NAGYHARSANY/BELI MANASTIR

Petodnevni festival “U Vražjem kotlu” (ili klisuri), jednostavnije - Vražji kotao, deveti je put održan u selima mađarskog dijela Baranje, smještenima podno Harsanya, točnije njegova dijela zvanog Vražja kotlina. Za razliku od proteklih godina, ove je godine jedan dan nazvan - hrvatskim. Mjesto radnje bilo je selo Nagyharsany - pansion Aralica, u vlasništu Marka Aralice. Uz Aralicu, skrb oko suorganizacije Hrvatskog dana preuzela je belomanastirska tvrtka Privilegium.

“U goste” su pozvali nekolicinu baranjskih vinara, proizvođača autohtonih proizvoda, Gradsko kazalište Beli Manastir, Udrugu za očuvanje mađarskih običaja iz Starih Jankovaca i bivše učenike hrvatske škole u Pečuhu. Nisu zaboravili ni na udrugu Slama, a svoj udjel dao je i TZ Baranje. I dok su se u pansionu točila vina iz podruma obitelji Sabo, kušali kuleni od sira nastali u OPG-u Ružić te baranjski med i paprika, na pozornici u dvorištu predstavu za djecu odigrali su belomanastirski kazalištarci, koje su kasnije zamijenili Starojankovčani. Bend bivših pečuških učenika pak goste je zabavljao etno i zabavnim melodijama. Članovi udruge Slama, na čelu s Nikolom Fallerom, nekoliko su dana izrađivali slamnate skulpture, a u večernjim satima, u subotu, uz pratnju bubnjara i zvuke gajdi Maje Kešić-Masle, zapalili su velikog slamnatog vraga. Do sitnih sati iz zvučnika je odjekivala hrvatska glazba. Cijeli je dan bio popraćen bogatom gastroponudom mađarskih i hrvatskih delicija...

Bio je to samo dio atmosfere s Vražjeg kotla. Samo u Nagyharsanyu toga su dana, na dvije lokacije, bile smještene dvije pozornice, a u selo je stiglo dvostruko više ljudi od broja stanovnika.

- Sukladno proteklim godinama, vjerujem da će Festival posjetiti 60-ak tisuća ljudi, najviše mladih - rekao nam je na početku Hrvatskog dana Matej Deak, jedan od organizatora Festivala, napominjući kako u pet dana selima mađarskog dijela Baranje (Nagyharsany, Kissharsany, Villany, Palkonya) prodefilira i veliki broj poznatih mađarskih estradnjaka, glazbenika, glumaca, redatelja... Karte za festival preko interneta se prodaju mjesecima ranije, kao i tijekom festivala (cijena im je 10.000 forinti, a u pretprodaji su jeftinije). Kako ističe Deak, festival je proizišao iz manifestacije koja se godinama održava u okolici Balatona (Dolina umjetnika).

- Htjeli smo je proširiti i u tome smo uspjeli. Udružili su se ovdašnji organizatori i čine sve da privuku velik broj ljudi. Svake godine osmišljava se nešto novo pa ovogodišnji Vražji kotao sadrži 660 programa, 150 koncerata, kazališne predstave, performanse, cirkus, okrugle stolove i edukativne radionice. Iako su gosti prije svega mladi, sadržaja ima i za starije, odnosno cijele obitelji - priča Deak, napominjući kako im je želja u priču uvesti i hrvatski dio Baranje pa su događanja u pansionu Aralica bili predigra nečemu mnogo većem i značajnijem, za što će dionici s obiju strana granice potražiti pomoć iz raznih EU fondova. Za sada su, tvrdi Deak, Mađari pokazali veće zanimanje za proširivanje festivala...