Magazin
TEMA TJEDNA: EUROPSKI IZBORI (I.)

Sami odlučujemo o budućnosti
Objavljeno 20. travnja, 2019.
Unija mora opstati: Stabilnost narušava desna i lijeva populistička demagogija

Zašto su važni izbori 26. svibnja 2019. godine? Na njima se odlučuje o sastavu Europskog parlamenta, jedinog izravno izabranog tijela Europske unije koje oblikuje i usvaja europske zakone, donosi europski proračun i bira članove Europske komisije.

Budući da se većina europskih propisa primjenjuje na nacionalnoj ili lokalnoj razini, izbori za Europski parlament izravno utječu na život i svih hrvatskih građana. Stoga je ključno da su u njemu adekvatno zastupljeni i hrvatski interesi. U kontekstu značajnih promjena za europski kontinent od posljednjih izbora - migracijska kriza, Brexit, terorizam, rast populizma, digitalna revolucija i promijenjeno sigurnosno i vanjskopolitičko okruženje - još je važnije izići na izbore i odabrati smjer Europe u sljedećih pet godina.

I predsjednik vlade i HDZ-a te također bivši europarlamentarac Andrej Plenković poručio je kako je "izborna utakmica za Europski parlament važna za smjer u kojem zemlja ide, put kojim je vodimo, vrijednosti iza kojih stojimo, postignuća i budućnost u kojoj želimo boljitak za sve hrvatske građane". A članstvo u EU-u za Hrvatsku je važno i zbog redistribucije europskog novca bez kojeg se mnogi veliki projekti u zemlji ne bi mogli provesti.

Predstojeći izbori bitno će odrediti kako će Europa izgledati u godinama koje dolaze, jer se ove godine bira između snaga koje promoviraju stabilnost i sigurnost na europskom kontinentu i onih koji neodgovornim politikama potiču dezintegracijske procese, ocijenio je za svog posjeta Beču i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, gdje su se nedavno okupili čelnici parlamenata država članica EU-a s ciljem da ponude odgovore na izazove proširenja i predstojećih svibanjskih izbora za Europski parlament. Izbor je to zapravo između napretka i novog razdoblja nestabilnosti, poručio je Jandroković. Proeuropske snage, kako je ustvrdio, svjesne su izazova i problema i žele ih rješavati, dok se s druge strane pojavljuju snage koje kao rješenje nude dezintegraciju Europe. "Svima treba biti jasno da dezintegracija Europe znači nesigurnost, nestabilnost i nove sukobe", kazao je Jandroković, podsjećajući kako je riječ o sudbini velikog povijesnog projekta temeljenog na vrijednostima slobode, vladavine prava i demokracije koje valja obraniti zbog svake države članice. Brexit je nazvao pravim primjerom situacije u kojoj kampanja dezinformacija i manipulacije mogu dovesti jednu naciju u stanje kaosa i neizvjesnosti.

USPON DESNICE
Inače, uobičajeno se postavlja i pitanje jačanja ekstremne desnice u Europi i nekih novih snaga koje će navodno srušiti EU. No ima li razloga za strah? Odgovori su podijeljeni, ali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron upozoravaju da situacija nije nimalo bezazlena, pa su stoga potpisali novi sporazum o jačanju francusko-njemačkih odnosa kako bi poslali pozitivnu poruku Europskoj uniji, oslabljenoj porastom nacionalizama. Politički analitičari predviđaju da će ekstremna desnica imati dvostruko više mjesta u Europarlamentu nakon izbora, a stare konzervativne i socijaldemokratske stranke suočavaju se s velikim gubicima, što pokazuje i anketa koju je objavio njemački list Bild. Stranke krajnje desnice popele su se na vrh u trima od šest zemalja u kojima je ispitivanje provedeno - Francuskoj, Italiji i Poljskoj, prenosi Bild. Stoga se i konzervativni i lijevo orijentirani politički čelnici pripremaju na velike dobitke desničarskih stranaka na izborima. Mnogi su također izrazili zabrinutost zbog obećanja bivšeg stratega Donalda Trumpa Stevea Bannona da će pomoći ujediniti krajnju desnicu uoči izbora u EU. Nadalje, očekuje se da će konzervativna Europska narodna stranka (EPP), koja uključuje kršćanske demokrate Angele Merkel, izgubiti 43 mjesta te pasti na 174 mjesta, a Napredni savez socijalista i demokrata (S&P) izgubiti 45 mjesta te pasti na 141 mjesto. Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) dobio bi 33 mjesta i imao 101, a Europski zeleni (EFA) izgubili bi osam mjesta i imali 44 mjesta, prema rezultatima ankete.

Nakon europskih zemalja vratimo se na hrvatske političke prilike i tendencije. Iako je i u nas izražen trend jačanja ekstremno desnih i lijevih opcija, njihova snaga ni približno se ne može mjeriti s onima u navedenim zemljama, pa tako ne predstavljaju ni neki veći problem za politički poredak u državi. Ali to nikako ne znači da se uz već postojeće stranke i strančice sve skupa dodatno ne usložnjava. Naime, čak 33 kandidacijske liste, od čega 31 stranačka, odnosno koalicijska lista, te dvije nezavisne liste natjecat će se na izborima za Europski parlament. Zanimanje je veće nego prije pet godina jer je ovaj put osam listi te stotinjak kandidata više, pa će birači 12 zastupnika moći birati među 396 kandidata. Rezultati posljednjeg istraživanja CRO Demoskopa, koje je napravljeno za RTL, pokazuju da u ovom trenutku najbolje stoji HDZ, za čiju bi listu glas dalo 26,9 posto ispitanika, slijedi SDP, čiju bi listu zaokružilo 16,5 posto ispitanika, a potom Živi zid, koji je dobio 8,3 posto potpore. Amsterdamska je koalicija, prema tom istraživanju, na 8,2 posto, a Most na 6 posto. Što se tiče ostalih, Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića imaju potporu 4,5 posto, slijede ih Suverenisti s 4 posto te Start Dalije Orešković, koji bilježi potporu 3,4 posto. U mandatima HDZ bi ih osvojio pet, SDP-u bi pripala tri, a po jedan mandat Amsterdamskoj koaliciji, Živom zidu i Mostu.

Kampanju će, prema svemu sudeći, obilježiti žestoka borba i na lijevom i na desnom spektru jer je niz stranaka koje se vrte oko izbornog praga, a koje će jedna drugoj nesumnjivo otimati biračko tijelo. Naravno, ključni faktor bit će izlaznost birača na izbore. Postoji, naime, dio stranaka koje imaju solidan potencijal i dobro prolaze u istraživanjima, ali im se rezultat na europskim izborima može prepoloviti zbog male izlaznosti. Posebno je to kritično za neke nove političke snage kojima bi prvi nastup na izborima mogao ispasti pravi fijasko. Inače bi kampanja, bar prema prvim naznakama, mogla biti izrazito negativna i uglavnom s domaćim, a ne europskim temama.

Politički analitičari slažu se da će, s iznimkom HDZ-a i SDP-a, ovi izbori biti prilično neizvjesni za sve ostale aktere te da bi neke stranke, i na desnici i na ljevici, ostvarile mnogo bolje rezultate da su se udružile.

- Nerazumljivo je zašto dio stranaka na ljevici, poput Starta Dalije Orešković, Pametno, političke platforme Možemo, Nove ljevice i ORaH-a, ali i na desnici gdje su Suverenisti, Neovisni za Hrvatsku i HSP te Marijana Petir, nije išao zajedno na izbore jer na taj način ne bi jedni drugima isključivali glasače. Da su išli zajedno, sigurno bi uzeli mandat ili dva, što bi dovelo u probleme i HDZ i SDP. Ovako će se glasovi samo raspršiti. Te manje stranke dobit će određeni postotak, ali nedovoljan da prijeđu izborni prag - smatra politički analitičar Ivica Relković, koji je za Jutarnji list također kazao da je u najvećoj opasnosti Živi zid, koji bi mogao postati veliki gubitnik ovih izbora: "Živom zidu glasove će od centra nalijevo uzimati Start i Dalija Orešković, a od centra nadesno Mislav Kolakušić".

Što se tiče desnog spektra, glasovi će se, kaže, raspršiti između Suverenista, Neovisnih za Hrvatsku i Marijane Petir. "Oni će ratovati na dvije fronte - međusobno i protiv HDZ-a, što su mogli izbjeći da su na izbore išli zajedno. Te stranke mogu uzeti dio glasova HDZ-u, ali će se zbog D’Hondtove metode ti glasovi na kraju vratiti HDZ-u", kaže Relković. Dodaje i kako na iste birače cilja i Most. "Za Most nemamo potvrdu kako se njihovo biračko tijelo ponaša kad je riječ o manje bitnim izborima. Pitanje je bi li njihovo biračko tijelo, s obzirom na izjave iz Mosta o ‘briselskom ćati‘, bilo spremno prihvatiti ‘svog briselskog ćatu‘. Rekao bih da Božo Petrov stranku gura prema dolje, a u kampanji im sigurno neće pomoći njegove izjave da on neće u Europski parlament, nego da će tamo ići onaj tko osvoji najviše preferencijalnih glasova", zaključuje Relković, koji je napravio i projekciju rezultata kad bi izlaznost bila 35-40 posto, a prema toj projekciji najsigurniji za osvajanje mandata su HDZ, SDP i Amsterdamska koalicija, dok su svi drugi spomenuti na granici izbornog praga.

PRVA SUČELJAVANJA
A izborne (ne)uspjehe već su velikim dijelom potvrdila i prva predizborna sučeljavanja kada se pokazalo nerazumijevanje i nesnalaženje kandidata Mosta ili Živog zida, koji se uglavnom bave državnim i lokalnim temama, ili pak Amsterdamske koalicije, koja ipak zbog IDS-a i istarskih birača može računati na bar jedan mandat.

Stoga ipak zaključimo riječima političkog analitičara Tihomira Cipeka, koji je izjavio: "Nastojim upozoriti na prednost Europe te razbiti predrasude koje se u nas često čuju - da se više daje Europskoj uniji nego što se dobiva od nje, što nije točno. Također, Europska unija nije samo zajednica dobrog biznisa, nego zajednica mira. I što je najvažnije, nigdje se ne živi tako dobro kao u Europi", rekao je profesor Cipek. Naposljetku, profesor Cipek apelirao je za izlazak na glasanje jer po njemu je ne izaći na izbore krajnji čin egoizma.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Obrana vrijednosti
Komentirajući različite procjene o tome u kojemu bi se smjeru EU mogao kretati, odnosno hoće li to u sljedećim godinama dovesti do novih projekata poput zajedničke obrambene politike i europske vojske što, primjerice, zagovaraju Njemačka i Francuska, odnosno Angela Mekrel i Emmanuel Macron, Jandroković je kazao kako su pozicije unutar EU-a različite, ovisno o državama, pa je za sada nejasno kakvi bi zajednički novi ciljevi mogli biti utvrđeni, no izvjesno je da se ranije uspostavljene zajedničke vrijednosti moraju obraniti. “Ni sloboda, ni stabilnost ni sigurnost nisu nam pali s neba. Oni su rezultat dugog rada političkih struktura. To je stoljetni projekt i bitno je čvrsto obraniti vrijednosti na kojima EU počiva. Ako obranimo vrijednosti, bit će nam puno lakše raspravljati o budućnosti i oblicima integracije i suradnje”, kazao je Jandroković. Predsjednik Hrvatskog sabora drži da ni Njemačka i Francuska nemaju potpuno jedinstveno stajalište o brojnim pitanjima, primjerice o proširenju, a zemlje članice na različite načine gledaju na budućnost Unije. “Velike zemlje pritom moraju uvažavati one manje jer bez suglasnosti projekt EU ne može ići dalje”, zaključio je Jandroković.

KREŠIMIR MACAN

EU VIŠE NIJE VANJSKA POLITIKA, NEGO DOMAĆA SVAKODNEVNICA

 

S obzirom na stanje u kojem EU dočekuje svibanjske parlamentarne izbore, kakvu kampanju možemo očekivati, kakvu medijsku i komunikacijsku razinu, na kojim osnovama u odnosu na prethodne EU izbore?

PREDUGA KAMPANJA
- Hrvatska je mlada članica EU-a i nemamo još ni naviku ni svijest o važnosti EU izbora, pa je na njih zadnji put izišao jedva svaki 4. birač, tj. izlaznost je iznosila samo 25 %, što je više nego upola manje u odnosu na redovne parlamentarne izbore. Mi na Bruxelles još gledamo kao na vanjsku politiku i kao tamo neke birokrate koji su jedino dobri kada nam daju nepovratna sredstva iz EU fondova. A politike EU-a su naše domaće politike, to više nije vanjska politika nego naša domaća svakodnevnica. Sljedeće godine predsjedamo Unijom prvi put, mi smo ti koji možemo i hoćemo određivati smjer te zajednice u 2020., i to je velika odgovornost.

No, izgleda da nismo svjesni da kad predsjednik Vlade ode na Europsko vijeće, da onda tamo Hrvatska ima glas ravnopravan svima, glas koji može utjecati na sve procese unutar EU-a, pa i staviti veto na neka rješenja ako to nije u nacionalnom interesu. Europski parlament je s druge strane mjesto gdje se EU politike bistre i često popravljaju nabolje, o čemu smo i sami svjedočili kroz aktivnosti naših europarlamentaraca na području potrošačkih prava, ribarstva i brojnih drugih područja.

Zato, nažalost, možemo očekivati kampanju koja će se baviti prije svega domaćim lokalnim temama, a mislim da će pravi početak doživjeti na aktualnom satu u Saboru 24.04. Također, očekujem da će kampanja biti negativna, a takva vrsta kampanje tjera birače s birališta, jer stječu dojam da ionako teško išta mogu promijeniti.

Izbori za Europski parlament provode se u kontekstu zbivanja s Brexitom. Hoće li se to, i na koji način, odraziti na izbore, uključujući i Hrvatsku?

- Prvo, Brexit je odgođen, što znači da i dalje biramo 11 zastupnika umjesto 12, kako je bilo planirano. Dvanaestog zastupnika možda dobijemo naknadno, ako dođe do Brexita. To je konkretna posljedica odgode Brexita koji je otvorio pitanja budućnosti EU-a i sposobnosti te zajednice da se nosi sa svim izazovima globaliziranog svijeta. Radi se, bez dvojbe, o prostoru najvišeg standarda u svijetu, u svakom pogledu - od demokratskog do gospodarskog, u kojem već 74 godine vlada mir. Mi se u Hrvatskoj još sjećamo svih strahota rata i bili bismo sretniji da smo već tada bili dio Unije, jer do rata vjerojatno ne bi došlo. Kad dugo vremena uživate u blagodatima stabilnosti i mira te stalnog gospodarskog rasta, dogodi se da zaboravite koje su alternative. Mislim da je Brexit otvorio sva ta pitanja, a i da su stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva po referendumu postali svjesni svega dobrog što im nosi EU, pa stoga i ove odgode u izlasku iz Unije. Sva ta pitanja pojavit će se u kampanjama u onim zemljama u kojima će se više raspravljati o europskim nego o domaćim politikama. Ostaje vidjeti hoćemo li što od toga čuti u našim europskim izborima. Inače, povećan je iznos sredstava koji se može uložiti u kampanju, duža je nego ikad - sve je na strankama da odrade svoj posao. Ili da jednostavno dočekaju izborni dan.

Svednevice slušamo kako Europa skreće udesno više nego ikada od Drugog svjetskog rata. Ima li razloga za strah od uspjeha ekstremne desnice na svibanjskim izborima za EU parlament?

- Svjesni smo, ako pogledate i situaciju u Saboru, da velike stranke sve teže slažu većine, jer sve više mandata uzimaju strane koje predstavljaju nekakav treći put. Vidjeli smo to u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, pa i kod nas - imamo Živi zid i Most u Saboru te masu novih opcija na ovim izborima i nikad više lista. Velike stranke nisu dovoljno svjesne da gube mlade birače koje više ne mogu privlačiti starim metodama, i upravo ti birači su osnova svih ovih novih stranaka/pokreta kojima svjedočimo. Ako ih gube na nacionalnim izborima možemo očekivati da će se to ponoviti i na europskim, što posljedično dovodi do pitanja hoće li itko imati stabilnu većinu u Europskom parlamentu, te hoće li uopće biti moguće efikasno provoditi europske politike kroz takav novi saziv Parlamenta. Jasno je naime da na ovim izborima biramo između stabilnosti, nastavka politika koje su primjerice izdvojile nikad više novca za zapošljavanje mladih i žena, dakle fokusirale se na stvaranje novih poslova za mlade Europljane ili otvaranja sukoba, nestabilnosti oko pitanja koja su dosad bila temelj Unije koju poznanjemo - uključivost, tolerancija, opći boljitak sviju. Dok stranke gledaju hoće li pučani ili socijalisti imati većinu u Europi, mi kao birači moramo birati između ove dvije opcije i birati sukladno onome što smatramo da nam je bolji izbor. Ja osobno uvijek ću odabrati stabilnost i nastavak rasta umjesto ispraznih sukoba i niskih strasti. To nam nikad nije ništa dobra donijelo.

NOVI IZAZIVAČI
Što se RH tiče, što su pokazala prva predizborna sučeljavanja stranačkih kandidata? Dojam je da se iskusni mainstream (HDZ, SDP...) bolje snalazi od kandidata iz primjerice Mosta, Živog zida, Starta, Neovisnih za Hrvatsku...

- Cijeli niz predizbornih istraživanja pokazuje priličnu stabilnost biračkog tijela, tako da se očito nitko previše ne uzrujava oko rezultata samih izbora, osim novih stranaka i pokreta koji na ovim izborima vide svoju priliku i plešu oko izbornog praga. Jako je nezahvalno išta prognozirati na temelju istraživanja kad znamo da faktor izlaznosti ne možete izmjeriti. Ali iskustveno znamo da na manjim izlaznostima bolje prolaze velike stranke s uhodanom stranačkom infrastrukturom i zato očekujem da se oni previše neće obazirati na ubode i prozivke koje će dolaziti od novih izazivača. Hoće li u toj buci biti nešto zanimljivo i biračima, ostaje nam vidjeti. (D.J.)

SENADA ŠELO ŠABIĆ

NOVI SAZIV PARLAMENTA NE TREBA NIKOGA PLAŠITI

 

Svakako se treba nadati da će biti više interesa za europske izbore, da će izlaznost biti veća, da će hrvatski građani aktivno pratiti predizborne debate i da će znati procijeniti koga žele da ih predstavlja u Europskom parlamentu - kaže dr. sc. Senada Šelo Šabić, iz zagrebačkog IRMO-a, te dodaje:

- Na posljednjim izborima, 2014. godine, izlaznost hrvatskih građana bila je 25 %, drugi najniži postotak u EU. Nije to neko veliko iznenađenje, jer u velikom broju članica EU-a izlaznost na europske izbore nije velika. Ali je ovo zanimljiv podatak u kontekstu Hrvatske, koja je samo godinu dana prije postala punopravnom članicom EU-a. Cijelo vrijeme pristupanja članstvo u EU isticano je kao strateški nacionalni cilj koji je bio popraćen punim konsenzusom svih parlamentarnih stranaka. Također, hrvatski pregovori s EU-om trajali su dugo i bili vrlo zahtjevni. Logično bi bilo očekivati da je nakon takvog pregovaračkog maratona i ostvarenja cilja došlo do osjećaja zadovoljstva i ponosa što je cilj ostvaren. No to je u Hrvatskoj izostalo. Neću sada ulaziti u analizu razloga za takvo što, ali je to važno spomenuti.

No, ako entuzijazam članstvom u EU nije potaknuo hrvatske građane da iziđu na europske izbore 2014. godine, možda je iskustvo članstva motivirajući faktor. U ovih pet godina hrvatski građani mogli su više puta čuti koliko je Europski parlament važna institucija i u kolikoj mjeri odluke koje se tamo donose utječu na sve građane Unije. Dakle, važno je informirati se o europskoj politici i znati odlučiti koga želimo da nas predstavlja u Starsbourgu i Bruxellesu.

PROBLEMI S BREXITOM
Hoće li i u kojoj mjeri drama oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije utjecaji na EU izbore koji slijede?

- Brexit je tektonski poremećaj u EU-u i naravno da utječe na sve, pa tako i na europske izbore. Produženje roka izlaska Velike Britanije iz EU-a sada otvara pitanje hoće li Velika Britanija održati europske izbore. Europski se izbori prema važećim pravilima u Britaniji trebaju održati 23. svibnja. Britanija sada ima opciju ili donijeti odluku koju podržava većina u britanskom parlamentu o načinu izlaska iz EU-a ili provesti europske izbore. Ako to ne učini, EU je najavio da će ju izbaciti iz članstva 1. srpnja, na dan kada se treba konstituirati novi saziv Europskog parlamenta. Zašto je to tako? S obzirom na to da je VB zatražila odgodu izlaska iz EU-a dok ne postigne dogovor unutar svog parlamenta pod kojim uvjetima želi izaći iz EU-a, ona će u trenutku održavanja EU izbora i dalje biti članica sa svim obvezama koje članstvo podrazumijeva, a to je uz ostalo, sudjelovanje na europskim izborima.

Ako Velika Britanija bude izišla na EU izbore, Hrvatska gubi jednog zastupnika više. Usto, problem će biti i kohezijski fondovi...?

- Dakle, ovo je samo jedan aspekt utjecaja Brexita na europsku politiku. Puno je više pitanja koje je odlazak Velike Britanije iz članstva EU-a otvorio, a mnoga od njih direktno se tiču i Hrvatske. Primjerice, konačan broj hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu (11 ili 12) ovisi o tome hoće li biti britanskih zastupnika u sljedećem sazivu europskog parlamenta. Nadalje, VB je u proračun EU-a uplaćivala više nego što je iz njega dobivala, što nije slučaj s Hrvatskom. Hrvatska, s drugim manje razvijenim članicama koje imaju pristup sredstvima kohezijskog fonda, pokušava lobirati za zadržavanje sadašnjeg proračuna tog fonda u sljedećem proračunskom razdoblju. To znači, drugim riječima, da bi bez VB ostale bogatije EU članice trebale uplaćivati više, a to će se vrlo teško postići. S obzirom na rast populista diljem EU-a, a istovremeno antieuropsku politiku u nekim članicama korisnicama sredstava iz kohezijskog fonda, teško je očekivati da će i najeuropskije članice biti spremne izazivati bijes svojih građana povećavajući participaciju u kohezijskom fondu dok primateljice tog novca aktivno zagovaraju politike koje podrivaju istu tu Uniju.

PLAŠENJE POPULISTIMA
Svi govore u važnosti ovogodišnjih izbora za Europski parlament, ističući pritom opasnost od većeg broja zastupnika ekstremne desnice. Koliko su sve to, objektivno uzevši, važni izazovi za EU, i kakav se može očekivati novi saziv EU parlamenta?

- Svaki izbori su važni, ali ovi izbori za Europski parlament dolaze u trenutku kada su izazovi za Uniju brojni, i na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu. Od prošlih europskih izbora dogodio se Brexit, izbor američkog predsjednika Trumpa, čija politika redefinira tradicionalne transatlantske odnose te izbjeglička kriza 2015. godine, posljedica koje je i rast populizma u Europi. Ako se tome dodaju složeni odnosi s Rusijom, Kinom i Turskom, jasno je da će i u sljedećem razdoblju europska politika biti vrlo dinamična.

Tko će sjediti u Europskom parlamentu, koliko će glasova dobiti euroskeptične i antieuropske stranke, to mnoge zanima, ali to prema moje mišljenju nije najvažnije pitanje. Mene zanima čuti što netko želi, a ne što ne želi. Ja želim da mi netko ponudi viziju, a ne strah. Populisti, šireći strah, traže naše glasove. A što čine oni drugi, koji tvrde da nisu populisti? Oni nas plaše populistima, traže da za njih glasamo kako ne bi većinu glasova odnijeli populisti. Ili se, pak, sami boje populista, pa postaju kao oni, preuzimaju iste poruke, pokušavaju se dodvoriti istom biračkom tijelu. Puno je važnije od procjenjivanja konkurencije ono što oni koji žele snažniju EU čine. Ne možete tražiti glasove tako što građane plašite političkom konkurencijom ili tako što kažete da niste kao oni. Nije dovoljno reći za što niste, nego treba reći za što jeste. Jasno i iskreno. Nejasnoća, kalkuliranje, pokušaj da se svima svidite, to odbija glasače.

Da, bit će zastupnika desnih stranaka u novom Parlamentu. Ali ako bude većina onih koji jasno i nedvosmisleno, bez fige u džepu, podupiru razvoj Europske unije, sljedeći saziv Europskog parlamenta ne treba nikoga plašiti. Odraz je političkog trenutka u Europi koji traži preispitivanje nekih dosadašnjih politika, bolju prilagodbu globalnim promjenama, veću participaciju građana u donošenju odluka. (D.J.)
Možda ste propustili...