Planirate li krenuti u promjene statističkih regija, čime bi se Slavonija i Baranja odvojila od Zagreba i središnje RH te sukladno svojoj (ne)razvijenosti mogla povući više sredstava iz EU fondova?

- Želimo što pravedniju raspodjelu sredstava, ali isto tako ne želimo izgubiti nekoliko milijardi eura koji su nam trenutno na raspolaganju, a koje je moguće izgubiti promjenom statističkih regija. U cijelosti se zalažem za ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija. U tom pogledu redovito održavam sastanke sa svim ključnim akterima regionalne politike i razvoja, gdje identificiramo stvarne probleme i izazove na terenu i zajedničkim snagama ih rješavamo. U Ministarstvu su trenutno sve opcije na stolu. Prilikom donošenja odluke definitivno ćemo razmotriti i ispitati učinke svih opcija.

Prema proračunu za 2016., Hrvatska bi iz EU fondova trebala povući 9,5 milijardi kuna. Koliko je to realno s obzirom na stanje koje ste zatekli?

- To je temeljeno na onome što je radila prošla vlada, na njihovim projekcijama i na planiranim i provedenim natječajima u svim godinama dosad i kroz sve fondove koji su nam bili dostupni. Dosad se ni jedna njihova projekcija nije pokazala realnom. Uvjeren sam, a to tvrdim od početka ove godine, da možemo povući iz fondova EU milijardu eura. Taj iznos je realan, ali mi ćemo svejedno dati sve od sebe da ostvarimo i cilj od 9,5 milijardi kuna.

Kojim ste aktivnostima u tom poslu najprije pristupili po preuzimanju Ministarstva?

- Najvažnije je bilo snimiti situaciju i ustanoviti koji su nam prioriteti, da što prije dignemo cijeli sustav na noge. Odmah smo krenuli u pojednostavljenje procedure vezane uz povlačenje novca iz EU fondova i u proteklih dva mjeseca moj tim i ja puno smo napravili na tom području. Dosadašnjih sedam birokratskih koraka - zaprimanje i provjera zahtjeva, provjera kvalitete i slično, smanjili smo na pet, s tendencijom smanjenja na tri. Radimo i na tome da se broj dana u obradi zahtjeva u prvoj fazi smanji sa 180 na 90, a kasnije i na 60. Olakšat ćemo i prijave poduzetnicima. Neće, primjerice, biti obveznog pisma namjere banke, kao ni depozita za poduzetnike koji je dosad bio obvezan. Možda se to pojednostavljenje još ne vidi na terenu, ali vidjet će se u novim natječajima. Uspostavili smo koordinaciju sa svim akterima regionalne politike i razvoja, kao i sa svim tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja fondova EU-a, koje dosad nije bilo. Suradnja na lokalnoj, regionalnoj i stručnoj razini preduvjet je za povlačenje sredstava iz EU-a. U svemu tome pomoći će nam i Baza projekata koju smo uspostavili kao osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava.

Što najviše zamjerate svojim prethodnicima u Ministarstvu, koji su vas problemi dočekali?

- Smatram da prošla vlada nije imala pravoga gazdu u ovom ministarstvu i da je to bio glavni problem loše učinkovitosti. Gospodin Grčić bio je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, a to je zahtjevna i odgovorna funkcija. Nitko od nas nije tako sposoban da može obnašati šest funkcija. Osim toga, nije bilo apsolutno nikakve koordinacije s drugim ministarstvima, kao ni glavnim akterima razvoja u regijama, županijama, gradovima, općinama i regionalnim razvojnim agencijama. U protekle četiri godine održan je jedan sastanak u ovom ministarstvu sa županima. Za povlačenje EU sredstava nužne su značajne promjene, rekonstrukcija sustava i komunikacija na svim razinama.

Dosad je Hrvatska bila na samom dnu EU-a po povlačenju toga novca. U kolikoj mjeri to možete promijeniti i koliko obrazovanih ljudi za to nedostaje?

- Trenutačno Komisija bilježi na osnovi podataka iz lanjskog prosinca da smo iskoristili nešto više od 50 posto. Smatraju da će to doći do 65 posto, što nas i dalje stavlja na dno ljestvice članica EU-a, a ja smatram da to može biti i do 90 posto. Već smo počeli mijenjati neke stvari kako to ne bi ostalo samo slovo na papiru. Prvi val pojednostavljenja procedura smo odradili. Sada je u tijeku drugi... Da bi sustav upravljanja i kontrole EU fondova u Hrvatskoj učinili bržim, jednostavnijim i učinkovitijim nužno je zaposliti nove ljude. Želim ljude koji imaju visoko obrazovanje, pametne i sposobne koje ćemo naučiti da rade s EU fondovima. Poslat ćemo ministrici Uprave zahtjev za ubrzanje procedura za zapošljavanje. Potrebni su nam propisi koji će olakšati zapošljavanje u EU sektoru.

Izradili ste i Bazu projekata koji su već pripremljeni. Na što se oni u najvećoj mjeri odnose?

- Baza projekata nam je osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava. Ona sadržava sve ključne podatke o projektima regionalnoga razvoja. Trenutno je u bazi oko 1800 projekata s važećim građevinskim dozvolama. To nisu želje i pozdravi, već projekti u vrijednosti većoj od tri milijarde eura. To je argument s kojim ćemo ići na razgovore s Europskom komisijom. Krovna ideja ovog ministarstva jest da ne gubimo vrijeme na projektima koji nisu pripremljeni, nego da osiguramo financiranje za pripremljene projekte. Primjerice, za 200 škola u Hrvatskoj postoje izdane građevinske dozvole, a u operativnim programima nema gradnje škola. Smatram da bismo trebali ispregovarati to s Komisijom, povući novac i izgraditi škole. Imamo prostora prenamijeniti novac na druge stavke kroz izmjenu operativnog programa, ali neke stvari treba ponovno ispregovarati s Komisijom. Doći ćemo im s konkretnim argumentima i dat ćemo sve od sebe da to ostvarimo.

Kakva je danas situacija s natječajima za udruge vrijednim 30 milijuna kuna koji su obustavljeni?

- Nažalost, taj natječaj je poništen, jer se odluke nisu donosile ni godinu i pol dana otkad je on otvoren, a projekti koji traju 18 mjeseci trebaju biti dovršeni do kraja ove godine. To znači da ih danas više i ne možete ugovoriti niti potpisati ugovore, jer se ne bi stigli realizirati. To što je napravila prošla garnitura je nedopustivo. Netko treba snositi odgovornost za nedonošenje odluka. Nitko nije poništavao natječaje zbog stranačke pripadnosti, nego zato što prošla vlada u 500 dana nije donijela odluke koje je trebala donijeti u 90 dana. Međutim, taj novac ipak neće propasti, relocirali smo ga na zapošljavanje žena u nepovoljnim socijalnim i ekonomskim prilikama i namijenili za tu svrhu 58 milijuna kuna. Novac će biti potrošen i certificiran.

Koliko vam u svemu tome koriste iskustva iz razdoblja kada ste predvodili Hrvatsku zajednicu županija i ukazivali na probleme koji su se pojavljivali?

- Zajedno sa svojim timom radim na priči oko EU fondova već osam godina i jako dobro sam upoznat s problemima, ali i mogućnostima tog sustava. Dok sam bio župan, oko 50 posto proračuna Virovitičko-podravske županije planirali smo i povlačili iz EU sredstava. Mi smo tamo prepoznali važnost obrazovanih ljudi, uložili smo u njih i zaposlili ih na poslovima vezanim za iskorištavanje sredstava iz EU fondova. Takav model, uz iskustvo koje imam, želim primijeniti i u sadašnjoj ulozi i olakšati život jedinicama lokalne i regionalne samouprave prilikom povlačenja novca iz EU fondova.

Vidimo da je ponovno aktualizirana priča o reformi hrvatskog teritorijalnog ustroja. Kakav vam je danas stav s obzirom na to da vidimo da se i tu mišljenja HDZ-a i Mosta dijelom razilaze?

- I dalje sudjelujem na sastancima i raspravama sa svim ključnim akterima regionalne politike i razvoja, a moj stav svi već dobro znaju - ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija. HDZ je mišljenja da županije imaju svoju svrhu i trenutno su optimalno rješenje za Hrvatsku. Ako bude potrebno raditi reformu teritorijalnog ustroja, sve će se raditi u dogovoru s koalicijskim partnerima.

Dosta je kritika dosad upućeno na brzinu kojom HDZ i Most raspleću svoje međusobne odnose. Očekujete li da će to s vremenom prestati ili će dio problema oko donošenja odluka ostati tijekom cijelog mandata?

- Ne bih to nazvao problemima. Treba imati strpljenja, ovo je sasvim novi koncept Vlade, prvi put imamo takvo nešto u Hrvatskoj. Neke stvari ne mogu se riješiti preko noći, mi s Mostom funkcioniramo kao tim i mislim da je dobro da se bitne odluke napokon promišljaju. Naravno, nećemo dopustiti da se odluke ne donose godinu i pol, pa da nam propadaju natječaji, kao što je bio slučaj s nedavno otkazanim natječajem za udruge u vrijednosti od 30-ak milijuna kuna.

Postoji li u HDZ-u oporba Karamarku, kako se u medijima povremeno sugerira?

- Ako pogledate rezultate na izborima za predsjednika HDZ-a, gdje je Karamarko kao jedini kandidat osvojio više od 90.000 glasova, prilično je jasno koja je njegova važnost i uloga u stranci. Drago mi je da ima punu podršku članstva, a ovim izborima samo je učvrstio svoj položaj.

Vjerujete li da će nakon izbora u HDZ-u doći do promjena u odnosu s premijerom Oreškovićem i da će Karamarko na čvršći način tražiti potporu stavovima HDZ-a?

- Premijer odlično odrađuje posao u ekonomskom dijelu koji je najvažniji, a zbog čega je na kraju krajeva i došao na tu poziciju. Nekima nije odgovarao premijer političar, a sad im ne odgovara ni premijer stručnjak. U HDZ-u ne mislimo tako, zadovoljni smo premijerom stručnjakom. Mislim da je unio pozitivnu atmosferu i da on, HDZ i ostali partneri vrlo dobro surađuju.

Jesu li moguće i promjene u koaliciji, s obzirom na nesporazume s Mostom te nagađanja da bi se zamjena mogla potražiti u HNS-u?

- HDZ-ovi partneri u Vladi su stranke Domoljubne koalicije i Most. Sa svima dobro i kvalitetno surađujemo tako da ne vidim razloga za traženje zamjene.