Roman "Pod grimiznim nebom" (Naklada Ljevak, 2018.), američkog pisca Marka Sullivana ispravlja jednu veliku nepravdu prema svim onim bezimenim junacima u Italiji, razgranatoj katoličkoj ilegalnoj mreži koji su za vrijeme nacističke okupacije, posebice poslije rujna 1943. godine, nakon kapitulacije Italije, aktivno sudjelovali u spašavanju talijanskih Židova riskirajući svoje živote.

Ovo je roman o tom neopravdano "zaboravljenom bojištu", u kojem pratimo čudesnu priču o ratnim zbivanjima u Italiji između lipnja 1943. i svibnja 1945. godine. Junak te nevjerojatne ratne priče koja se odvija u posljednja dvadeset tri mjeseca rata, jedan je sedamnaestogodišnji talijanski momak, Pino Lella. U predgovoru autor se potrudio da nas detaljno informira i o samoj genezi ovoga romana: "Vjerovali ili ne, istog sam dana u društvu na večeri u Bozemanu, u Montani - od svih mjesta - čuo odlomke izvanredne, neispripovijedane priče iz Drugog svjetskog rata čiji je junak bio jedan sedamnaestogodišnji talijanski mladić. Isprva sam reagirao na priču o životu Pina Lelle posljednja dvadeset tri mjeseca rata kao da to nikako ne može biti istina. Čuli bismo je ranije. No zatim sam doznao da je nakon šest desetljeća Pino još živ i da se nakon gotovo trideset godina na Beverly Hillsu i u Mammoth Lakesu u Kaliforniji vratio u Italiju. Nazvao sam ga. G. Lella isprva je bio nesklon razgovoru sa mnom. Rekao je da on nije junak, prije kukavica, što me je samo dodatno zaintrigiralo. (…) Odletio sam u Italiju i proveo s Pinom tri tjedna u staroj vili u gradu Lesi, na jezeru Maggiore, sjeverno od Milana. U to je vrijeme Pino imao sedamdeset devet godina, ali je bio krupan, snažan, zgodan, šarmantan, duhovit i često neodređen. Slušao sam ga satima dok je prizivao prošlost", piše Sullivan (str. 7-8).

Osim ove temeljne priče, autor zbog dodatne uvjerljivosti, uvodi i još neke druge priče, pa tako intervjuira "preživjele očevice - bar one koje sam uspio naći - da potkrijepim razne događaje u Pinovoj priči, kao i potomke i prijatelje onih odavno mrtvih, uključujući Ingrid Bruck, kćer zagonetnog nacističkog generala (Hans Leyers sa svojim "kovčegom punih usluga", nap. Z.K.), koja srž priče čini složenijom", piše Sullivan te nastavlja: "Gdje god je bilo moguće držao sam se činjenica prikupljenih u tim arhivima (ratnim arhivima Italije, Njemačke, Amerike i Ujedinjenog Kraljevstva, arhivima Yad Vashema, glavnog izraelskog centra za sjećanje na holokaust i njegovo istraživanje, nap. Z.K.), intervjuima i svjedočanstvima. Brzo sam doznao da su zbog raširenog spaljivanja nacističkih dokumenata kako se Drugi svjetski rat bližio kraju, papirnati tragovi Pinove prošlosti u najboljem slučaju raštrkani". (str. 9).

Upravo ova kombinacija zavodljive fikcije i minucioznog istraživanja provjerenih dokumenata, romanu daju novu dimenziju. Priča je to i o neprirodnom, "ubrzanom odrastanju" jednoga mladića koji se u kaotičnim situacijama ponaša izvan svih očekivanja te se na nagovor nekih svećenika i uz dopuštenje vlastite obitelji, uključuje u spašavanje talijanskih Židova. On je taj koji ih u nemogućim, zimskim uvjetima uspješno preko talijanskih Alpa prebacuje u Švicarsku; nadalje, ovaj mladić spreman je žrtvovati i svoj ugled, pa za potrebe pokreta otpora postaje i nacist, osobni vozač generala Hansa Leyersa, drugog čovjeka nacističke Njemačke u Italiji, glavnog logističara njemačke vojske u Italiji, koji u mnogim elementima potvrđuje sve naše stereotipe o tome kako izgleda, kako misli i kako se ponaša "pravi Nijemac". Riječ je o sjajnom organizatoru koji u svakome trenutku može neposredno kontaktirati samoga Adolfa Hitlera, a pozicija osobnog vozača omogućava mu da postane jedan od važnijih špijuna saveznika, pod kodnim imenom Promatrač… No, naravno za tu njegovu hrabru ulogu, kao u svim dobrim špijunskim pričama, zna samo nekoliko ljudi, tako da njegova životna situacija u tim (ne)vremenima uopće nije ugodna. Ni njegovi roditelji, a ni njegov brat, ne znaju njegovu pravu ulogu, funkciju. Za sve druge on je samo obični izdajnik, nacist. Upravo iz tih razloga neposredno po završetku rata ovaj hrabri mladić, istinski junak talijanskog pokreta otpora, naći će se u vrlo neugodnim situacijama.

Sve u svemu, ovo je iznimna, prava epska priča o hrabrosti i ljubavi mladoga čovjeka u ratnim, mračnim i kaotičnim vremenima koja ne poznaju vrijednost života. Umire se lako, brzo, besmisleno. Sullivan piše:

"Morali smo jesti!, krikne ženski glas.

Pino pogleda partizanu preko ramena i ugleda prvu ženu zavezanu užetom kako preklinje: Morali smo jesti i preživjeti. Zar je to grijeh? (…)

Anna zavrišti: Ne! Ja nisam kurva! Nisam kolaboracionist! Ja sam sluškinja. Samo to. Vjerujte mi, molim vas. Ja sam samo sluškinja. Dolly, reci im. Dolly? Reci im!". (str.383).

Osim romana, koji je genijalan, treba pohvaliti i izdavačku kuću Naklada Ljevak što nam je omogućila da ovu knjigu o kojoj i drugi veliki pisci govore isključivo u superlativu (James Patterson, Tess Gerritsen, Joseph Finder...), možemo čitati na hrvatskom jeziku, u pitkom prijevodu Igora Buljana. Preporuka: svakako pročitati!