TvObzor
HRT-OVA OMILJENA EMISIJA “POTROŠAČKI KOD”

Dvanaest godina u službi gledatelja
Objavljeno 19. siječnja, 2018.

Na male ekrane vratila se omiljena emisija brojnih gledatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) “Potrošački kod”, koja se godinama bori za prava građana. Naime, i u dvanaestoj sezoni emitiranja ta je emisija produžena ruka gledatelja, kojima pokušava pomoći u rješavanju problema koji su njima nerješivi – ali nisu nerješivi ekipi “Potrošačkoga koda”. U razgovoru s članovima redakcije otkrivamo kako nastaje emisija koju mjesečno gleda približno pola milijuna gledatelja. Gledatelji su najvažniji element te emisije – oni se javljaju kad dođu do zida u pokušaju rješavanja problema.

“Nije lako stati prvi put u životu pred kameru i ispričati svoj problem, pa nam je najveći izazov nagovoriti ljude da se odluče na javni istup. S druge strane, ima i onih koji ne očekuju rješenje svojega problema, nego se jave da bi ispričali svoje iskustvo i upozorili druge na oprez”, otkriva novinarka “Potrošačkoga koda” Ivana Alfier.

Nakon što je ostvaren prvi kontakt, novinari redakcije kreću u akciju prikupljanja podataka o temi koju istražuju. Nerijetko gledatelji koji ih zovu misle da je iza “Potrošačkoga koda” tim stručnjaka ili pravnika koji može riješiti njihove često složene i osjetljive životne priče, ali to nije tako.

Zidovi u komunikaciji

U pokušaju pronalaženja odgovora na pitanja važna za život hrvatskih građana predani novinari redakcije “Potrošačkoga koda” često nailaze na zidove u komunikaciji s različitim subjektima kojima se obrate u vezi s problemima i upitima građana. Riječ je o većini institucija: bankama, državnoj administraciji, inspekcijama, ministarstvima, privatnim tvrtkama.

“Većina njih doživljava nas kao uljeze, s kojima ne žele imati posla. Često ih ne zanimaju naša pitanja i obično nam šalju tipske, nejasne i nečitljive odgovore. Meni uistinu nije jasno kako njima nije stalo da se neki problem riješi – ako su pogriješili, trebaju priznati pogrešku i ispraviti je. Većini njih nedostaje crta ljudskosti. Ušuškani su u svoje udobne fotelje i zanima ih samo da u njima ostanu što duže”, kaže nam glavna urednica emisije Sanja Smiljanić.

Nesuradnja institucija dovodi do teškoća u istraživanju i obradi tema pa to otežava rad ekipe “Potrošačkoga koda” i pronalaženje pravih odgovora na pitanja građana. Često je jako teško pronaći relevantne informacije koje bi rasvijetlile priču, a najčešće se tek na terenu dozna pravo stanje stvari.

“Treba okrenuti mnogo brojeva da bi netko uopće razgovarao s vama o nekoj temi. Najviše nam muke stvaraju oni koji ne žele stati pred kameru i ispričati svoju stranu priče, nego se skrivaju iza šturih priopćenja. Katkad se utroše sati na nagovaranje sugovornika da ispriča svoju priču pred kamerom. Mnogi bi htjeli da im riješimo probleme, ali ne žele javno istupiti. Nažalost, katkad ni nagovaranje ne pomaže i tada ostajemo bez izvrsnih priča, koje nikad neće ugledati svjetlo dana. Razumijem i takve gledatelje, ali mi doista bude žao što im tada ne mogu pomoći. “Potrošački kod” bori se za prava maloga čovjeka. Da nema nas, mnoge priče ne bi došle u javnost, mnogi bi problemi prošli nezapaženo. Upravo je u tome čar rada za ovu emisiju i to je ono što me pokreće. Volim istjerivati pravdu, jako me pogađa društvena nepravda – posebno nekorektno postupanje velikih tvrtka prema običnim građanima, koji nemaju ni moć ni sredstva za borbu s njima”, otkriva nam Danijela Moretić, perspektivna mlada novinarka koja je prije tri godine postala dio uigrane redakcije “Potrošačkoga koda”.

Potrošačka osviještenost

U priči o “Potrošačkome kodu” nameće se i tema potrošačke osviještenosti građana Hrvatske i njihova poznavanja svojih prava. Urednica emisije Sanja Smiljanić priznaje nam kako su naši građani osviješteni potrošači koji se znaju izboriti za svoja prava, nisu u strahu tražiti da im trgovac ili neka institucija osigura novi ispravan proizvod ili isplati odštetu, no, nažalost, još uvijek nemaju ista prava kao u nekim drugim zemljama, poput starih članica Europske unije ili Sjedinjenih Američkih Država. Kao primjer navode hranu. Prije svih analiza koje se provode posljednjih godinu dana, ekipa “Potrošačkoga koda” uspoređivala je proizvode kupljenje u Njemačkoj i Hrvatskoj i već prije četiri godine upozoravala na to da postoji razlika u kvaliteti. Potrošači često pitaju zašto ne mogu vratiti robu koju su kupili i za nju dobiti svoj novac, kao u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, to kod nas još uvijek ovisi isključivo o volji trgovaca, koji bi trebali shvatiti da je riječ o jedinstvenome tržištu i da stvaranjem potrošača prvoga i drugoga reda sami sebi čine štetu.

Početak i kraj ove priče ipak su novinari “Potrošačkoga koda” i gledatelji. Svojim pričama novinari pomažu građanima, s kojima ostaju u kontaktu i nakon emisija. (N.K.)

 
POTRESNE PRIČE

Tijekom godina redakcija “Potrošačkoga koda” susrela se s brojnim potresnim pričama, od kojih mnoge pamte i danas. “Često ljudi, kad me sretnu, prepričavaju slučajeve iz naših priloga i kažu: 'Hvala vam što ste nas na to upozorili kako se to nama ne bi dogodilo.' Najosjetljivija sam na naše umirovljenike, koji su, nažalost, najčešće žrtve prijevara. Posebno nas je dirnuo poziv susjeda bake Ane Škorić, koju su prevarili akviziteri električne energije. Naime, osim jedne žarulje, ona i suprug imaju još samo radio, koji im je skraćivao teške dane. Akviziteri dolaze i nude jeftiniju struju. Ne znajući što potpisuje, baka Ana sklapa ugovor s dva distributera struje i stižu joj dvije uplatnice. Kako nije imala novca da plati dvama distributerima struje, poslana joj je ovrha. Distributeri nakon upita 'Potrošačkoga koda' raskidaju ugovor s bakom Anom bez naplate penala. Mnogi gledatelji reagirali su na tu priču i financijski pomogli da se nastali dug ovrhe podmiri”, emotivno otkriva urednica emisije Sanja Smiljanić