U Židovskoj općini Osijek u nedjelju, 26. siječnja, održat će se tribina o dizajnerici Otti Berger, članici glasovitog Bauhausa, rodom iz Zmajevca u Baranji, koja je život izgubila 1944. u Auschwitzu zato što je bila Židovka. O Otti Berger govorit će Zvonimir Rajčević, učenik Medicinske škole Osijek, doc. dr. sc. Ana Lehocki-Saramdržić, voditeljica Katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, te prof. Andrea Mlinarević iz Medicinske škole.


Povod za ovu tribinu je Međunarodni dan sjećanja na Holokaust koji se obilježava 27. siječnja. Tog su dana 1945. vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili zatočenike nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Nažalost, među preživjelima nije bilo Otti Berger koja je ubijena odmah po dolasku u konclogor 1944. nakon što su je prethodno u Zmajevcu (tadašnji Vörösmart) uhitili mađarski fašisti, pripadnici postrojbe tzv. Strelastih križeva. U medijima i stručnoj literaturi Berger se naziva hrvatskom umjetnicom vjerojatno zato što je studirala na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu, no Zmajevac (Vörösmart) je u vrijeme njezina rođenja kao i kobnog uhićenja bio u sastavu Kraljevine Ugarske (Horthyjeva i Szálasijeva država je 1920. - 1946. također nosila to ime), a u razdoblju između dva rata administrativno je pripadao pod Novi Sad. Ono što je Otti Berger obilježilo su njezina osobnost, umjetnički identitet i važnost pripadanja umjetničkom krugu oko Bauhausa. O svome školovanju u Zagrebu nije imala baš visoko mišljenje smatrajući da se ondje bezumno robuje tradiciji. Berger je bila posebna jer je imala moć gledanja izvan zadanih okvira. Zato se i našla u Dessauu. Njezini su profesori ondje bili Vasilij Kandinski, Paul Klee i László Moholy-Nagy. Surađuje i sa slavnim dizajnerom Marcelom Breuerom rodom iz Pečuha. Specijalnost Otti Berger bio je dizajn tekstila. U stalnom je postavu Bauhausova arhivia njezin “Tepih za djecu” iz 1929. D. Celing