Šokantno je prošle subote odjeknula vijest objavljena u Glasu Slavonije da samo četvrtina ovogodišnjeg uroda pšenice ima kupca. Uz to, dogodio se strahovit pad cijene, dok je najveći hrvatski problem i stalni rast uvoza brašna s porastom od 143 posto i zamrznutih pekarskih proizvoda kojih je lani uvezeno u vrijednosti višoj od 100 milijuna eura, čime se kontinuirano ruši domaća proizvodnja.

Iako se svake godine lome koplja oko otkupnih cijena pšenice, već svaki sedmi kruh ili pecivo na našem stolu nisu domaći. Prema statistici HGK, u prvih deset mjeseci 2015. uvezli smo kruha, peciva i kolača za čak 94,5 milijuna eura, 11 % više nego u istom razdoblju 2014., čime smo zasjeli na visoko 3. mjesto ljestvice uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. A iako i izvoz raste, lani 23 %, i dalje je 50 % manji od uvoza. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže kako je uvoz izražen od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. I trgovački lanci, naime, u trendu toplih peciva s nogu vide rast profita i prodaje pa uvoz smrznutog kruha i peciva, pizza, pita i ostalih nezaslađenih pekarskih proizvoda, koje trgovci potom samo dopeku, posljednjih godina raste dvoznamenkasto.

Trgovački lanci, naročito inozemni, vani zakupljuju čitave tvornice koje proizvode za njih, objašnjava Barišić, ističući kako ona ne bi rekla da potrošnja kruha u Hrvatskoj zbog toga raste, već samo da se dio profita sada raspodijelio na trgovačke lance. Smrznutog kruha, peciva, pizza... u 2012. tako smo uvezli za 19,8 mil. dolara, u 2013. za 24,4 mil., u 2014. za 28,8 mil., a u 10 mjeseci 2015. za 23,1 mil. dolara. Top-zemlje iz kojih uvozimo su Njemačka, Italija, Slovenija, Francuska i Poljska.

Padamo i na tjestenini koje smo uvezli za 18 milijuna eura. Laicima neshvatljivo, ni za hostije za pričesti nije nam više dobro domaće brašno pa smo i njih lani u devet mjeseci uvezli za 20 tisuća eura, godinu ranije za 33 tisuće.

Tako u Slavoniji ni za ovogodišnje žetve nema slavlja. Proizvođači su u minusu, iako je rekordna žetva, a pšenice nikad više, ali i nikad manje potrebne! Hrvatske potrebe pale su za četvrtinu. Ni od prodaje na svjetskom tržištu neće se obogatiti, jer dobit će manje od kune za kilogram, što je ravno katastrofi. "Hrvatske su se potrebe s dosad uobičajenih 550.000 smanjile na oko 400.000 tona pšenice, za oko 20 do 25 posto. Mi bilježimo povećan uvoz od 13 posto", izjavila je predsjednica Žitozajednice Nada Barišić. Važno je svakako i smanjiti uvoz pšenice koji iznosi 71.000 tona, a s obzirom na to da bez poteškoća možemo ostvariti samodostatnost.

O razmjerima i štetnim učincima uvoza hrane u Hrvatsku direktorica Barišić i uoči ovogodišnje žetve upozorila je na brzorastući uvoz brašna i pekarskih proizvoda.

- Od 2012. godine, kada smo uvezli 565 tona brašna, sada je on čak 26.550 tona, pa se nalazimo u teškoj tržišnoj utakmici gdje su naše granice otvorene za uvoz brašna. U takvim uvjetima mi ne možemo ponuditi cijenu koja je tržišna i uništit ćemo domaću mlinsko-pekarsku industriju. Vodi se socijalna politika otkupa pšenice, a nitko ne govori o uvezenom brašnu i kako ćemo konkurirati cijenom brašna. Mađari nam prvi prijete tim uvoznim brašnom s dampinškim cijenama. Mi se kao udruga borimo s tim niz godina, prijavljujemo inspektoratu prodaju brašna ispod nabavne cijene - izjavila je Barišić.

– Nije samo posrijedi uvoz brašna, nego i gotovog kruha, koji se u nas samo – dopeče. Zato nam potrebe za pšenicom i jesu u padu, i u tome leže razlozi viškova, a onda i pada cijena. Očito je naša domaća proizvodnja stavljena u stranu, a trgovci i trgovački lobi uzimaju sve više prostora. To će tako biti sve dok ministar, ma kako se on zvao, ne sjedne sa seljacima, ali i trgovačkim lancima, za stol - izjavio je uoči žetve i predsjednik Udruge OPG-ova Hrvatske Život Antun Laslo. (S.Ž./D.G.)