Magazin
TEMA TJEDNA: EUROPSKI IZBORI (I.)

Sanja Vujačić: Odmjeravanje snaga između progresista i populista
Objavljeno 20. travnja, 2019.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: EUROPSKI IZBORI (I.)

Sami odlučujemo o budućnosti

RAZGOVOR: DAVOR GJENERO

Unija je suočena s neodgovornosti pridošlica u političku arenu

O predstojećim svibanjskim izborima za Europski parlament razgovarali smo s dr. sc. Sanjom Vujačić, dopisnicom iz Pariza za geopolitik@news. Sanja Vujačić doktorirala je na francuskom Sveučilištu Paris-Saclay, iz područja međunarodnih odnosa, na temi sistemske regulacije međudržavnih odnosa u hrvatskom prostoru.

U kakvom stanju Francuska dočekuje svibanjske parlamentarne izbore?

- Nakon 22. uzastopne subote u znaku prosvjeda Žutih prsluka, dakle zahvaljujući mobilizaciji gubitnika globalizacije - francuskog prekarijata, rezultat europskih parlamentarnih izbora u Francuskoj zatekao se u poziciji ovisnosti o ishodu nedavno završene "velike debate" između naroda i predsjednika Macrona. Dosad se najmlađi francuski predsjednik pokazao vrlo kreativnim u osmišljavanju inovativnih metoda za izazivanje (antisocijalne mjere) i smirivanje narodnog nezadovoljstva (velika debata). Stoga je danas, više nego ikad, osuđen na kreativnost u pronalaženju rješenja za izlazak iz francuske socijalne i institucionalne krize. Ne žuri s odgovorima na verbalno i pisano izražene zahtjeve građana (prikupljene u općinama i putem digitalne platforme), jer o njima ovisi rezultat njegove stranke na ovosvibanjskim europskim parlamentarnim izborima. Naime, elan za promjene, izazvan kontinuiranim prosvjedima, prenio se i na kampanju za europske parlamentarne izbore, a koja je službeno započela. U prvom su planu dvije političke opcije s istim šansama za pobjedu, dva pokreta za koja francuski birači vjeruju da posjeduju transformacijsku dinamiku: Macronov LaREM koji tvrdi da nije ni lijevo ni desno, nego da je "progresistička" opcija te RN (Nacionalno okupljanje) Marine Le Pen, pokret koji je izrastao u glavnu "populističku" političku opciju - onu koja je spremna suprotstaviti se "progresistima" na vlasti, i u Francuskoj i u EU-u.

AMERIČKO UPLITANJE
Macron se skupa s Markel istaknuo i upozorenjima na desni europski ekstremizam. Može li on donijeti prevagu u izborima za EU parlament?

- U Europi je u usponu populistički antiliberalni konzervativizam koji proizlazi iz nacionalizma, tradicionalizma, belicizma, etatizma, intervencionizma, antiindividualizma itd., i koji opravdava prisilu i nasilje u svrhu očuvanja nacionalnih i moralnih vrijednosti. Populizam je koristan kada je protuteža ultraliberalnom progresizmu koji je opasno produbio jaz između dobitnika (happy few superbogatih) i gubitnika globalizacije (većina europskih građana). U isto vrijeme, populizam je rizičan kada uključuje sigurnosne ugroze poput europskog iredentizma (talijanski, njemački, mađarski, katalonski), koji bi mogao dati krila iredentizmu na poroznim istočnim granicama EU-a (albanski, bosanski i srpski). Hrvatska i nezaštićen hrvatski entitet u Bosni tako bi se mogli zateći u tom iredentističkom sendviču, u funkciji osnovnog sastojka za njegovo punjenje.

Na uspostavi kontrolnog mehanizma za europske populističke pokrete upravo radi arhitekt Trumpove pobjede, bivši bankar Goldman Sachsa, Steve Bannon, odnosno njegova zaklada Pokret, koja ima utjecaj u mrežu francuskih populista (putem obitelji Le Pen). Namjera mu je pospješiti federiranje svih europskih euroskeptika i desnih radikala, odnosno njihovo ujedinjavanje u obliku europske političke "supergrupe", zajedničke EU populističke političke platforme (EU republikanci) koja bi postupno postala "trn u nozi" europskih institucija u kojima danas dominiraju "progresisti" (EU demokrati).

Kako na EU izbore utječe Brexit?

- Ovi su europski parlamentarni izbori kritični su upravo zbog rizika koje donosi odmjeravanje snaga između progresista i populista unutar EU-a, a za koje je ključan uspjeh na izborima francuskih populista Marine Le Pen. Odugovlačenje izlaska Velike Britanije iz Europske unije vezano je uz taj rizik. Istina, nije jednostavno ni u EU ući (Hrvatska), ni iz nje izići (VB). Međutim, britanske dileme su više vezane za garantiranje održanja angloameričke dominacije u europskom prostoru, a s veće distance. Naime, Velika Britanija oduvijek je samo "jednom nogom" u EU-u, dok "drugom nogom" čvrsto stoji na anglofonskom dijelu američkog kontinenta.

Ako do 22. svibnja ne bude ratificiran sporazumni izlazak, a Englezi budu htjeli dalje pregovarati, i oni će morati organizirati izbore, ili EU napustiti bez sporazuma do 1. lipnja. Razvidno je da na taj način Ujedinjeno Kraljevstvo dobiva mogućnost, čak i prilikom izlaska iz EU-a, tijekom ključnog razdoblja, direktno utjecati na ravnotežu u budućem Europskom parlamentu.

EUROPSKA RENESANSA
Koliko će na EU izbore utjecati i međunarodni odnosi, nacionalna sigurnost, problem migracija...?

- Funkcija europskih parlamentarnih izbora je izbor rješenja za probleme koje evocirate. Europski progresisti, među kojima je Emannuel Macron najglasniji, uglavnom su pobornici "Europske renesanse". Radi se o programu transformacije EU-a putem prenošenja velikog dijela nacionalnog suvereniteta na europsku razinu (federativno uređenje). "Ugovorom o obrani i sigurnosti" definirale bi se obveze EU-a prema NATO-u i europskim saveznicima, povećao bi se budžet za vojsku, uvela klauzula o uzajamnoj obrani koja bi odmah postala operativna, te formiralo Europsko vijeće za sigurnost u koje bi bilo uključeno i Ujedinjeno Kraljevstvo. Predviđa se stroga kontrola granica i solidarnost prilikom provođenja zajedničke azilantske politike temeljene na istovjetnim pravilima za prihvat i otpremu azilanata. Zamišljen je i "socijalni štit", zahvaljujući kojem bi svi Europljani bez razlike ostvarivali isti prihod od rada u istoj državi, a u svim bi im državama bilo osigurano pravo na minimalnu zaradu.

Međutim, progresisti bi federirali bez napuštanja neoliberalne dokse, iz kojeg razloga nije razvidno kako bi od oslabljelih država stvorili jaku federaciju bez, primjerice intervencionizma i antiindividualizma te uspješno konkurirali euroazijskim silama (Kina, Rusija). Europski populisti zasad nemaju zajedničku programsku platformu, ali se (poput Marine Le Pen) spremaju EU mijenjati iznutra, preustrojiti je u "savez suverenih europskih naroda".

Populistička EU ne bi se bavila problematikom "kraja svijeta" zbog klimatskih promjena (ekološka tranzicija), nego problematikom teških krajeva mjeseca: padom životnog standarda većine radi nesrazmjernog bogaćenja (happy few), poreznom preopterećenošću i utajom poreza, urušavanjem sustava socijalne i zdravstvene zaštite, deindustrijalizacijom i nezaposlenošću, kao i nekontroliranim prilivom migranata, uvozom jeftine radne snage i "upućenih radnika" iz bivše komunističke zone, itd. Progresizam i populizam su komplementarne suprotnosti, čijom bi interakcijom trebalo biti moguće proizvesti novu razvojnu dinamiku EU-a. (D.J.)
MVEP: Europske vrijednosti nas okupljaju
Predstojeći izbori za Europski parlament održavaju se u novim, uvelike promijenjenim okolnostima. Iako je Europska unija u proteklim godina uhvatila gospodarski zamah, suočena je s mnogim izazovima koji su rezultat promjena u međunarodnim odnosima, brojnih kriza u njezinom susjedstvu, ali i unutarnjih promjena koje nastaju uslijed potrebe prilagodbi EU svim tim izazovima. Ako govorimo o Hrvatskoj, ovi izbori dolaze uoči šeste obljetnice članstva u EU, dok su oni raniji bili već u prvoj godini članstva. Duže živimo u EU i danas možemo bolje procjenjivati učinke članstva na naše živote i artikulirati naša očekivanja.

Tu je i pitanje povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, a ishod tog procesa je još uvijek neizvjestan. U slučaju neprihvaćanja Sporazuma o povlačenju do samih europskih izbora, oni će se održati i u UK. Ako do toga dođe, vrlo je teško predvidjeti njihov utjecaj na izbore za Europski parlament. Dojam kaosa i neizvjesnost unosi nemir u europski politički život, ali ujedno i otvara prostor za ponovnu raspravu o vrijednostima članstva u EU, kao i razlozima koji su doveli do raspoloženja u britanskoj javnosti, koje je, iako s malom razlikom, dovelo do odluke o Brexitu.

Razdoblje kriza i izazova plodno su tlo za razna ekstremna pa i pojednostavljena razmišljanja koja često ne nude rješenja. Zato su europski izbori prigoda da se rasprave teme o kojima se odlučuje na razini EU, pa i u okviru Europskog parlamenta, da se podsjeti na vrijednosti koje nas okupljaju unutar EU i koje čine njezinu snagu te ujedno omogući kritičko propitivanje i osluškivanje bila europskih građana. Upravo su europski izbori prigoda da se taj glas građana kroz novi sastav europskih institucije pretoči u europske politike.

(Katja Šare, načelnica, samostalni sektor za javnu i kulturnu diplomaciju, informiranje i odnose s javnošću, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH)

MATE MIJIĆ

POPULIZAM I EKSTREMIZAM NISU ISTOZNAČNICE

 

Ovi će se izbori za Europski parlament održati u pomalo shizofrenoj atmosferi zato što se politička karta Europe mijenja, a establishment se tomu slabo prilagođava i jedino čime se bavi traženje je krivca - napominje Mate Mijić, politički analitičar iz Zagreba, te dodaje:

- U sebi ga, naravno, ne vide, i zato većina mainstream opcija na ove izbore izlazi s već viđenim sloganima i programima koji ignoriraju realnost. Lideri najutjecajnijih država članica redom su u problemima, a predsjednik Komisije je na odlasku. Nema nikoga sa stvarnim političkim kapitalom tko ima ostvarivu viziju, istinsku karizmu i, što je najvažnije, široku podršku za provedbu te vizije.

NOVE OPCIJE
Može li se zaključiti da su ovi EU izbori različiti, i po čemu najviše, u odnosu prema izborima prije pet godina. Sad EU ima i problem Brexita...

- Trend je te 2014. već bio prilično vidljiv svakome tko ga je želio vidjeti. U dvjema od tri najveće i najutjecajnije članice - Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini - prvi su put euroskeptici odnijeli pobjedu. U Francuskoj Marine Le Pen, a u UK-u Nigel Farage, s tim da su i Torijevci kao vladajuća britanska stranka u EP poslali nikad veći broj euroskeptika. Establishment je to odlučio ignorirati i dobili su Brexit. Ovi su izbori ipak ponešto drukčiji jer se atmosfera promijenila. Reformisti i euroskeptici više se ne nadaju dobrom rezultatu, nego ga očekuju. Ono što je nekad pripadalo u domenu iznenađenja, sad je izvjesno. Sam proces Brexita nije nevažan za ove izbore, ali mislim da neće imati presudan utjecaj na konačni ishod na razini EU-a zato što prosvjedne opcije u državama članicama jačaju uglavnom zbog unutarnjih problema koje onda projiciraju na europsku razinu, a ne na krilima politoloških, socioloških ili filozofskih promišljanja o budućnosti Europe. Ne može se reći da ti pokreti nemaju i određeno intelektualno gorivo, no biračima je to sve skupa preapstraktno. Prosvjedni stroj dominantno pokreću puno konkretnija životna pitanja i nezadovoljstvo birača starim strankama.

Koliko je opravdano plašenje birača ekstremnom desnicom, na čemu, između ostalih, najviše inzistiraju Macron i Merkel?

- Ovisi o tome što smatramo ekstremnom desnicom. Pogrešno je svaku reformističku ili euroskeptičnu stranku svrstavati u ekstremnu desnicu, kako to vole činiti mainstream mediji i političari. Trećeputaša i protivnika dublje političke integracije u EU u sljedećem će sazivu EP-a doista biti više nego ikad dosad, ali malo je među njima pravih ekstremista. U Europi se trenutno događa zamjena starih etabliranih opcija novima i u tom je procesu doza populizma normalna. Populizam i ekstremizam nisu istoznačnice.

Hoće li zanimanje za EU izbore biti veće nego prije pet godina?

- Sumnjam. Interes političara veći je djelomično i zbog materijalnih beneficija koje mandat u EP-u nosi. Manjim strankama ovi su izbori zgodna anketa. Treba im samo 12 kandidata, a cijela je država jedna izborna jedinica. Prikupe li solidan broj glasova, makar i ne prešle prag, lakše će se prodati za parlamentarne izbore i na taj način hvatati jednog-dva zastupnika u Saboru. Među biračima, s druge strane, ne primjećujem povećani interes. Velike stranke nisu, doduše, učinile ništa kako bi to promijenile - europskim temama bave se kampanjski, izborni programi su im deja vu, a liste uglavnom bez pravih mamaca za birače. To pokazuje da se veliki ipak najviše uzdaju u terensku infrastrukturu, pa vjerujem da u jednu ruku i priželjkuju nižu izlaznost jer u tom slučaju njihove komparativne prednosti najviše dolaze do izražaja.

BITKA ZA BIRAČE
Kakav je dojam nakon prvih predizbornih sučeljavanja?

- Dosadašnja sučeljavanja nisu previše ponudila i uglavnom su se svodila na domaće teme. Tu ona iskustvena prednost koju etablirane opcije imaju pred izazivačima ne dolazi toliko do izražaja pa bih rekao da HDZ i SDP nisu profitirali od sučeljavanja koliko su objektivno mogli. HDZ je pod stalnim udarima jer stranka i vlada očito ne mogu bez afera, a SDP je toliko loša opozicija da, kad se krene pričati o domaćim temama, bolje da šute. I tu onda profitiraju Živi zid, koji ipak pomalo blijedi, i Most, koji je maratonskom saborskom raspravom o financiranju izborne promidžbe ponovno skrenuo pozornost na sebe. Tzv. filibusteringom razotkrili su HDZ-ov plan i doveli Plenkovića u nezgodnu situaciju da mora objašnjavati javnosti nešto što je trebalo proći ispod radara.

U dosadašnjim sučeljavanjima moglo se baš primijetiti da se HDZ i Most međusobno ne štede. Drugi su pokraj ove dvije opcije uglavnom izgledali bljedunjavo, s pojedinačnim bljeskovima, ali i to bi se moglo promijeniti bude li se, zbog njihova uspona u anketama, u buduća sučeljavanja uključilo i Hrvatske suvereniste Ruže Tomašić te Neovisne za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. Udarci zdesna HDZ-u bi mogli stvoriti nove probleme, ali budu li pretjerani i nerazumni, postoji mogućnost da mobiliziraju njihovo brojno članstvo. (D.J.)

DENIS AVDAGIĆ

ODGOVORNOST U KAMPANJI

 

Veći broj lista pokazuje kako politički aktivni dio građana postaje svjesniji hrvatskog članstva u EU-u, što može utjecati i na veću izlaznost. No to će imati manji efekt od činjenice da prošle godine nije bilo većeg izbornog ciklusa, pa je prisutnija motivacija za političkim dokazivanjem, i kod vladajućih i kod oporbe - kaže politički analitičar Denis Avdagić, te dodaje:

- S druge strane, moj je dojam prema svemu pokazanom da jednom dijelu građana nije jasno što je uloga ovih izbora. Istovremeno po istupima dijela kandidata pokazuje se isto takvo neznanje. Međutim, ne smatram potrebnim osuđivati otvaranje tema u kampanji koje nisu direktno vezane uz europske institucije, pogotovo jer se radi o izborima na kojima se nastupa s nacionalnim listama. Otvaranje širih tema, od socijalnih pa do ideoloških, služi privlačenju interesa birača, ali sve to skupa mora pratiti i prezentacija rada Europskog parlamenta. Srećom, mislim da je nekolicina hrvatskih zastupnika u aktualnom sazivu svojim aktivnostima proteklih godina dobro prezentirala mogućnosti koje već pojedinci mogu postići.

Brexit i EU izbori?

- Na europskoj razini ove izbore jako oblikuje priča o Brexitu. Još uvijek nije jasno što će se dogoditi s Ujedinjenim Kraljevstvom, mogu li oni postići unutarnji dogovor o izlasku, koji je, podsjetimo, isključivo želja njihovih građana izražena na referendumu. Druge članice nastupile su iznimno jedinstveno i korektno, što je važno ponavljati jer ima onih koji čitavu situaciju predstavljaju maliciozno pogrešno. Stvari su prilično jednostavne, želi li Britanija koristiti neke od povlastica velikog tržišta, onda za to mora postojati i dogovor. Od ostatka EU-a izražena je spremnost da se prihvate i prijelazna razdoblja, postoji volja i za ostvarivanje carinske unije, ali i spremnost na najgoru varijantu, Brexit bez dogovora. Ovo posljednje priželjkuju čini se samo najtvrđi zagovornici izlaska Britanije iz Unije. Radi se o svojevrsnom eksperimentu za koji velika većina eksperata tvrdi kako bi imalo velike reperkusije na britansku ekonomiju i društvo, ali treba reći kako bi i ostatak EU-a to osjetio. Prisutan je i zamor oko svega. Šteta je što se snažnije ne upozorava koliko se jedna velika zemlja može naći u problemima zbog posve neutemeljene takozvane suverenističke politike. Britaniji nije ugrožen suverenitet od "europskih birokrata", upravo suprotno, čitava zemlja uzdrmana je zbog neodgovornih nacionalnih političara.

Ekstremna desnica i EU izbori?

- Zagovornik sam toga da građane ne treba plašiti ekstremnom desnicom. Dijalog mora biti široko otvoren, komunikacija se mora odvijati. Dio birača ima osjećaj da se o nekim temama ne razgovara otvoreno, što si u vrijeme današnjih instantnih načina širenja ideja ne možemo dopustiti. Neumorno se mora komunicirati. Samo tako se može očistiti politički prostor i na političkom meniju jasno pokazati tko je konstruktivan i realan, a tko to nije. To se najbolje vidi na primjeru Brexita. Nije se tu radilo o ekstremnoj desnici, nego o nekompetentnom i površnom prezentiranju jedne državne ideje, a da se birače nije jasno i nedvojbeno upozorilo na posljedice odluke. Na političkoj sceni diljem Europe imamo takve političke aktere koji ne shvaćaju ili, još gore od toga, ne mare za konzekvence onoga što zagovaraju.

Hoće li izbori pokazati kakvu Uniju želimo?

- Na svibanjskim izborima mi Europljani ćemo pokazati kakvu Europu želimo. Malo bih okrenuo pitanje i radije bih sugrađane upitao žele li stabilnu i sigurnu Europu ili obrnuto, na ovim izborima se i o tomu izražavamo, jer glas za one koji napadaju institucije vodi u destabilizaciju. Konstruktivni političari mogu djelovati na život svih nas, to smo jasno vidjeli u ovom sazivu. Zato očekujem da će najjače grupacije ostati pučani i socijaldemokrati te će stabilnu većinu zastupnika činiti konstruktivni eurozastupnici.

Izborna kampanja u Hrvatskoj, kako je počela i kako će se razvijati?

- Najkonstruktivnije su u kampanju ušli HDZ i SDP. Obje stranke kombiniraju europske teme s govorima predsjednika stranaka, premijera Plenkovića i Davora Bernardića, koji sve uokviruju nacionalnim temama. Čini mi se da je SDP dobio veću priliku za prezentiranje, imaju listu s iskusnim i uočljivim kandidatima i listu koja prezentira stranačko jedinstvo. Mislim da će stoga rezultat SDP-a iznenaditi, a HDZ-ov ostati u marginama procjena. Ostale liste mnogo su slabije primjetne i puno više politički lutaju. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA (I.)

Resurse imamo, moramo ih više i bolje koristiti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana