O situaciji na području jugoistoka Europe, što se tiče mogućnosti priključenja Europskoj uniji i problemima koji se oko pristupnih pregovora pokazuju kao teško premostive prepreke na putu prema EU-u, razgovarali smo s Adnanom Ćerimagićem, analitičarem Inicijative za europsku stabilnost (ESI), u kojoj od 2013. godine prati situaciju u zemljama zapadnog Balkana i njihove odnose s Europskom unijom.

ESI-ju se pripisuje zasluga za plan zaustavljanja migrantske krize koja je potresla EU tijekom 2015. godine i predlaganje osnove za plan dogovora između Skopja i Atene kojim je okončan višedesetljetni spor dviju zemalja oko imena Republike (Sjeverne) Makedonije. Adnan Ćerimagić je izvan Bosne i Hercegovine, u kojoj je rođen 1986. godine, postao poznat tako što se u ljeto 2018. godine, u austrijskom alpskom gradiću Alpbachu, na panelu s predsjednicima Srbije i Kosova, Aleksandrom Vučićem i Hashimom Thacijem, snažno usprotivio njihovoj ideji crtanja novih granica po etničkim linijama. Ćerimagić je završio pravo na Sveučilištu u Grazu gdje je kao istraživač kratko radio na Institutu za ljudska prava i demokraciju. Europske studije završio je na belgijskom Europskom koledžu u Brugesu, rasadniku "novih Europljana" i "budućih europskih lidera". Radio je u Tajništvu Europskog parlamenta i predstavništvu BiH u Bruxellesu te Ministarstvu vanjskih poslova BiH u Sarajevu.

Kako vidite stanje u kome se nalazi trenutačni proces proširenja EU-a?

- Trenutačno su povjerenje i podrška politici proširenja u padu, kako u EU tako i u zemljama zapadnog Balkana. Razlog tome je utisak da dosadašnji proces nije donio očekivane rezultate. Pogledajte samo situaciju u Crnoj Gori i Srbiji koje od 2012. i 2014. pregovaraju o članstvu u EU-u. Ideja politike proširenja je da pregovori popravljaju situaciju u zemljama i da se one tako približavaju EU standardima i pravilima. To više nije slučaj, jer prema ocjeni Europske komisije Crna Gora i Srbija na istoj su razini, ili čak i gore od Sjeverne Makedonije koja pregovore još nije niti počela.

Koji je temeljni problem koji koči njihovo priključivanje Europskoj uniji, bar za sada?

- Hrvatska je 2013. godine postala članica EU-a jer je veliki broj ljudi, uključujući političare, državne službenike, novinare i građane, vjerovao da je članstvo u EU-u moguće i da je sam put ka članstvu dobar za Hrvatsku.

U slučaju Crne Gore i Srbije, od otvaranja pregovora 2012. i 2014. godine, bar jedan od ta dva sastojka nedostaje. Velikom broju ljudi koji su uključeni u proces postalo je jasno da idući značajan cilj u procesu - članstvo u EU - ne ovisi isključivo od njihovog rada i da u samoj Uniji apetita za taj korak nema.

Kako onda objašnjavate pozitivne promjene i reforme u Skopju i Tirani?

- Istina, u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dinamika je zadnjih godina bila potpuno drugačija od one u Crnoj Gori i Srbiji. Razlog tome je što su ljudi u ove dvije zemlje vjerovali da je idući korak u procesu i cilj otvaranja pregovora ostvariv i da je ovisio od njih. Zbog toga su i ispunjavali zahtjevne uvjete EU-a, od promjene imena do temeljne reforme pravosuđa.

Kako se tu uklapaju Bosna i Hercegovina i Kosovo?

- Najveći dio bosanskohercegovačke pozitivne energije i EU ambicija izmorio se i potrošio stvaranjem zablude da se BiH nalazi na putu prema članstvu u EU-u kada uopće nije. Naime, u BiH je taj proces krenuo tek predajom zahtjeva za članstvom u EU-u 2016. godine. Iz različitih razloga mnogo godina kasnije u odnosu na sve BiH susjede. S druge strane, Kosovu se još uvijek ne dopušta niti da krene s procesom, jer ga pet zemalja članica EU-a ne priznaje kao nezavisnu državu.

U pripremi je zagrebački summit o proširenju EU-a na zapadni Balkan, no oko tog pitanja u EU-u postoje i dalje nesuglasice, primjerice Macron je izrazio skepsu glede proširenja...?

- Francuski predsjednik Emmanuel Macron o odnosu EU-a i zemalja zapadnog Balkana najčešće govori u kontekstu razgovora o budućnosti EU-a, ili stanja u zemljama regije. On smatra da je dosadašnje proširenje EU-a, osim pozitivnih imalo i negativne posljedice. Macron zahtijeva da se o njima razgovara otvoreno i da se do budućih proširenja pokušaju popraviti. Predsjednik Macron je s pravom nezadovoljan situacijom na zapadnom Balkanu, prije svega u Srbiji o kojoj često govori, ali je pogriješio što je za grijehe Crne Gore i Srbije odlučio "kazniti" Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Zbog toga je važno da se ta pogreška što prije popravi, ali i da se unaprijedi proces koji kreće nakon otvaranja pregovora.

Sa svim tim u vezi, koliko je buduće proširenje EU-a na zapadni Balkan realno?

- Vlade svih zemalja članica EU-a, suglasne su da sve države zapadnog Balkana imaju perspektivu punopravnog članstva u EU-u i da će jednog dana one biti dio EU-a. To je dobro i važno ne samo za regiju već i za Uniju, njezinu globalnu ambiciju.

U ovom trenutku, međutim, prioritet dijela članica EU-a nije njezino proširenje već reforma. Također, situacija u zemljama regije je takva da su godinama daleko od ispunjavanja uvjeta za članstvo. To znači da u idućih nekoliko godina zemlje zapadnog Balkana ne mogu očekivati članstvo, ali EU mora pronaći način da zemlje motivira da se reformiraju i približe EU standardima.

Može li Hrvatska učiniti nešto u takvoj situaciji?

- Prije svega nastaviti aktivnosti koje će osigurati pozitivnu odluku EU-a u vezi s otvaranjem pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. U isto vrijeme bilo bi dobro da Hrvatska ohrabri EU da zemljama zapadnog Balkana ponudi jedan konkretan i ostvariv cilj. Taj cilj mora ovisiti od reformi koje provode vlade zemalja regiona. On bi morao biti dovoljno privlačan da omogući društveno-ekonomski razvoj zemalja i rad na unapređenju vladavine prava.

U ESI-u smo zagovarali da to bude članstvo u zajedničkom tržištu EU-a, po ugledu na Švedsku i Finsku, koje su prvo postale dio tržišta, a onda i punopravne članice EU-a. Vjerujemo da bi taj cilj bio dovoljno motivirajući i da bi ga bilo moguće ostvariti u idućih nekoliko godina. Samit EU-a i zemalja zapadnog Balkana u svibnju odlična je prigoda da taj prijedlog dobije podršku svih zemalja članica EU-a.(D.J.)