Trodnevicom koja je počela u petak, 11. kolovoza, Aljmaš je i ove godine počeo primati hodočasnike koji o blagdanu Velike Gospe hodočaste u ovo najpoznatije marijansko svetište u istočnom dijelu Hrvatske, smješteno nedaleko od ušća Drave u Dunav.

Još od početka 18. stoljeća Aljmaš je mjesto u kojemu vjernici dolaze otvoriti svoju dušu Gospi, majci Isusovoj, ovo je mjesto u kojemu se traži utjeha, u kojemu se traže odgovori za dileme s kojima se u svojoj vjeri susreću vjernici...

Gospino aljmaško svetište utemeljeno je 1704. godine, kada su Isusovci tražili od Aljmašana utočište za “progonjeni” Gospin kip. Naime, riječ je o kipu Gospe koji su isusovci naručili 1697. za drvenu crkvu u Lugu. Bio je sličan današnjem - s Gospom koja je imala krunu na glavi, u lijevoj je ruci držala dijete Isusa, a u desnoj žezlo. Kip je te godine upravo na Veliku Gospu, u svečanoj procesiji iz Osijeka prenesen u Lug. Kada su pristaše Rákóczyjeve bune protiv habsburške vlasti, kalvini, zaposjeli više mjesta u Baranji, a među njima i Lug, u kojem su prisvojili katoličku crkvu i preuredili je u kalvinsku bogomolju, isusovci su Gospin kip 1704. godine prenijeli u Aljmaš. Smjestili su ga u skromnu aljmašku crkvu, građenu od šiblja, omazanu blatom i pokrivenu trskom. Od tada hodočasnici dolaze u Aljmaš.

Aljmašani su Gospinom kipu dali utočište i tako je aljmaška Gospa dobila naziv Gospa od Utočišta, i postala je utočište ne samo za župljane toga sela, nego i za cijelu istočnu Slavoniju, za Vojvodinu i za Bosnu. U Domovinskom ratu aljmaško je svetište razrušeno do temelja, ali je kip Gospe spašen iz ruševina. Donesen je u Osijek gdje je bio u progonstvu zajedno sa svim Aljmašanima, sve do povratka 1998. godine.

No, uz ovaj duhovni aspekt posve je jasno kako je dolazak u Aljmaš poprimio i određenu turističku dimenziju. Svjesni su toga i u Oopćini Erdut, a njezin načelnik Jugoslav Vesić uvijek ističe kako upravo vjerski turizam čini značajan dio turističke ponude. Naime, u samo nekoliko dana u povodu blagdana Velike i Male Gospe u Aljmaš se slije više od stotinu tisuća hodočasnika. No, kako je Vesić istaknuo jednom prilikom za naš list, općenito su jako bitni vjerski sadržaji građana svih triju nacionalnosti koje su najbrojnije u toj općini. Svi su ti blagdani blizu jedni drugima i sukladno tome posložen je i kalendar događanja s različitim manifestacijama koje kreću već od početka godine. Na taj način se, kazao je Vesić, i pokušava upotpuniti i podići turističku ponudu općine Erdut.

Zamjenik načelnika Općine David Sušac, također ističe turistički potencijal Erduta i jedinstvenog erdutskog “poluotoka” na Dunavu. Sušac ističe kako Općina nastoji poticati privatne poduzetnike na ulaganja u turističke sadržaje. Mnogo se očekuje i od ulaganja u infrastrukturu preko projekata koji se financiraju iz europskih fondova.