Grad na Bosutu svake godine, s jeseni, postaje velikom pozornicom hrvatskog folklora, pokazujući sav sjaj i bogatstvo narodnog stvaralaštva iz svih krajeva Hrvatske.

Vinkovačke jeseni najznačajnija su takva manifestacija koja opstaje već 49. godinu, uvijek iznova unoseći radost u srca sudionika i posjetitelja, bojeći Vinkovce šarenilom ruha i zaprega, šireći ozračje posebnosti tih dana. O Jesenima i planovima za daljnje čuvanje ostavštine predaka govori gradonačelnik, i prvi čovjek organizacijskog tima, Mladen Karlić.

Vinkovačke jeseni u svom su 49. izdanju. Kako Vinkovci žive tih dana?

- Vinkovci ovih desetak dana žive nekako puno drugačije, dišu punim plućima i mislim da mnogi uživaju u ovim tradicijskim manifestacijama. Naravno, uz to, kroz Jeseni imamo i brojna druga događanja, od sajmova gospodarstva i tradicijskih obrta, kazališnih predstava do sporta, tako da sve u gradu živne, pokrenu se sve udruge, institucije da bi pokazali gostima s koliko radosti Vinkovčani čuvaju naše kulturno bogatstvo kroz ovu dugu povijest i koliko se vesele dolasku gostiju iz cijele Hrvatske i iz inozemstva.

Jesu li i ove Jeseni na tragu prijašnjih? Koliko se, u organizacijskom smislu, osjeti krizno vrijeme?

- Vinkovačke jeseni tako su konstruirane da imaju šest temeljnih priredbi koje su svake godine iste. Ono što možemo promijeniti popratne su priredbe koje se uvijek dorađuju da što više građana u tome sudjeluje i uživa. Od Folklornih večeri, Dječjih jeseni, svečanosti otvorenja, Šokačkih divana, smotre najboljih KUD-ova i mimohoda, gdje nastupi njih više od 75, to je ono što se provlači kroz svih 49 godina i važno je postići da te priredbe, koje prenosi nacionalna televizija, budu što atraktivnije za sve gledatelje u Hrvatskoj i izvan nje. I da privuku goste da dođu na Jeseni kako bi uživali u bogatstvu kulture koje pokazujemo.

Kriza se, međutim, osjeti. Već nekoliko godina je i proračun Vinkovačkih jeseni puno manji, sada ispod dva, a nekada je to znalo biti oko 3,5 milijuna kuna. Teže je, i naši tradicionalni sponzori morali su smanjiti izdvajanja. Resorno ministarstvo daje određena sredstva, ali to nije ni približno koliko bi trebalo. Upravo zbog štednje išli smo u centar grada s otvorenom pozornicom, bez šatora kao dosad, ali smo time i doveli Folklorne večeri u centar kako bi što više građana moglo pogledati što rade naši KUD-ovi. Nastojimo da se to ne odrazi na kvalitetu, i mislim da smo u tome i uspjeli.

Koliko se gostiju očekuje ovih dana u Vinkovcima? Koliko je sudionika Jeseni?

- Kroz ovih desetak dana očekujemo oko 120.000 posjetitelja, na svim priredbama. Najviše bude na svečanom mimohodu, 30.000-40.000 svake godine, na otvorenju do 10.000. Sudionika je i ove godine otprilike isto, oko 8000, zato što su naši kapaciteti takvi da ne možemo primiti više, ali vjerujem da bi svake godine u mimohodu nastupilo i 150 KUD-ova kada bismo imali mogućnost da ih smjestimo. Ovo je granica, više od toga nemoguće je i zbog TV prijenosa.

Osim što Vinkovci svake godine u rujnu žive za Jeseni, ima li grad i ostatak godine konkretnih odjeka od manifestacije, u smislu turizma primjerice?

- Upravo u tom smjeru ide projekt na kojem radimo, sa zamisli da bismo kroz Vinkovačke jeseni, kroz megaturistički projekt, mogli više ostvariti. I kao grad, i naši ugostitelji, gospodarstvenici. Izrađujemo s Ministarstvom turizma master plan razvoja turizma grada Vinkovaca pa ćemo taj segment puno kvalitetnije riješiti jer dosad smo nekako bili zadovoljni da manifestacija ostvari svoje prihode, da ne bude gubitaka, a posljednjih desetak godina je to pozitivan ishod. Međutim, to nije dovoljno. Želimo da Vinkovci imaju puno veću i materijalnu i financijsku i turističku korist od ovog projekta, od Jeseni što su im još naši prethodnici postavili temelje. A Jeseni su kroz ovih 49 godina postale brend Vinkovaca za koji svi znaju. Kad se spomenu Vinkovci, onda se na prvom mjestu misli na Vinkovačke jeseni. Držim da možemo puno više u tom smjeru i na nama je da to u budućnosti činimo. Konkretno, objedinili bismo kompletne turističke potencijale Vinkovaca. Svakako je dio toga arheologija, gdje zbog naše bogate povijesti i dugog kontinuiteta života imamo izuzetne mogućnosti. Evo, rimsko je srebro na restauraciji, vraća se u Vinkovce i moramo napraviti paviljon, pa lokalitet Kamenica s ranokršćanskom crkvom pod zemljom, što treba istražiti, pa otkriće novog naselja… I sve naše već tradicionalne manifestacije od Festivala glumca, Salona stripa, Rimskih dana koje razvijamo do Vinkovačkih jeseni. Prepustio bih to stručnjacima, pa i idejama Vinkovčana, kako bismo mogli napraviti što bolji plan turističkog, i ne samo takvog, razvoja našeg grada.