Magazin
RAZGOVOR: VIOLETA SIMEONOVA STANIČIĆ

Suprotstaviti se dezinformacijskoj kampanji i širenju lažnih vijesti
Objavljeno 20. travnja, 2019.
VODITELJICA UREDA EUROPSKOG PARLAMENTA U HRVATSKOJ

O predstojećim izborima za Europski parlament, situaciji u kojoj se nalazi Europska unija posljednjih godina, Brexitu i drugim faktorima koji mogu utjecati na izborne rezultate u svibnju, kao i o važnosti izbora za Republiku Hrvatsku, sad već pet godina članicu EU-a, razgovarali smo s voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Violetom Simeonovom Staničić.

U kakvom stanju Europska unija dočekuje svibanjske parlamentarne izbore?

- Ključna riječ je: neizvjesnost. Prije svega zbog još uvijek otvorenog pitanja Brexita, odnosno točnog datuma izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a i scenarija pod kojim će izići (bez dogovora, ili prema prihvaćenom sporazumu). No važno je istaknuti kako je tijekom pregovora o Brexitu EU pokazao i zadržao jedinstvo, te da individualni nacionalni interesi nisu uspjeli zasjeniti zajednički europski interes.

Inače, na političkoj pozornici u mnogim članicama događaju se velika preslagivanja koja će imati posljedice i za budući sastav Europskog parlamenta. Pitanje je hoće li tradicionalne europske političke stranke - poput Socijalista i Pučana - i u novom sazivu zajednički imati dovoljno ruku za formiranje većine ili će dodatnu potporu morati tražiti kroz suradnju s Liberalima i Zelenima. Budu li osnažili klubovi zastupnika euroskeptika i populista, može se očekivati i njihov veći utjecaj na zakonodavni proces te blokiranje donošenja odluka, što može imati čitav niz posljedica za funkcioniranje institucija. Primjerice, jedna od velikih tema koje će dočekati novi saziv EP-a je konačni dogovor o novom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. Kao i svaki proračun i Unijin proračun je zapravo politička poruka o političkim prioritetima.

BUDŽET I FONDOVI
Pred kojim će se još izazovima naći EU nakon provedenih izbora?

- Može postati upitno što će se događati s fondovima. Konkretno, hrvatska Vlada ističe kako su za zemlju jako važni fondovi za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Iz ovog višegodišnjeg proračuna EU-a Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno 10,6 milijardi eura iz strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Pitanje je hoće li nove političke snage biti spremne na solidarnost koja je temelj te kohezijske politike - hoće li podržati poticanje rasta slabije razvijenih regija.

Osim toga, treba znati da svako kašnjenje u donošenju proračuna EU-a ima posljedice i za građane i za poduzeća - jednostavno zato što se neće na vrijeme moći koristiti novac iz europskih programa, dakle ulozi su veliki.

Dobar primjer toga je zapravo aktualni budžet (za razdoblje od 2014. do 2020.): zbog kašnjenja je grčka uprava imala poteškoća pri iskorištavanju sredstava EU-a za nošenje s migracijskom krizom 2015. Skloništa nisu bila spremna, a uvjeti za prihvat izbjeglica bili su loši. Dakle, jasno je zašto se dogovor treba postići što prije. No važno je reći da je EU tijekom više desetljeća svoga postojanja doista pokazao kako je sposoban nositi se s najrazličitijim izazovima. U mandatu ovog EP-a veliki izazov je bila već spomenuta migracijska kriza. Sjetimo se da je u listopadu 2015. na grčke otoke stizalo deset tisuća ljudi, migranata i izbjeglica dnevno. Danas su se nezakoniti ulasci u EU smanjili za 97 % u odnosu prema tom razdoblju, razbijene su mnoge krijumčarske mreže, spašeni su mnogi životi, postignut je dogovor o jačanju europske granične i obalne straže koja će imati 10.000 službenika, što je dio odgovora na zajedničke probleme s kojima se Europa suočava u upravljanju migracijama i granicama. U mandatu bivšeg, sedmog saziva EP-a golemi izazov je bila ekonomska i financijska kriza. No i tu je EU pokazao sposobnost prilagodbe i opstanka, pa danas europsko gospodarstvo raste i jača u svim državama članicama, što znači da rastu i mogućnosti za nova radna mjesta i za više prosperiteta. Uglavnom, do sada je Unija uspijevala odoljeti izazovima te je pokazala da - unatoč problemima - suradnjom i solidarnošću i dalje pruža više građanima nego što to pojedinačno može svaka zemlja članica.

UTJECAJ BREXITA
Gledajući unatrag, od izbora održanih prije pet godina do ovih koji slijede, EU-u se dogodio Brexit. Koliko će se problem izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije odraziti i na predstojeće izbore?

- Nažalost, Brexit je doista pitanje svih pitanja, na koje nikako da se dobije konačan odgovor. U trenutku odgovaranja na vaša pitanja još se ne zna kada će točno Ujedinjeno Kraljevstvo izići iz EU-a. Ne zna se hoćemo li svjedočiti takozvanom tvrdom Brexitu - izlasku bez dogovora, ili će se ipak to razdruživanje dogoditi prema zacrtanom dokumentu koji su dogovarali britanski i europski pregovarači, ali za koji za sada nema potpore među britanskim parlamentarcima.

Uglavnom, čelnici 27 zemalja članica odobrili su novu odgodu izlaska Velike Britanije iz EU-a do 31. listopada, s tim da Britanci mogu napustiti Uniju i prije toga roka, ako postignu dogovor o tome. Ono što je izvjesno je da će - budu li u EU-u 23. svibnja, kada počinju europski izbori - morati provesti te izbore jer u suprotnom krše obveze članice. Naravno, ostanak Britanaca u Uniji ima posljedica i za saziv Europskog parlamenta. Nakon Brexita broj zastupnika trebao je biti smanjen na 705 umjesto dosadašnjih 751. Odlučeno je da se dio zastupničkih mjesta iz britanske kvote ostavi kao pričuva za buduća proširenja, a dio da se preraspodijeli među državama članicama, pa je tako jedno mjesto više - dakle ukupno 12 - trebala imati i Hrvatska. No iziđu li Britanci na europske izbore i bude li i dalje UK dio EU-a, Europski parlament prvu će konstituirajuću sjednicu 2. srpnja održati sa 751 zastupnikom. U onom trenutku kada UK iziđe iz Unije, počinje vrijediti nova raspodjela mjesta, što znači da će tek tada svoje mjesto i dužnost u Parlamentu moći preuzeti i 12. hrvatski zastupnik.

UTJECAJ RUSIJE
Hoće li, i u kojoj mjeri, na izbore imati utjecaja i drugi problemi s kojima se EU suočava, međunarodni odnosi, nacionalna sigurnost, problem migracija...?

- Gledajući globalnu pozornicu, kontekst ovih izbora doista je potpuno različit u odnosu prema izborima prije pet godina. Osim već spominjanog Brexita, imamo vanjske čimbenike poput Rusije, koja se prema izvješću koje je usvojio Europski parlament u ožujku ove godine - više zapravo ne može smatrati istinskim strateškim partnerom EU-a. Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na ovogodišnjoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu rekao je kako uopće ne sumnja da će Rusija pokušati utjecati na izbore za Europski parlament, odnosno ugroziti povjerenje u sam proces, kako bi se stvorio kaos i nestabilnost.

Sada već klasičan način na koji se to radi jest dezinformacijska kampanja i širenje lažnih vijesti. Europski parlament aktivno radi na borbi protiv dezinformacija i zastupnici su u više navrata istaknuli važnost suprotstavljanja bilo kakvim pokušajima manipuliranja predstojećim EU-izborima te zatražili prilagodbu izbornih zakona novoj digitalnoj stvarnosti. (D.J.)
Iziđu li Britanci na izbore i bude li i dalje UK dio EU-a, Europski parlament prvu će konstituirajuću sjednicu 2. srpnja održati sa 751 zastupnikom.
Pitanje je hoće li Socijalisti i Pučani i u novom sazivu zajednički imati dovoljno ruku za formiranje većine ili će potporu morati tražiti kroz suradnju s Liberalima i Zelenima.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana