Početak mjeseca prosinca, uvertira je u blagdansko vrijeme. Počasno mjesto u našim domovima zauzet će svečani adventski vijenac koji simbolizira iščekivanje Božića.

Taj čarobni krug ispleten od zimzelenog granja s četiri umetnute svijeće, ove godine na naše stolove postavljen je 30. studenoga. Od tada pa do Badnjaka svake se nedjelje pali po jedna svijeća, a na sam Badnjak u sredinu vijenca postavlja se i pali peta, Kristova svijeća, koja predstavlja život Isusa Krista.

Priča o prvom adventskom vijencu kakvog danas poznajemo počinje u Njemačkoj, točnije u Hamburgu, 1838. godine. Evangelistički pastor Johann Hindrich Wichern okupio je siročad s ulice i smjestio ih u dom te napravio veliki drveni vijenac želeći im uljepšati dane uoči Božića. S vremenom vijenac se počeo ukrašavati, a običaj se proširio diljem Njemačke da bi ga kasnije prihvatili kršćani u cijelom svijetu.

Prema tradicionalnim kršćanskim običajima vijenci su se radili i pleli od grančica lovora koje simboliziraju pobjedu nad grijesima, grančica cedra, bora i ostalih zimzelenih grana koje simboliziraju snagu i besmrtnost te lišća božikovine koja nosi simboliku vijenca od trnja u kojeg se dodaju grančice ružmarina, biljke koja je čuvala Djevicu Mariju na putu za Egipat.

Kako se trendovi u aranžiranju mijenjaju iz godine u godinu i ukrašavanje adventskih vijenaca počinje ovisiti o trendovima i interijerima u kojima će se nalaziti pa se izrađuju od prirodnih ili umjetnih materijala. Prirodni materijali dostupni su u obliku grana čempresa, bora, smreke, lovora, šišaka, žireva, mahovine, sušenog voća, bajama, oraha i sl. Mogu biti i od školjaka, a ovisno o mašti imati i određenu tematiku. Bilo da je raskošan ili jednostavan, mali ili veliki, adventski vijenac nije samo lijepi cvjetni aranžman u ovo gotovo ogoljelo zimsko doba, nego i specifičan iskaz koji diskretno okuplja obitelj i prijatelje. Ovaj najomiljeniji znak adventskog vremena nosi se i kao poklon, jer svojom simbolikom nosi poruku ljubavi i mira.(Najboje.hr)