BELI MANASTIR - Predstavljanjem rezultata projekata tehničke pomoći Ministarstvu regionalnoga razvoja u svrhu pripreme Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima i izradu intervencijskih planova gradovima Beli Manastir (uključujući Dardu), Benkovac, Petrinja i Vukovar, te uručivanjem odluka o prihvaćanju intervencijskih planova, u vukovarskom hotelu Lav je započela provedba projekata svrstanih u Intervencijski plan Belog Manastira i općine Darda.

On je težak 23 milijuna eura, bit će razdijeljeni u omjeru 65:35 u korist jedinog baranjskog grada. Kako je prilikom uručivanja odluka o prihvaćanju intervencijskih planova istaknula ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministarstvo je prepoznalo važnost proaktivnog djelovanja na negativne trendove kao što su ograničen razvojni potencijal, siromaštvo i demografski gubitak, te je odabrano pet pilot-područja za testiranje novog pristupa i početak procesa decentralizacije kroz Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima.

- Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar i općina Darda dobili su priliku sudjelovati u Programu, a maksimalna predviđena alokacija po gradu iznosi oko 23 milijuna eura iz EU za regionalni razvoj i EU socijalnog fonda - dodala je Žalac.

Zadovoljni su bili Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira, i Anto Vukoje, načelnik općine Darda, ističući kako nema prepreka za početak provedbe. Dogradonačelnik Marko Bogatić objasnio je što i kako dalje.

- U roku od 30 dana gradonačelnik će s ministarstvom potpisati sporazum o povlačenju novca, slijede javni pozivi. Vjerujem da će prvi biti oni za jačanje kapaciteta i edukaciju timova koji će raditi na provedbi. Na ljeto trebali bi biti raspisani ostali pozivi, a javne nabave i realizacija tijekom jeseni - kaže Bogatić, naglašavajući kako će veliki dio projekata biti rađen paralelno, dijelom i stoga što će država financirati i veći dio onoga što je trebao financirati grad (15 posto od svakog projekta). Tvrdi kako bi veliki dio onoga što je u Intervencijskom planu trebalo biti gotovo za dvije-tri godine.

- Intervencijski plan nije samo građevinski dio priče. Postoji i ona koja se odnosi na “pružanje života” svakom projektu, odnosno pokretanje aktivnosti, za što je predviđeno osam milijuna kuna - ističe Bogatić. Što se belomanastirskog dijela tiče, nekoliko je kapitalnih projekata koji će pomoći boljitku života u gradu čiji gradonačelnik ima jedno od najnižih gradonačelničkih primanja u RH, čijim radnicima je prosječna plaća prošle godine bila preko 1000 kuna manja od prosječne plaće u RH, čijih je 30-ak posto stanovništva starije od 65 godina. Jedan od njih je gradski stadion, potom uređenja bivšeg restorana u Šećerani i Doma kulture u Branjinom Vrhu, u kojem će biti građena Kuća baranjskog kulena. Kapitalni su i projekti preseljenja Gradske knjižnice, odnosno oni vezani uz prometnu infrasrukturu (Tuđmanova, Vladimira Desnice, izgradnja novih ulica), kao i projekt proširenja škole zbog novog učeničkog dnevnog boravka.

- Čitav je niz projekata čija je vrijednost manja, ali su važni za grad - naglašava Bogatić.