članci
TEMA TJEDNA: PROŠIRENJE EU-A NA ZAPADNI BALKAN (II)
TEMA TJEDNA: PROŠIRENJE EU-A NA ZAPADNI BALKAN (III)
INTERVJU: GORDAN AKRAP
Hrvatska se kao predsjedateljica Vijećem EU-a u prvoj polovini ove godine, ali i ne samo Hrvatska, među ostalim, intenzivno zauzima da zemlje jugoistočne Europe nastave svoj put prema članstvu u Europskoj uniji jer se smatra da je ono bitno za njihovu transformaciju, mir i stabilnost u regiji.
Stoga su se sredinom veljače u Zagrebu okupili predstavnici zemalja zapadnog Balkana, vodećih think-thankova iz Jugoistočne Europe te brojni stručnjaci za politike Europske unije. Povod za okupljanje bila je konferencija "EU Enlargement on Hold - Between Containment and Reform", kojoj je cilj bio potaknuti dijalog o ključnim temama za unaprjeđenje procesa pristupanja Europskoj uniji. Na konferenciji je usvojena Deklaracija s preporukama za politiku proširenja EU-a, a u čijoj su izradi sudjelovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije. Deklaracija objedinjuje zajedničke preporuke za sudionike procesa pristupanja - od razine EU-a do samih država kandidatkinja. Osim toga, Deklaracija donosi odgovor na pitanje o uvjetima ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU. Preporuka je da pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije započnu u 2020., baš kao i da se definira status države kandidatkinje za Bosnu i Hercegovinu. Nadalje, potpisnici Deklaracije zagovaraju liberalizaciju procesa dobivanja vize za Kosovo te definiranje točnih okvira do kraja ove godine za budući ulazak Srbije i Crne Gore u EU. Također, sudionici konferencije pozvali su sve institucije EU-a da iskoriste nove ideje i procedure politike proširenja kako bi dodatno naglasile usvajanje europskih vrijednosti te promovirale ideju EU-a.
ZAGREBAČKI SAMIT
U vezi s cijelim procesom proširenja oglasio se i hrvatski premijer: "Hrvatska je uspjela reafirmirati politiku proširenja Europske unije na samom početku mandata nove Komisije Ursule von der Leyen", izjavio je nedavno Plenković u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu nakon ručka s predsjednicom Von der Leyen. Plenković je prije toga razgovarao i s povjerenikom Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem te s predsjednikom Europske pučke stranke (EPP) Donaldom Tuskom. Sudjelovao je i na radnoj večeri, na kojoj su bili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell te čelnici šest zemalja zapadnog Balkana. Svrha toga sastanka bila je priprema za sastanak na vrhu EU-a - zapadni Balkan, koji će se održati u Zagrebu od 5. do 7. svibnja. Ukupno uzevši, Hrvatskoj se doista nema što prigovoriti kada je riječ o temi proširenja EU-a na zemlje tzv. zapadnog Balkana.
Plenković ističe kako postoji suglasnost između Hrvatske i čelnika europskih institucija da zagrebački svibanjski samit mora biti "svojevrsna prekretnica u politici proširenja". Dodao je da će nastojati da Sjeverna Makedonija i Albanija prije samita dobiju odluku o početku pregovora. Ta odluka bila je blokirana na samitu u listopadu, ponajprije zbog protivljenja Francuske (Macron) te Danske i Nizozemske, koje su se protivile otvaranju pregovora s Albanijom. Nakon što je Komisija predstavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora, Francuska najavljuje da će povući svoje rezerve. "Danas vidimo da je francuska pozicija bitno drukčija nego u listopadu, a pritom ne bih zanemario ni utjecaj argumenata koje smo iznosili u razgovoru s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Sudeći prema raspoloženju u EU-u, mislim da odluka o Sjevernoj Makedoniji nije upitna", rekao je Plenković te dodao kako će se prije zagrebačkog samita donijeti pozitivna odluka vezana uz Albaniju.
Povjerenik za proširenje Europske unije Oliver Várhelyi ocijenio je kako će hrvatsko predsjedanje biti prigoda za zemlje zapadnog Balkana te je pozvao i BiH na provođenje reformi. Također je naglasio "kako je predstojeći samit u Zagrebu prigoda za fokusiranje na regiju zapadnog Balkana te za poticanje razvoja obrazovanja i ekonomije."
Inače, podsjetimo, Europsko vijeće krajem prošle godine nije donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iako im je Europska komisija dala zeleno svjetlo, jer su se tome usprotivile Francuska, Nizozemska i Danska. Tadašnji predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije u odlasku Jean-Claude Juncker ocijenili su to kao "povijesnu pogrešku".
- Zašto je za Hrvatsku bitno da se na proljetnom Europskom vijeću donesu određene odluke? Zato što smo mi svjesni koliko je proces proširenja bitan za transformaciju onih država koje još nisu u Uniji, koliko je bitan za mir, koliko je bitan za stabilnost, a osobito na jugoistoku Europe, i koliko je proces pristupanja uvijek dobra poluga za poduzimanje reformskih procesa i u pogledu demokratskih vrijednosti, jačanja pravnog sustava ili pak reformi koje idu za tim da sve ove države u našem jugoistočnom susjedstvu postanu funkcionirajuća tržišna gospodarstva, što u ovom trenutku, prema ocjenama međunarodnih institucija, još uvijek nisu - kazao je Plenković.
Zagovaratelji proširenja Europske unije također ističu da bi se ubrzanje cijelog procesa pozitivno odrazilo na razvijanje dobrosusjedskih odnosa, rješavanje otvorenih pitanja, poštovanje ljudskih i manjinskih prava i dr., u čemu RH može pomoći vlastitim iskustvima, s obzirom na višegodišnje pregovore s EU-om prije pristupanja Uniji. S druge strane, treba razumjeti i one koji se bar za sada protive proširenju EU-a jer su, među ostalim, stava da je funkcioniranje EU-a s većim brojem članica nego do sada zahtjevnije. Pritom se ističu i posljedice financijsko-gospodarske krize potkraj posljednjeg desetljeća, kao političke posljedice migracijske krize iz 2015., uključujući i sadašnje stanje s migrantima u regiji (BiH, Srbija, Makedonija...), što su sve, kažu, otegotne okolnosti koje ne idu u prilog proširenju EU-a na zapadni Balkan.
PRIJATELJSKE PORUKE
Podsjetimo da je Hrvatska o pristupanju EU-u pregovarala pet godina i devet mjeseci, Crna Gora pregovara već sedam i pol godina, od 2012., a Srbija gotovo šest godina, od 2014., a još nije ni na pola procesa. Na proces proširenja osvrnuo se i šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman: "Europska unija mora poslati jasan signal da ostajemo posvećeni europskoj budućnosti jugoistoka Europe", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova zemlje predsjedateljice EU-om na marginama konferencije o europskoj perspektivi zapadnog Balkana "Od Soluna do Zagreba". U vezi s očekivanjem od samita u svibnju, koji će se održati 20 godina nakon sastanka iz 2000., također održanog u Zagrebu, rezultati bi mogli imati dalekosežni učinak i za EU i za RH, te svakako za zemlje koje očekuju da ih se primi u EU članstvo. "Mi vodimo konzultacije i s ključnim partnerima u Uniji i, naravno, s novim čelnicima institucija, ali i sa susjednim državama kako da realno kalibriramo očekivanja onih koji žele naprijed, a poznavajući detalje, raspoloženje i realne mogućnosti onih koji su danas u Uniji", kazao je hrvatski premijer. Dodajmo i to kako je bivši predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker, kao osoba koja je više od 30 godina sudjelovala u projektu ujedinjenja Europe, u pravu kad kaže da je nastavak proširenja EU-a na države zapadnog Balkana ključno za dugoročni mir u regiji i sprječavanje da ta regija ponovo sklizne u tenzije ili sukobe.
No problem s proširenjem je i u tome što su države regije, dakle zapadnog Balkana, i dalje jako daleko od toga da budu spremne za članstvo, dok je cijeli pregovarački proces opterećen nizom neriješenih pitanja, pa nije za čuđenje da se sve i dalje odvija presporo. Situaciji ne pogoduje ni napeta politička situacija, primjerice, u Crnoj Gori, kao ni u Srbiji te Makedoniji, da o BiH i ne govorimo. Tako kad se sve uzme u obzir, ne vodeći računa o potpori proširenja u istočnim državama članicama (u Poljskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj iznad 60 posto), te rezerve glede toga u starim bogatim zapadnim članicama, koje imaju ključnu riječ u Uniji, EU neće odustati od procesa proširenja. Sastanak u Zagrebu u svibnju pokazat će pravo stanje stvari kada je riječ o tom, za budućnost Europske unije, ključnom pitanju.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Prednosti proširenja
Čini se da će jedna od najuspješnijih politika u povijesti Europske unije, politika proširenja, nakon višegodišnje krize, ipak, iako polako, ići naprijed. Mnogi to smatraju i dobrim jer proširenjem Europske unije s početnih šest na danas 27 članica, Europa je prevladala podjelu istok-zapad, smanjila razlike između sjevera i juga, ojačala mir i stabilnost na Starom Kontinentu i pomogla ostatku svijeta. A i prednosti proširenja EU-a vrlo su konkretne: veće blagostanje za sve države članice, trostruko veća trgovinska razmjena između starih i novih država članica, peterostruko veća među novim državama članicama, veća stabilnost u Europi i veća važnost EU-a glede globalne razine. Osim toga, Uniji manjka jedna do sada važna članica - Velika Britanija, pa ulazak novih može koliko-toliko popraviti “krvnu sliku” Unije u budućnosti.
NATAŠA BEŠIREVIĆ
PUT PREMA KOMPROMISU
Potez predsjednika Macrona koji je blokirao početak pristupnih pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, bio je iznimno neugodno iznenađenje kako za te zemlje, tako i za Europsku komisiju. Sjećate se, tada su se čelnici Unije osobno ispričavali Skopju i Tirani na takvoj nepromišljenosti. Upravo takav čin, gdje države poduzimaju silne napore da zadovolje kriterije, uključivo i mijenjanje imena vlastite države, a Komisija im zatvori vrata pregovora, silno srozavaju legitimitet Unije u regiji - kaže dr. sc. Nataša Beširević, konzultant savjetnik na projektima Europske unije i evaluator Horizon 2020, i dodaje:
VARIJACIJE NA TEMU
- Macron je smatrao da se prvo treba reformirati metodologija pregovora, a tek potom nastaviti s pregovorima. Europska unija već je imala faze kad je smatrala da se prvo treba baviti reformama unutar same sebe ne bi li se tek potom bavila regijom. To se događalo 1990-ih godina. Znamo kakve je to posljedice ostavilo na zemlje regije: izgubljeni kredibilitet EU-a, gubljenje povjerenja među građanima, zakasnjele političke odluke, desetljeće lutanja u efikasnom odgovoru na krizu. EU sebi više ne može dopustiti "time-out" kada se bavi reformama pregovora, dok je sam proces pregovora na "stand-byu".
Europska unija već je dugo umorna od proširenja, budući da je bar deset godina pod stalnim udarima globalizacije sa svim svojim pojavama (konkurentnost, energetika, klimatske promjene, migracije, itd). Pod tim pritiscima teško je zadržati entuzijazam primanja novih članica, i bavljenje njihovim problemima kad i same članice EU-a pati globalizacija. No, kod EU-a jedno je sigurno: od politike se ne odustaje ako se pokaže imalo uspješnom! A politika proširenja, unatoč mnogim kritikama, do sada se ipak pokazala kao jedina uspješna u smirivanju sukoba, poticanju reformi, dizanja standarda političkim i silnim ekonomskim mjerama. Ne zaboravimo, Unija je zemljama zapadnog Balkana u zadnjih 12 godina dala više od 11 milijardi eura nepovratnih sredstava. Ne radi se o kreditima koji se vraćaju, nego o nepovratnim donacijama. Stoga politika proširenja ipak uvijek ostaje među prioritetima svake nove Komisije, jer EU treba uspješne priče, a proširenje se još uvijek smatra uspješnom politikom.
U tijeku je RH predsjedanje Vijećem EU-a. Govori se mnogo i o proširenju EU-a kao o jednom od prioriteta. Što o tom pitanju može RH učiniti, i što već čini, nakon što je prošle godine Macron izrazio veliku skepsu gleda širenja EU-a?
- Posljedično, takvi potezi mogu ugroziti reforme i potencirati radikalne snage i poteze u tim zemljama, jer čemu ugrožavanje političkih pozicija i nepopularne reforme, kad od njih ionako nema koristi, a ulazak u EU jest najveći cilj svih političkih elita u regiji. No, Europska komisija na vrijeme se sabrala i od Macronovog identificiranja problema bez davanja jasnih rješenja uobličila suvisao dokument predstavljen 5. veljače ove godine koji predstavlja svojevrsni upgrade dosadašnje procedure, a ne torpedira postojeće stanje. Ukratko: više beneficija za one koji provode reforme, brže otvaranje poglavlja, kao i mogućnost sankcioniranja manjkavih reformi na temelju izvješća o napretku.
Kad se govori o zemljama tzv. zapadnog Balkana (BiH, Srbija, S.Makedonija, Crna Gora, Albanija...), koji su zapravo temeljni problemi koji koče njihovo priključivanje Europskoj uniji, bar za sada?
- Problemi zapadnog Balkana uvijek su isti, postoje samo određene varijacije na temu. Sve države, uključivo i Hrvatsku koja je službeno, ali ne i mentalno, iskoračila iz zapadnog Balkana ulaskom u EU, baštine probleme socijalističkog nasljeđa upravljanja državom koje se nastavilo na problematičnu tranziciju, na oružane međuetničke sukobe raznih intenziteta, izuzev Albanije te uhljebljenički kapitalizam. Posljedica shizofrenog braka u kojem žive sve navedene pojave su klijentelizam gdje se prema stranačkom ključu dodjeljuje kapital izmužen privatizacijom i ostvaruju pozicije moći, kao i korupcija na svim razinama društva. To generira sve ostale probleme u svim segmentima svakodnevnice, pri čemu stradavaju ekonomija, demokracija, demografija i sve što oni podrazumijevaju. Svaka konkretna boljka može se pratiti u izvješćima napretka koje Komisija objavljuje jednom godišnje za zemlje u procesu pridruživanja, i gdje se analitički prikazuje stanje u društvu, poglavlje po poglavlje. Dakle, o svemu se zna sve. Ono što je problem za političke elite koje vode pregovore jest kako izbalansirati stranačke interesne mreže kojima se održava vlast i reforme koji traži EU. Zato su bilo kakve reforme na zapadnom Balkanu izniman uspjeh, jer se događaju unatoč svim ograničenjima i trebalo bi ih poticati od strane EU-a, uvijek i bez iznimke, za sve jednako.
JAČANJE SIGURNOSTI
Što zapravo očekivati od najavljenog velikog, i mnogi kažu, ključnog skupa u Zagrebu?
- Zagrebački summit u svibnju bit će pozitivno finale političke dinamike koja je kulminirala utjecajem predsjednika Macrona u politiku proširenja. Komisija, vjerujem i dotične države, mogu odahnuti, jer će se kroz predstavljenu metodologiju pregovora zadovoljiti kritike predsjednika Macrona, a ujedno potvrditi EU-u perspektivu svih uključenih država. Kompromis gradi Europu. Očekujem potvrdu otvaranja pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Hrvatska tu nema značajniju ulogu, ne treba se zavaravati, osim što treba do kraja odigrati ulogu suvisle tajnice koja organizira sastanke, bez zapinjanja protokola.
Sa svim tim u vezi, koliko je buduće proširenje EU-a na zapadni Balkan, osim političkog, također i sigurnosno pitanje, napose glede BiH i migranata?
- Proširenje EU-a nikad nije samo političko, ili ekonomsko, ili sigurnosno pitanje, ono je uvijek sve to, a i još mnogo više: širenje zone demokratskih standarda i mira. U EU-u se desetljećima vode rasprave treba li države primiti u zajednicu dok su još nespremne, ne bi li se njihovi problemi brže rješavali u relativno predvidljivom okružju Unije, ili treba prolaziti kompleksni put apliciranja gdje se ta velika nagrada ulaska u EU čeka sve dok država u najvećoj mjeri ne zadovolji sve uvjete pridruživanja. Takve dileme vodile su se oko Grčke, Bugarske, Rumunjske itd. Slično vrijedi i za zemlje zapadnog Balkana.
U doba iznimnih sigurnosnih prijetnji najbolja stvar koja se mogla dogoditi zapadnom Balkanu jest proces priključenja EU-u. S uvijek oskudnim sredstvima danas je nemoguće da policija bez tijesne suradnje i svakodnevne razmjene informacija s kolegama iz EU-a efikasno upravlja državnom granicom, jača energetsku sigurnost, suprotstavlja se terorizmu, suzbija širenje ilegalnog oružja, trgovinu drogom i ljudima. Svijet je toliko kompleksan da je danas nemoguće biti izvan regionalnih zajednica kao što je EU.
(D.J.)MLADEN PUŠKARIĆ
JEDNA OD NAJUSPJEŠNIJIH POLITIKA EU-a
U tijeku je RH predsjedanje Vijećem EU-a. Govori se mnogo i o proširenju Europske unije kao o jednom od prioriteta, o čemu će biti riječi i na velikom skupu zakazanom za početak svibnja u Zagrebu. O toj važnoj temi ne samo za EU, nego i za jugoistok Europe, odnosno zemlje tzv. zapadnog Balkana, razgovarali smo s dr. sc. Mladenom Puškarićem s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
KOORDINACIJA
Što po pitanju proširenja EU-a na jugoistok Europe može učiniti Hrvatska tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a koje je u tijeku. Oko tog pitanja mnogo je nedoumica, nakon što je prošle godine francuski predsjednik Emanuel Macron izrazio veliku skepsu gleda skorašnjeg širenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana?
- Od samog početka, proces europske integracije projekt je europskih elita iz kojeg su isključeni
europski građani. Iz takvog pristupa procesu europske integracije nastaje i dvojstvo postavljenih ciljeva integracije. Jedni su dostupni širokoj javnost, javno predstavljeni i promovirani, dok su drugi, pravi ciljevi, poznati samo malom broju odabranih pripadnika europskih elita.
To je tvz. Monnetov princip, u kojem manjina determinira pravac integracije i ne objavljuje ga javno. Tako je od prve uspješne europske integracije i potpisivanja Pariškog ugovora kojim je stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik, pa do Ugovora iz Lisabona i današnje Europske unije. Pravi cilj europske integracije stvaranje je političkog subjekta zvanog Sjedinjene Države Europe, a ne europska integracija kao zajednica suverenih europskih država, ujedinjenih u različitosti.
Iz toga proizlazi i ključno pitanje - produbljivanje unutarnjih odnosa među članicama ili politika širenja na nove zemlje članice. Naime, svako proširenje Europske unije na nove zemlje članice, odlaže zbog objektivnih i subjektivnih razloga politiku jačanja unutarnjih odnosa i nadnacionalnih nadležnosti institucija EU-a.
No, bez obzira na rezerve koje izražava Macron, vidimo da zagovaratelji proširenja Europske unije na jugoistok Europe, na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ne odustaju od procesa, naprotiv, priprema se veliki samit u Zagrebu?
- Međutim, i oni najglasniji protivnici proširenja EU-a, zbog situacije u zemljama tvz. zapadnog Balkana suglasni su s nastavkom politike proširenja. Tako je nedavno i Europski parlament predstavio nacrt svojih preporuka za proširenje Europske unije u kojima se založio za nastavak širenja i zatražio da EU odmah otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Zanimljivo je napomenuti da se u tom dokumentu traži liberalizacija viznog sustava za građane Kosova.
Vratimo se na Hrvatsku. Može li RH pogurati proces, s obzirom na sadašnje predsjedanje Vijećem EU-a, uključujući i najavljeni samit u Zagrebu?
- Hrvatska kao zemlja predsjedateljica u ovih šest mjeseci nema mnogo manevarskog prostora za neko samostalno djelovanje. Očito je da je naše predsjedanje i rad, koordiniran s institucijama EU-a, kao i vodećim zemljama Unije Francuskom i SR Njemačkom. A i na tragu zaključaka Europskog parlamenta, Hrvatska se zalaže za nastavak politike proširenja. Zanimljivo je napomenuti da se u dokumentu Europskog parlamenta traži da zemlje zapadnog Balkana jačaju napore u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba, što je i temeljni zahtjev hrvatske javnosti glede potpore politike proširenja Unije na zemlje zapadnog Balkana.
AKTIVNA HRVATSKA
Sa svim tim u vezi, koliko je buduće proširenje EU na zapadni Balkan, osim političkog, također i sigurnosno pitanje, napose glede BiH i migranata?
- Treba naglasiti da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU-a još od njezinog osnivanja i pridonosi jačanju demokracije, mira i napretka u Europi. Vjerodostojna politika proširenja strateško je ulaganje u uzajamnu sigurnost i prosperitet. Treba očekivati da će se na Zagrebačkom samitu dogovoriti i zajednička platforma za održava ulaganja na zapadnom Balkanu, o čemu svjedoči i sastanak tih zemalja i hrvatskog premijera Plenkovića održanog 24. veljače u Londonu.
(D.J.)