Rekla bih da smo kao mlada ekipa novoosnovanoga muzeja obavili vrlo dobar posao tijekom prvih pola godine od otvorenja stalnog postava - govori Mirele Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.

Posjetitelji su vrlo impresionirani sadržajem i izgledom Muzeja, a mi se trudimo doraditi još pokoju sitnicu koja nedostaje - novi smo muzej u novim prostorima i ovaj veliki muzeološki kapital koji smo ostvarili postavom valjalo je staviti u funkciju osigurati cjelodnevnu dostupnost posjetiteljima, što smo zapravo i uspjeli, dodaje s pravom zadovoljna Hutinec.

- Muzej je u prvih šest mjeseci od otvorenja 30. lipnja 2015. obišlo više od 25 tisuća posjetitelja. Brojne su povratne informacije od zadovoljnih posjetitelja, a isto tako je i velik broj onih koji na preporuku dođu u Muzej. Sve je to pozitivni 'muzejski virus' koji se širi i izvan granica Hrvatske, doznajemo od ravnateljice.

Muzej posjećuju ljudi razne životne dobi, raznih struka, različitog predznanja, raznih očekivanja...

- Možda najbolji pokazatelj jedinstvenog doživljaja Muzeja je kada se posjetitelji čude koliko su naučili u vremenu od jednoga sata, ili nešto više. Vučedolska kultura je otvorenjem jedinstvenog muzeja posvećenog samo jednoj kulturi postala dostupna široj javnosti pa je sad mnogi otkrivaju i impresionirani su otkrićem civilizacije koju danas baštinimo. Drago mi je što vidimo u posjetiteljima iskru oduševljenja i zaljubljivanja u arheologiju i osvješćivanje o kulturnom blagu koje se nalazi u neposrednoj blizini i na koje svi kao nacija moramo biti ponosni - kaže Mirela Hutinec.

Muzej od početka prate superlativi - od suvremenosti u izgradnji, preko postava do njegovih visokih standarda. Drugim riječima, muzej je doista prvorazdredna svjetska atrakcija. I izazov, koji je velik, ali i poticajan.

Muzej je prepoznat kao vrhunski projekt i od strane arheološke i muzeološke, ali i od strane arhitektonske struke.

- Smatram da je istinska vrijednost ovoga jedinstvenog muzeja intenzivna suradnja i promišljanje svih sudionika u procesu stvaranja Muzeja. Od autora idejne koncepcije - prof. dr. sc. Aleksandra Durmana, koji je od 1981. istraživač Vučedola i prof. Ružice Marić, ravnateljice Gradskog muzeja Vukovar, preko muzeološkog tima koordiniranoga od strane Ministarstva kulture i Hrvatskog muzejskog vijeća koje je dalo svoju ocjenu projekta i rješenja postava do autora arhitektonskog projekta - Radionice arhitekture: Josipa Sabolića, Ive Pejić i Maria Škarijota, predvođenih glavnim arhitektom prof. Goranom Rakom. Nezaobilazan udjel je i onaj arhitektice postava Vanje Ilić i dizajnera vizualnog identiteta Gorana Raukara, autora stalnog postava, arheologa prof. dr. A. Durmana i M. Hutinec, do izvođača radova - zagrebačke tvrtke Ing-Grad i osječke tvrtke Monte-Mont, objašnjava Hitinec.

Danas nije lako voditi muzej, konkurirati sadržajima kojima su mladi izloženi, a upravo su mladi (izuzev školaraca koji muzeje nerijetko posjećuju “po službenoj dužnosti”), najslabija karika kada je muzejska populacija u pitanju.

- Muzeologija se mijenja, muzejski postav ne smije biti statičan. Muzej mora ponuditi posjetiteljima doživljaj koji će im osigurati ponovni povratak i preporuku koja će potaknuti i druge na posjet. Muzej mora biti mjesto stalnog otkrivanja i stjecanja znanja i podizana svijesti o vrijednosti baštine koju muzeji čuvaju - poručuje ravnateljica Hutinec, priznajući da “osobno, sjajno je biti na čelu tima Muzeja vučedolske kulture koji je sačinjen od sjajnih kvalitetnih stručnjaka koji - svaki sa svoga aspekta posla - pridonose napretku Muzeja i zajedničkom zadovoljstvu učinjenim.

Posebice veliku pozornost u muzeju posvećuju mladima, kojima se nastoje približiti brojnim sadržajima, organizacijom pedagoških radionica, različitih zabavnih događanja, ali ih uključuju i u znanstvene muzejske aktivnosti. Mnogo je onih koji u Muzeju žele i volontirati pa i na taj način mladi postaju prošireni dio njihovoga tima koji teži za zajedničkim ciljem - postavljanja Vučedola na svjetsku arheološku, muzeološku, kulturnu i znanstvenu kartu svijeta.

U pripremi je i veliki projekt Vlade RH - Arheološki park Vučedol - koji zajedno provode ministarstva kulture, turizma, regionalnog razvoja i fondova EU, a kojim će se obuhvatiti čitava šira zona lokaliteta.

Mnogo je posla pred njima i kroz provedbu projekta, a osobito po njegovu završetku, svjesna je ravnateljica. Moći će posjetiteljima pružiti brojne sadržaje koji će im u potpunosti dočarati dosege vučedolske kulture, uvesti ih u Vučedol trećeg tisućljeća prije Krista te im omogućiti na lokalitetu provesti više dana. Uz infrastrukturne sadržaje - infopunkt, parkiralište, restoran, smještajne kapacitete, obaloutvrdu, brodopristan za turističke brodice, uređenu izletničku zonu - park će dati i brojne turističke i znanstvene cjeline: edukativni muzejski trg ispred glavne zgrade Muzeja, poučene staze, rekonstruirano vučedolsko naselje, doživljaj metalurškog središta na Gradcu u Megaronu ljevača bakra, sojenice na vučedolskom otoku, a posebnu atrakciju očekuju izgradnjom planetarija na Kukuruzištu Streim.

Iza njih je i prva Noć muzeja, u kojoj su posjetitelje ugostili u svojim prostorijama. To je bio i svojevrstan test za ustanovu - ugostiti popriličan broj posjetitelja, među kojima i mnoštvo onih koji u muzeje inače ne idu - ali i prilika za pridobivanje novih posjetitelja.

- Svjesni smo interesa publike koja želi vidjeti muzej u ovoj prigodi. Bilo je tu naših stalnih posjetitelja i njihovih gostiju, onih koji su već posjetili muzej, ali ga žele doživjeti i u novom svjetlu, u noćnom ambijentu. Bilo je i posjetitelja koji još nisu imali prigodu posjetiti nas i upravo je Noć muzeja kao manifestacija na razini države poziv na upoznavanje baštine koju čuvaju i prezentiraju muzeji - priča dalje Hitinec.

Uz njihovu malu muzejsku ekipu od deset djelatnika, imali su i potporu interpretatora Muzeja vučedolske kulture: deset posebno educiranih vodiča koji su prošlo ljeto uz potporu Ministarstva turizma prošli obuku i koji su proveli posjetitelje kroz stalni muzejski postav.

- Posebna nam je čast i izuzetna okolnost što se 70 studenata arheologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu organiziralo i došlo na vučedolsku Noć muzeja. U tom iščitavamo posebnu poruku koja govori o važnosti ovakvoga specijaliziranog arheološkog muzeja. Budući da je ovaj jedinstveni muzej otvoren na arheološkom lokalitetu, to je važna činjenica studentima arheologije i čitavoj arheološkoj struci i znanstvenoj zajednici - naglašava ravnateljica.

Program u Noći muzeja (održanoj 29. siječnja) zamišljen je kao izlet u mistiku vučedolskog noćnog neba. Podsjetimo, program je počeo pedagoškom radionicom za djecu u dobi od šest do deset godina. U suradnji s Gimnazijom Vukovar, Ekonomskom školom iz Vukovara, ljubiteljima astronomije, učenicima i volonterima omogućeno je na vučedolskom Gradcu promatranje noćnoga neba. U polivalentnoj dvorani Muzeja, prof. dr. sc. Aleksandar Durman održao je multimedijalno predavanje na temu astronomije i odnosa slike aktualnog noćnoga neba i neba iznad Vučedola u vrijeme trećeg tisućljeća prije Krista. Na ovaj je način Muzej vučedolske kulture, u skladu s temom Noći muzeja 2016., predstavio temeljnu ličnost vezanu uz samo osnivanje i postanak Muzeja te glavnoga istraživača Vučedola.

Konkretno, rad prof. dr. sc. A. Durmana i njegova sposobnost implementacije multidisciplinarnog načina razmišljanja s interpretacijom arheoloških artefakata vezanih za vučedolsku kulturu, motivirao je širu javnost i stručnjake iz različitih područja na nova razmišljanja vezana uz različite životne i povijesne aspekte.