Tromi kakvi jesmo, bar neki od nas, napokon smo ga dočekali! Projekt e-Građanin polako se, ali sasvim sigurno protekla tri mjeseca uvukao među sve one koji moraju rješavati mrsku im administraciju.
Sa samo nekoliko klikova mišem i uz pomoć printera u rukama za nekoliko sekundi možemo doći do dragocjenog dokumenta, a da prethodno nismo morali gledati nezadovoljno nam lice tmurne službenice na šalteru koja, iskustveno rečeno, uglavnom i nije baš u tom trenutku na svom radnome mjestu.
SVE NA PLADNJU
Dakle, uspjeli smo! Ili možda i nismo? Ovisi iz kojeg kuta gledamo, no kako bilo, činjenica je da je Vlada Republike Hrvatske u svrhu modernizacije i pojednostavljenja ubrzala komunikaciju građana s javnom upravom. Ubrzala ili izbrisala, pitanje je kojim će se zacijelo u dogledno vrijeme baviti i psiholozi, no trenutno su nam servirani Osobni korisnički pretinac i Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Dva pojma koja je ipak nužno razjasniti.
Naime, Osobni korisnički pretinac omogućit će izravan i neometan pristup elektroničkim uslugama javne uprave te primanje osobnih elektroničkih poruka javne uprave, dok Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav omogućava korištenje elektroničkih vjerodajnica. O čemu je točno riječ može se lako provjeriti samo jednim izlaskom iz kuće, onim u FINA-u, gdje se predaje pristupnica za e-Građanina, dakako popunjena, no ne bez OIB-a koji je ključan za predaju zahtjeva. Potom dobivamo ePass - broj za budući pristup dokumentima, odnosno zahtjev za mToken, a moguće je dobiti i oboje.
Kad smo postali e-Građani, potom je potrebno otići na web stranicu gdje potvrđujemo lozinku koju smo prethodno dobili na mail adresi, a nakon toga - sve nam je na pladnju! Začas dobivamo izvode iz matične knjige rođenih, vjenčanih, odnosno iz knjige državljana, a moguće je provjeriti i podatke u Registru birača. Bez odlaska iz kuće možemo dobiti svoju elektroničku radnu knjižicu, informirati se o očekivanom iznosu mirovine, pribaviti potvrde od REGOS-a, provjeriti uplaćene doprinose u drugi stup mirovinskog osiguranja, ali i svoju poreznu knjigovodstvenu karticu. Također, moguće je provjeriti i svoje podatke u OIB sustavu te administrirati svoj elektronički identitet.
Projekt zadire i u zdravstveni sustav pa je tako moguće iz vlastite kuće naručiti Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, ali i provjeriti izabranog liječnika. Želimo li, primjerice, doznati koliko imamo godina radnoga staža, svoju elektroničku knjižicu također možemo zatražiti ovim putem. I to nije sve, jer da bismo doznali ocjene našeg školarca, više ne moramo po školskim hodnicima tražiti razrednika. Informacije o ocjenama, doduše, za sada s dan do dva zakašnjenja, čitat ćemo s monitora...
Vratimo se, međutim, sad na namjeru Vlade RH, koja je ovim projektom ubrzala komunikaciju, no čini se da je ona zapravo izgubljena. Reći će to psiholozi koji ovakve sustave smatraju potpunim gušenjem izravne “face to face” komunikacije, iako se mora priznati da je riječ o napretku tehnologije, odnosno posve prirodnim rješenjem za 21. stoljeće.
- Cijela priča guši socijalni odnos koji je za čovjeka nužan. Sve ide u tome smjeru da ćemo se jednoga dana pretvoriti u strojeve i koliko god taj projekt bio za svaku pohvalu jer skraćuje vrijeme, s druge strane zacijelo će natjerati znanstvenike da se u dogledno vrijeme pozabave pitanjem gubitka komunikacije jer sve dobivamo nadohvat ruke a da nismo ostvarili ni minimum 'ljudske' komunikacije. Pitate li me je li to dobro, odgovorit ću da je sve to super, ali kao i sa svime, ne treba pretjerivati ni s tim sustavom. Evo, sad ćemo moći pogledati i učeničke ocjene bez komunikacije s nastavnicima - zaključila je osječka psihologinja Mirjana Mozer, podsjećajući da je sve više sfera u kojima doslovce možemo sve raditi iz naslonjača.
MOGUĆE I PO STAROM
Ne moramo više ni u kupnju jer željene namirnice možemo naručiti preko Interneta, a isto vrijedi i za brojne druge neprehrambene artikle. Općenito gledajući, kaže Mozer, sustavi s predznakom "e" utjecat će na ljudsko biće generalno pa tako i zdravstveno jer će, primjerice, umjesto da prošeću do ureda državne uprave, građani sada sjesti za naslonjač, kliknuti mišem, potom na printer i - posao je obavljen, što lako može biti dobar prečac do pretilosti. No ono krucijalno važno - komunikacija - potpuno će se ukinuti. Računalu nećemo zahvaliti, nećemo zaželjeti ugodan dan, nećemo ga ništa pitati. Ali, rekli bismo, cilj opravdava sredstvo pa će se vjerojatno brojni utješiti mogućnošću da su uspjeli uštedjeti vrijeme, a to je ono što nam kronično nedostaje.
- Za utjehu, uvijek će biti onih koji se u informatizaciju uopće ne razumiju, a u godinama su kad smatraju da im obuke nisu ni potrebne. Za sve njih i dalje će biti na raspolaganju šalteri iza kojih ih čeka službenik da im pribavi željeni dokument. Isto će vrijediti i za stanovnike onih ruralnih područja u kojima, primjerice, nema Interneta. Sudeći prema ambicioznom projektu, ali i općenito prema situaciji, vremenu u kojem živimo i onome koje nas očekuje, ipak će e-Građani "progutati" one koji to nisu. Prema najavama, s još više elektroničkih usluga koje pružaju tijela javnog sektora. Ipak, potpuno pozitivno u svemu tome jest da je svaki e-dokument za građane - besplatan!
Na kraju one zamjerke da se tim zapravo ljudi još više otuđuju od drugih ljudi, ali i od samih sebe, ostavit ćemo za neku drugu raspravu. Uostalom, živjeti u globalnom umreženom i digitaliziranom svijetu danak je napretka civilizacije 21. stoljeća. Zapravo se o prednostima i manama i ovog modernog, ali i onog starinskog, administrativnog svijeta, može razglabati naširoko i nadugačko. Sjetimo se samo Kafke i “Procesa”. Kako god bilo, srećom da loše strane birokracije, bar u modelu e-Građanin, bivaju gurnute u ropotarnicu prošlosti.
Piše: Marija MIHELIĆ
IPAK SE KREĆE
Već je na tisuće “e-Hrvata”
Da je projekt Vlade RH ipak na dobrome putu pokazuje broj zainteresiranih građana. Tako se u prvih sedam tjedana na području Hrvatske servisom koristilo oko 48.000 korisnika. Vlada se prije nekoliko dana pohvalila da su korisnici otvorili 21.500 osobnih korisničkih pretinaca kroz koje je moguće primati osobne informacije i poruke tijela javne uprave, a zanimljivo je da su sve e-usluge od početka rada sustava u lipnju korištene više od 325.000 puta. “Oko 43.000 građana zatražilo je ePass vjerodajnicu pomoću koje je moguće pristupiti na pretinac.gov.hr, a oko 11.500 ljudi ima mToken”, trijumfalno je objavila Vlada.
AŽURNOST I MOBILNOST
Pametni “pametni” telefoni
Učinjen je i korak dalje. Da bismo postali e-Građani, ne moramo čak imati ni računalo. Točnije, pomoću mTokena lako se mogu provjeriti linkovi za preuzimanje mobilnih aplikacija "e-Građanin mToken". Aplikaciju je pak moguće preuzeti mobilnim uređajima preko Google Play Store, Apple App Storea i Windows Phone Marketplace lokacija. Tako je mToken moguće koristiti ako posjedujemo pametne telefone s čitačem kodova. Zainteresiranih ima; Vlada RH objavila je da je mToken u sedam tjedana uzelo 800, a mToken vjerodajnicu 11.500 osoba. Naravno, trebate pritom imati neki bolji, kvalitetniji mobitel, a ne “drlog” proizveden prije deset godina.
OSJEČANI OPREZNI
Samo da sve ne završi kao Hitro.hr
Pitali smo građane Osijeka kako im je “sjela” nova vrsta komunikacije s državnom upravom. Uglavnom svi oni, posebno mlađi, ističu kako je e-Građanin dobar projekt jer pojednostavljuje mnoge stvari, od vađenja putovnice do prijave poreza, a usto je, kažu, važno i to što se time štedi novac jer ne moraju više svaki zahtjev plaćati na šalteru kojekakvim “taksama”. Oni, pak, nešto stariji osim što se također o projektu izražavaju pohvalno, podsjećaju na neke druge Vladine mjere koje su bombastično predstavljene, ali su se poslije pokazale neučinkovite. “Samo da sve ne završi kao Hitro.hr”, kaže jedan naš sugrađanin. I u pravu je, jer o Hitro.hr, puštenom u optjecaj u vrijeme Sanaderova premijerovanja, više nitko i ne priča. A taj Hitro.hr također je bio servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom, kako bi se između ostalog skratila birokratska procedura otvaranja novih tvrtki. Danas, umjesto hitrosti, o tom pitanju imamo opet “dobru staru sporost”.