Magazin
TEMA TJEDNA: IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT (I.)

Izbori za EU parlament: Test za Uniju, ali i za europsku Hrvatsku
Objavljeno 16. veljače, 2019.
HDZ-u ŠEST MJESTA, OSTALIMA MRVICE: DRAMA SA SRETNIM SVRŠETKOM - RADIKALNA DESNICA NEMA SNAGE ZA PREVRAT...

Predstojeći europski izbori bit će velik test za Europu, ali i za Hrvatsku, naročito, izuzmemo li ekonomsku politiku nakon Brexita, u kontekstu jačanja ekstremne desnice, sve nekontroliranijeg jačanja populizama svih boja, ali i svih tema bitnih za što bolje funkcioniranje EU-a i eventualne promjene.

A da se kampanja već zahuktava, i to riječima neprimjerenima duhu zajedništva Europske unije, pokazao je početkom tjedna i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, koji je na komemoraciji u Basovizzi pokraj Trsta, u povodu Nacionalnog dana sjećanja, svoj istup završio uzvikom: "Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija!" Tajani se nakon burnih reakcija iz RH i Slovenije kasnije ogradio i ispričao rekavši da je njegova izjava izvučena iz konteksta, no neki analitičari upozoravaju kako Tajanijev istup treba tumačiti zapravo u kontekstu svibanjskih EU izbora, na kojima očito ima velike aspiracije. Nadovezujući se na taj i slične istupe, sve je više i onih koji strahuju od raspada EU-a.

Bilo kako god, na stranu Tajani, EU izbori provode se u svim zemljama članicama od 23. do 26. svibnja, a posljednjeg datuma su i u Hrvatskoj. Za sljedeći saziv bira se 705 zastupnika, a Hrvatska će nakon Brexita imati 12 umjesto sadašnjih 11. Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije, a zastupnike biraju građani EU-a izravno na izborima na mandat od pet godina. U EU parlamentu zastupnici se svrstavaju po klubovima političkih grupacija, a ne po nacionalnoj osnovi, tako da u posljednjem, sadašnjem sastavu Europska pučka stranka, kojoj pripada HDZ, ima većinu s 219 zastupnika, a Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, kojemu pripada SDP, ima 189 zastupnika. Tu su i Europski konzervativci i reformisti, u čijem klubu je Ruža Tomašić, Klub zastupnika liberala i demokrata za Europu, kojemu pripadaju GLAS i IDS, Zeleni (Davor Škrlec), Ljevica, Klub zastupnika Europe slobode i demokracija, Klub zastupnika Europe nacija i sloboda, te nezavisni zastupnici.

TESTIRANJE SNAGA
U Hrvatskoj će EU izbori biti i prvi veliki test odmjeravanja snaga na turbulentnoj domaćoj političkoj sceni, prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora, pa iako stranke još do kraja nisu definirale liste i teme koje će komunicirati u kampanji, ipak se već uglavnom zna tko i kako kotira među stranačkim vodstvima, kako bi mogla izgledati kampanja i tko će sigurno dobiti priliku za izvrsno plaćen posao u sjedištu Europske unije. Teme u kampanji, i ne samo u Hrvatskoj, ovisit će o statusu i interesima zemalja članica, kao i stranačkim programima, pa bi tako mogle biti vezane uz uvođenje eura, o čemu u nas vlada podijeljenost i na ljevici i na desnici, Schengen, migracije, odnosi EU-a sa SAD-om i Rusijom, kako nakon Brexita, kao i solidarnost u Europi. Ključno je, kažu, očuvati tu solidarnost, s obzirom i na Trumpovu politiku povlačenja SAD-a iz niza sporazuma, poput Pariškog i različitih trgovinskih ugovora. Tu su zatim i EU fondovi, poljoprivreda i politika EU-a prema manjim zemljama, novim i budućim članicama, primjerice Srbiji, ali bit će zanimljivo vidjeti i debate proeuropskih i antieuropskih stranaka, poput Živog zida, koji se sve više zalaže i za oštriju politiku prema migrantima, a poznato je da bi oni Hrvatsku izveli iz Europske unije. No, bez obzira na njihovu euroskeptičnost, i za njih u Bruxellesu ima mjesta i neće biti jedini.

Europski izbori posebno će biti važni za dvije najveće stranke, HDZ i SDP. Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković tu će testirati svoju snagu, ali on već računa na nadmoćnu pobjedu - na šest mandata, a pet dobivaju sigurno, s obzirom na trenutne ankete koje se rade kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica, što u EU izborima i jest slučaj. S druge strane, bit će to i Bernardiću prvi izbori nakon lokalnih, na kojima je SDP jako loše prošao. Most će prvi put izaći na te izbore, kao i Živi zid, a testirat će se i desnica u Hrvatskoj, kao i liberalne stranke.

Ono po čemu će se razlikovati predstojeći izbori od onih iz 2014., osim činjenice da biramo jednog zastupnika više, jest i to da velike stranke, HDZ i SDP, najvjerojatnije idu samostalno na izbore, bez koalicija. SDP jer s njim nitko ne želi, a HDZ gotovo sigurno neće sa svojim koalicijskim partnerom na nacionalnoj razini, HNS-om. "Imamo jako puno sjajnih potencijalnih kandidata za izbore", odgovorio je Plenković upitan hoće li HDZ ići samostalno. Glede HDZ-a, gotovo je sigurno da će Dubravka Šuica biti visoko na toj listi, možda čak i nositeljica. Ne treba isključiti ni mogućnost da Ivana Maletić bude ponovno na visokom mjestu na listi. Što se SDP-a tiče, sigurno je da će Biljana Borzan i Tonino Picula ponovno dobiti priliku. SDP-u je cilj osvojiti četiri mandata, najmanje tri, a budu li pak dva, Bernardiću će se crno pisati.

Za Živi zid gotovo je sigurno da će osvojiti bar jedan, ako ne i dva mandata. Može se pretpostaviti da će na listu staviti najjača imena - Ivana Vilibora Sinčića, Ivana Pernara i Branimira Bunjca. Mostu je prema svemu sudeći također osiguran jedan mandat. Može se očekivati da će na listi biti ili Božo Petrov ili Nikola Grmoja, kako bi probali dobiti glasove preferencijalno, a treba u obzir uzeti i Tomislava Panenića. HNS pak još ne zna što bi, s kim i kako. Teško da će s rejtingom od oko dva posto moći samostalno prijeći izborni prag. Svjestan potopa, čelnik HNS-a nudi koaliciju liderima Amsterdamske koalicije i, očekivano, dobiva odbijenicu. Ivan Vrdoljak za europske izbore više ne može računati ni na SDP s kojim je godinama surađivao. Zato je Amsterdamska koalicija, IDS, GLAS, Laburisti, prigrlila HSS koji je inače u grupaciji pučana, a sada ide s liberalnom opcijom. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak tu ne vidi problem i vidi se na listi, no potres je već nastupio jer se dobar dio ogranaka ne vidi s ljevicom te traži njegovu ostavku. Na toj listi naći će se i Anka Mrak Taritaš, ali tek na dnu, kako bi dala podršku i pokušala osvojiti što više preferencijalnih glasova, no sigurno neće ići u EU parlament. U Amsterdamskoj koaliciji, nakon SDP-ova sunovrata, izrazito su optimistični te se vide uz sam bok vladajućem HDZ-u.

Ovi će izbori biti i test za desnicu u Hrvatskoj. Tu su prvenstveno Neovisni za Hrvatsku, Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, kao najpoznatiji od njih, koji će također dati podršku listi kako bi osvojili preferencijalne glasove, a Esih i kao nositeljica liste. Hrvatski suverenisti nova je politička platforma koja okuplja stranke Hrast i Hrvatsku konzervativnu stranku, građanske inicijative "Istina o Istanbulskoj" i "Hrvatski bedem" te više udruga civilnog društva. Ruža Tomašić za svoje konzervativce pokušat će osvojiti mandat, iako je već najavila moguće povlačenje iz politike i prepuštanje mjesta nekom drugom ako osvoji mandat. Tu je još i stranka Desno Ante Đapića pa će očito opet biti gužva na desnici, bez neke šanse da svi zajedno nastupe na izborima. Način da nekako ostane u Bruxellesu traži Marijana Petir, koja je ove godine, nakon Biljane Borzan koja ga je prošle godine i dobila, ušla u uži krug izbora za "europski Oscar".

PUNO PITANJA
Uglavnom, s obzirom na sve izneseno, svibanjski izbori mogli bi biti najzanimljiviji, a u konačnici i eventualni pokazatelj novih političkih odnosa. Slušamo da će biti čak dramatični jer se najavljuje veća dominacija ekstremne desnice u EU parlamentu. Naročito što ni u 2018. zemlje članice nisu uspjele postići suglasnost oko migracija i politike azila, problema koji i dalje dijeli EU, iako je drastično smanjen broj dolazaka. Vezano uz to, populisti ciljaju i na sve veći broj onih koji su nezadovoljni tradicionalnim strankama lijevog i desnog centra. U Hrvatskoj ćemo još sa zanimanjem pratiti koja je snaga radikalne desnice, ali i što može razjedinjena i rascjepkana ljevica.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Slaba izlaznost
Na posljednjim europskim izborima izlaznost je bila samo 43 posto, a strahuje se da bi moglo biti još i gora, što bi pak moglo ići u prilog desnim populistima svih zemalja. Hrvatska je, međutim, s izlaznošću od samo 25 posto bila uz bok Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Sloveniji, a bila je i među članicama s najslabijim odazivom među mladima. Naime, samo je 13 posto mladih u Hrvatskoj izišlo na prošle europske izbore. “Često, ne samo mladi nego općenito građani, i to ne samo u HR nego u cijelom EU-u, nisu toliko svjesni toga, nego imaju osjećaj da je to tamo onaj daleki Bruxelles koji odlučuje o tehničkim stvarima i to nema veze s nama”, kaže europarlamentarka Ivana Maletić. No interes za glasanje na izborima za Europski parlament zapravo ne treba odjeljivati od općeg pomanjkanja povjerenja u politiku na nacionalnoj razini. Očito glasači ne vide konkretnost svih tih politika.

TONINO PICULA

VAŽNO JE DA U PARLAMENTU BUDU ONI KOJI U EU VJERUJU

 

Europska je unija projekt mira i suradnje nastao na zgarištu Europe razorene dvama svjetskim ratovima kako bi se osiguralo da iz ratnih žrtava i poslijeratne gladi ne nastanu novi sukobi. Kao mehanizam, koji je trebao osigurati da imperijalne ambicije velikih sila budu zauzdane dogovorom, a europske demokratske zemlje osiguraju suradnju u tada složenim međunarodnim prilikama hladnog rata, od svojega nastanka 1957. godine, Europska ekonomska zajednica i kasnije od 1993. Europska unija, donijela je svojim članicama povijesno najdulje razdoblje mira i ekonomskog rasta. Unatoč svim izazovima koje je do sada preživjela, i ima preživjeti, Europska unija povijesno je najuspješniji zajednički projekt europskih naroda.

A istina je, ove je godine Unija pred velikim izazovima. Tri mjeseca prije nego što će se održati izbori za Europski parlament, Velika Britanija, jedna od najmarkantnijih članica EU-a i Vijeća sigurnosti UN-a, trebala bi istupiti iz članstva pod uvjetima koji još uopće nisu poznati, što bi moglo pokrenuti val potpuno nepredviđenih političkih i ekonomskih posljedica u Europi. Uz to, u promijenjenim okolnostima međunarodnih odnosa, gdje radikalno desne i populističke vlasti u pojedinim članicama radi unutarnjopolitičkih razloga rastaču Uniju, suočavamo se sa sve većim izazovom kako se oduprijeti djelovanju velikih sila, poput Rusije i SAD, koje pronalaze načine da zbog svojih interesa oslabe EU.

SLUČAJ TAJANI
U takvim su okolnostima izbori za Europski parlament posebno važni. Naime, svaki su izbori važni jer građanima omogućavaju da izraze svoju političku volju i svoje predstavnike pošalju u zakonodavno tijelo koje odlučuje o zakonima koji će oblikovati njihove živote. Tako je i s izborima za Europski parlament, gdje se donosi gotovo 70 posto regulatornih pravila, a koja zatim zemlje članice Unije primjenjuju i u vlastitim zemljama. Dakle, Hrvatska na politike i odluke, koje će biti donesene u Hrvatskoj, izravno može utjecati već kroz odabir svojih predstavnika u Europskom parlamentu, gdje se suodlučuje o politikama koje će se primjenjivati u cijeloj Uniji. Zbog toga je važno da hrvatski građani u što većem broju sudjeluju u izborima za EP i tako daju legitimitet politikama koje će se odnositi i na njih.

Kao najmlađa članica Unije, koja je zbog nepripremljenosti hrvatske administracije uspjela iskoristiti jedva petinu od deset milijardi eura dostupnih iz fondova EU-a, Hrvatska ima posebnu odgovornost da se njezin glas dodatno čuje i da odabere zastupnike koji imaju političko iskustvo i dobre odnose sa svojim parlamentarnim grupacijama, kako bi mogli zajedno s europskim kolegama oblikovati politike koje će se odnositi i na Hrvatsku. Posebno je to važno u vremenu kad je izgledno da će se, što je posljedica izlaska Velike Britanije iz Unije, smanjivati dostupna kohezijska sredstva za sve članice, pa i za Hrvatsku. U svojemu sam dosadašnjem mandatu uložio veliki napor upravo u to da s kolegama iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata učinim da Hrvatska u proračunskom razdoblju 2021.-2027. ne bude oštećena u dodjeli novca za kohezijsku politiku.

Nažalost, nedavne revizionističke izjave predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, koje dovode u pitanje teritorijalni integritet RH, ne pridonose pozitivnoj slici europskih institucija, čime potkopavaju povjerenje građana u njih, pa je moguće i da će utjecati na izlaznost na EP izbore. S druge strane, način na koji smo kao hrvatski zastupnici u EP-u reagirali na te izjave pokazuje i važnost hrvatskog sudjelovanja za zajedničkim europskim stolom, kao i sposobnost progresivnih snaga da u presudnim vremenima reagiraju u obranu slobode i europskih vrijednosti.

A što je pred nama? Gotovo je sigurno da ćemo u sljedećem sazivu Europskog parlamenta imati nove političke aktere, od kojih neki zasigurno neće biti nakloni Europskoj uniji. Dapače. Posljedica je to predugog razdoblja politika restriktivne štednje u EU-u nametnute nakon financijske krize iz 2008. godine. Mnogi građani EU-a, nažalost opravdano, imaju osjećaj da ih mimoilaze koristi Unije, poput kohezijske politike, slobodnog kretanja, politika zapošljavanja i smanjenje socijalne isključenosti. Upravo će se u Europskom parlamentu u sljedećem sazivu donositi odluke o konačnom izgledu sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, zbog čega je važno da tamo budu ljudi koji vjeruju u Uniju koja treba biti više socijalna, u Uniju koja je za više međusobne suradnje i u Uniju koja želi razvijati svoje regije i smanjivati razlike među njima.

SDP-u TRI MJESTA
Unija ne nudi jednostavna rješenja, ali više od šezdeset godina ekonomskog rasta i suradnje predstavlja dobru preporuku, nasuprot nacionalnim sukobima, lažima, netransparentnom trošenju javnog novca i svemu ostalome u čemu su se populističke snage, od Mađarske preko Poljske do Italije, već višestruko dokazale. Ti populisti u velikoj mjeri svoju političku platformu grade na proizvodnji neizvjesnosti i potpirivanju neracionalnih strahova. To su osobito agresivno radili proteklih nekoliko godina kada su izbjegličku krizu, koja je u Europu dovela daleko manji broj ljudi nego njihove katastrofične najave, iskorištavali za širenje straha. Sigurno je da će te strahove nastaviti potpirivati. No zajednička europska sigurnosna politika, koja se razvija kao i politika prema izbjeglicama i migrantima, može donijeti dugoročnu stabilnost ako počne djelovati proaktivno, ne samo u smislu osiguravanja granica nego i aktivnog mirotvorstva u regijama pogođenim sukobima, poput tursko-sirijske granice i ostalih kriznih regija na Bliskom istoku. Uz politiku mirotvorstva, Europska unija već dugo aktivno radi i na politikama ograničavanja globalnog zatopljenja, koje je jedan od ključnih uzroka nestašica hrane i vode u tim regijama. Glasanjem za progresivne snage, dokazano spremne i sposobne za donošenje i provedbu politika za suzbijanje uzroka migracija, u Europskom parlamentu bit će moguće utjecati na održiva rješenja tog problema.

Živimo u dinamičnim vremenima i nezahvalno je, s obzirom na okolnosti koje se mijenjaju na dnevnoj razini, davati prognoze. SDP si je kao cilj postavio osvajanje najmanje 203 tisuće glasova, odnosno tri zastupnička mjesta.

Darko Jerković

DUBRAVKA ŠUICA

UZ POMOĆ EU-a, PROJEKT SLAVONIJA NAJVEĆI JE PROJEKT OVE VLADE

 

Mislim da su svaki izbori jednako važni, jer uvijek će rezultat izbora odlučiti u kojem će se smjeru neka država, ili u ovom slučaju Europska unija, kretati u sljedećih pet godina. Uvijek je rezultat izbora bitan za uspješno provođenje dugoročnih strateških odluka i izbori u svibnju nisu iznimka - kaže eurozastupnica Dubravka Šuica, te dodaje:

- No ovi su izbori posebni zato što bi mogli biti prvi europski izbori bez Ujedinjenog Kraljevstva od njihova pristupanja Uniji. Zbog toga je ključno konsolidirati redove u novoj konstelaciji u Europskom parlamentu i odlučiti na koji će način Europa u nadolazećim godinama pristupiti pitanjima radnih mjesta, poslovanja, sigurnosti, migracija i klimatskih promjena. Svakako da će se izostanak Ujedinjenog Kraljevstva negativno odraziti na Europsku uniju, no uvjerena sam da se bez njih i njihova tradicionalnog euroskepticizma 27 država članica može postaviti možda i ujedinjenije nego ikad prije.

Kako komentirate dosadašnju malu izlaznost birača na europske izbore?

- Mala izlaznost na izborima u prilog najviše ide ekstremnim i populističkim strujama u Europi, onima koji svoju političku platformu grade na dezinformacijama i namjernom izazivanju straha u birača. Veliki problem nastaje kad takvi političari dođu na vlast, no suočeni s kompleksnom stvarnošću nisu u mogućnosti ponuditi konkretna rješenja svakodnevnih problema građana. Takva mišljenja sigurno ne prevladavaju među europskim biračima i većom izlaznošću osigurat će se provedba umjerene politike usmjerene na razvoj i poštovanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva Europska unija. Također, zbog niske izlaznosti na prošlim izborima, Europska unija pokrenula je edukativnu kampanju pod nazivom "Ovaj put glasam" u svim državama članicama. Kampanjom se želi približiti europske izbore građanima i dati im do znanja da je baš svaki njihov glas važan za budućnost Europske unije. Vjerujem da će ta kampanja uroditi plodom i da će se izlaznost povećati, pogotovo među mladima, kojih se izbori najviše tiču jer će donesene odluke najviše i najduže utjecati na njih. Dodatno, vjerujem da se Europska unija u posljednjih nekoliko godina uspjela oduprijeti mnogim izazovima i da su birači prepoznali sigurnost i umjerenost europske politike kojom smo prevladali i gospodarsku krizu.

Mogu li populisti, lijevi i desni, nakon izbora promijeniti konstelaciju snaga u EU parlamentu?

- Ne vjerujem da će doći do znatne promjene u konstelaciji snaga u Europskom parlamentu, a sigurno ne u korist populista. Sve većom vidljivošću populističkih stranaka sve više građana uviđa ispraznost i nefunkcionalnost njihove politike. U nekim državama članicama gdje su populisti ostvarili većinu ili ušli u nacionalni parlament mnogi su birači vidljivo razočarani jer populisti nisu u stanju ispuniti svoja obećanja, a pokazali su da nisu imuni ni na koruptivne radnje, dapače. Također, ne postoji velika razlika između populista koji se smatraju ekstremnom desnicom ili ekstremnom ljevicom. Njihova razmišljanja i njihovi stavovi su poprilično sukladni, i to se najbolje može vidjeti prilikom glasovanja u Europskom parlamentu kad zajedno nastupaju oko nekih pitanja. Uvjerena sam da će naši građani, ali i drugi europski građani, znati prepoznati razliku između kvalitetne i umjerene politike i politike praznih obećanja.

Koliko će se na izbore, na izlaznost, odraziti primjerice problem migracija i politika azila, što i dalje dijeli EU, iako je drastično smanjen broj dolazaka?

- Mislim da se pitanja migracija i politike azila neće previše odraziti na izlaznost ili rezultat izbora u svibnju. Naravno, postoje još uvijek neka otvorena pitanja između država članica, no dokazali smo da se možemo nositi s ovim izazovima na europskoj razini i da imamo spremna rješenja. U tijeku je osiguravanje sredstava kroz Partnerstvo za Afriku kojima ćemo ublažiti krizu na njezinu ishodištu, odnosno u zemljama Afrike i Bliskog istoka, iz kojih većina izbjeglica i migranata dolazi. Cilj je omogućiti mladim ljudima iz tih zemalja novu perspektivu, radna mjesta i sigurnost kako bi gradili bolju budućnost u svojoj zemlji. S obzirom na to, vjerujem da unutar europskih tijela možemo pronaći rješenje koje će odgovarati svim državama članicama, no moramo nastaviti otvoreni dijalog.

Izbori će proteći u znaku HDZ-a, premijer najavljuje i mogućnost osvajanja šest mjesta za HDZ...?

- Prije svega želim vas podsjetiti da je HDZ pobijedio na izborima 2013. godine, 2014., i da će pobijediti i ove godine. Nije točno da je predsjednik Plenković najavio šest mjesta, predsjednik HDZ-a rekao je pet mjesta, a ja mislim da možemo osvojiti i više.

Nakon izbora 2016. godine, nakon što je Andrej Plenković započeo svoj mandat, dokazali smo da smo uvjerljivo najjača politička opcija u Hrvatskoj, što pokazuju i naši ostvareni rezultati. Ostvarujemo gospodarski rast, realiziraju se ključni infrastrukturni projekti bitni za cijelu Hrvatsku poput Pelješkog mosta, za koji smo nepovratno dobili 357 milijuna eura te Zračnu luku Dubrovnik, za koju je iz EU fondova dodijeljeno 134,6 milijuna eura, što čini ukupno pola milijarde eura, a u tijeku je Projekt Slavonija, gdje smo u dvije godine uspjeli ugovoriti čak 8,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava, od čega je već isplaćeno 2,6 milijardi kuna za razvojne projekte u pet slavonskih županija, a ulagat će se u gotovo sve segmente života, od dječjih vrtića, škola pa do osiguravanja novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva, kulture, turizma te poljoprivrede. Dakle, s 975 milijuna eura s kraja listopada 2016., odnosno od početka mandata ove vlade, zabilježen je rast na 6,6 milijardi eura, odnosno ugovoreno je 62 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, što je rast od 572 posto! Postupno se smanjuje javni dug i projekcije za nadolazeće razdoblje su pozitivne. Vjerujem da su birači već prepoznali naš kvalitetan rad i da će nam to honorirati na izborima u svibnju. Isto tako, vjerujem da će glasači prepoznati i kazniti nedosljedan i nekonstruktivan rad oporbe, a posebice onih koji se protive europskom projektu!(D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: NOVOGOVOR U POLITICI - KOREKTNOST, PRAVILNOST, ISPRAVNOST (I.)

Nekorektni prema političkim suparnicima i prema javnosti

INTERVJU: VIOLETA ŠUGAR/ROBERTA KONTOŠIĆ PAMIĆ, O MLADIMA I PODUZETNIŠTVU

Okosnica svega je poticajno okruženje u kojemu mladi mogu razvijati svoje potencijale

TEMA TJEDNA: HRVATSKA MLADEŽ - DIJAGNOZA STANJA (I.)

Generacijska pogreška: Traženje spasa u inozemstvu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana