Mravi, moljci, glodavci, muhe, pauci ili komarci sigurno su samo neka od stvorenja koja nitko ne bi poželio u svojoj kući. Od nekih od njih vrlo se teško zaštititi ili ih se riješiti kada jednom uđu u kuću. Znate li da vam u tome mogu pomoći začinske biljke, koje će svojom ljepotom i predivnim mirisom obogatiti vašu kuću, a pritom otjerati nepoželjna bića iz vašeg doma?

Začinske biljke danas je moguće kupiti u posudama u bolje opskrbljenim samoposlugama i supermarketima i uzgajati ih u domu i koristiti u kuhinji. Svježi i prirodni začini za koje ste sigurni da nisu tretirani insekticidima i pesticidima mnogo su zdraviji, a sigurno i ukusniji, od sušenih i dehidriranih.

Osim što će zamijeniti beskorisne ukrasne biljke ili možda dopuniti vaš kućni botanički vrt, neke od njih mogu biti odlični borci protiv štetnika. Muhe, mrave i komarce svojim intenzivnim mirisom sigurno tjera timijan. On, doduše, nije namijenjen jelu, no takvi su vlasac, ružmarin i kadulja. Lovor daje izuzetan okus jelima i umacima, a istovremeno svojim intenzivnim mirisom tjera glodavce. Uljeze iz kuće i vrta tjeraju i druge ukrasne biljke, poput lavande, nevena i kadife, ali i vrlo zdravi bijeli luk.

Ružmarin je lako uzgajati u posudi kao ukrasnu biljku stablašicu, a dobro uspijeva i na suncu i u hladu. Jednostavno ga je i održavati, jer na zahtijeva previše zalijevanja. Osim ružmarina se u nas najčešće uzgajaju peršin i bosiljak, no nema razloga da ne pokušate uzgajati origano, metvicu, majčinu dušicu, kadulju ili vlasac.

S berbom ne treba pretjerivati, nego na biljci treba ostaviti dovoljno listova koji će je održavati u životu. Lišće koje niste iskoristili za kuhanje možete osušiti, zamrznuti, zasoliti i čuvati u ulju ili octu. Iako se posude sa živim začinskim biljem reklamiraju u kuhinjama, gotovo sve će u zatvorenom prostoru brzo uvenuti. Začinske biljke uglavnom su jednogodišnje, no one vrste koje, poput ružmarina, žive više godina preko zime treba dobro zaštititi ili unijeti u svijetle, ali negrijane hodnike.

Začinske biljke možete uzgajati na balkonu, a bolje će uspijevati na sunčanim, južnim balkonima uz dobro i redovito zalijevanje. Tako ćete cijelo proljeće moći imati razvučene zavjese na balkonskim vratima bez straha da će kuhinja ili dnevni boravak biti puni muha, a na spavanje ćete ići mirno i bez strepnje od krvožednih komaraca. Osim bilja koje u užem smislu smatramo začinskim, na balkonu će se naći mjesta i za ljekovito bilje i povrće, poput lavande, matičnjaka, rikule, bijelog luka ili mladog luka.

Leptiri, bubamare i ptice rado će posjećivati vaš vrt i hraniti se štetnicima, a gliste će obrađivati vašu zemlju i činiti je boljom i izdašnijom za rast cvijeća ako se odlučite za ekološki uzgoj, bez upotrebe kemikalija. Organski uzgoj cvijeća i povrća od vas će zahtijevati nešto više znanja i truda, no puno ćete se sigurnije i ugodnije osjećati u vrtu u kojem bilje niste morali tretirati štetnim kemikalijama. Odlučite li se za takvu vrstu vrtlarstva, pokušajte pronaći ili kupiti zemlju koja nije tretirana umjetnim gnojivima. Takvu ćete zemlju naći u vrtu u kojem se biljke gnoje kompostom ili stajskim gnojivom. U uzgoju biljki umjesto umjetnih gnojiva koja truju zemlju radije upotrijebite kompost od kuhinjskih otpadaka. Kompost možete i napraviti tako da lišće začinskog bilja ili ljuske od jajeta namočite u kišnicu i ostavite da 10-15 dana u vodu puštaju hranjive tvari. Povremenim zalijevanjem takvom tekućinom biljke će istovremeno dobiti i vodu i gnojivo. Pritom valja poslušati i bakine savjete te biljke zaliti ostacima kave i čaja. Ako je kava bila zaslađena, učinak će biti i veći jer će šećer u supstratu aktivirati faunu. Osim toga, efekt gnojiva postići će se visokom razinom kalija iz kave koji će ojačati obrambeni sustav biljke. Zbog istog je razloga u zemlju dobro umiješati i sitno nasjeckanu koru banane koja sadržava veliku količinu kalija i šećera. Kako biste spriječili razvoj gljivica, možete napraviti otopinu ili u zemlju utisnuti prepolovljeni bijeli luk. Otopinu pripremite tako da usitnjeni luk prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati do najviše jednog dana. Nerazrijeđenom otopinom 2-3 puta tjedno poprskajte biljke napadnute od štetočina. T.K.