Vedran Mornar novi je ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Na toj je funkciji zamijenio Željka Jovanovića, na čiji su rad prosvjetni djelatnici, a posebno sindikati školstva, visokog obrazovanja i znanosti, imali brojne primjedbe. Novi je pak ministar najavio da će mu među prvim potezima biti susret sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem, što je također izazvalo brojne kontroverze i komentare, pa i razmišljanja da bi ministar Mornar mogao ukinuti zdravstveni odgoj.
O zdravstvenom, ali i građanskom odgoju, promjenama u sferi osnovnog i srednjeg školstva, položaju znanosti, odljevu mozgova i drugim temama iz njegova resora, razgovarali smo s ministrom Vedranom Mornarom.
Prilikom preuzimanja dužnosti najavili ste promjene u osnovnom i srednjem školstvu. Koji su po Vama najveći problemi i što bi prvo trebalo promijeniti?
- Kao što sam već u nekoliko navrata rekao, ključni problem hrvatskog školstva su sadržaji koji se u školama uče i način na koji se poučavaju. To su prioritetni problemi s kojima se moramo uhvatiti u koštac. Slijedom toga u mjesecima pred nama moj su prioritet reforme osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Već smo krenuli s predradnjama za izradu novih kurikuluma u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, kurikuluma za novu rasterećenu školu, orijentiranu logičkom zaključivanju te funkcionalnoj pismenosti, koja će, prije svega, osposobljavati učenike za cjeloživotno učenje.
DVA MODELA GRAĐANSKOG ODGOJA
Kreće li od jeseni građanski odgoj u školama i u kojem obliku?
- Građanski odgoj i obrazovanje od jeseni se uvodi obvezno međupredmetno u sve razrede osnovne i srednje škole. To je dobro rješenje koje će utjecati i na osuvremenjavanje obrazovnog sustava. Naime, nastavnici će se morati više dogovarati i planirati, a svaki će u sklopu svog predmeta naglasiti i produbiti one dijelove postojećeg gradiva koji se odnose na građanski odgoj i obrazovanje. Djeca će u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja napraviti obavezno jedan istraživački projekt uklopljen u rad cijele škole te jedan vezan uz lokalnu zajednicu. S obzirom na to da će se građanski odgoj i obrazovanje provoditi i dalje eksperimentalno, kao izborni predmet u školama, procijenit ćemo i moći usporediti ta dva oblika edukacije. Mnogi nastavnici već su prošli dodatnu edukaciju vezanu uz građanski odgoj i obrazovanje, a Agencija za odgoj i obrazovanje i dalje im kontinuirano pruža podršku. Sljedećih godina planiramo uvesti građanski odgoj i obrazovanje i kao poseban obvezni predmet u osme razrede osnovne škole te u prvi i drugi razred srednje škole. Već smo krenuli u osiguravanje pravnih i kurikularnih pretpostavki.
Što će biti sa zdravstvenim odgojem?
- Zdravstveni odgoj provodit će se u školama kao i do sada.
Hoće li biti novca za ulaganje u opremanje škola? Neke škole u okolici Osijeka još uvijek se griju na loživo ulje, a nije ni mali broj škola koje imaju zastarjelu informatičku opremu.
- Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odgovornost za održavanje, gradnju i opremanje školskih građevina je na nositeljima financiranja i osnivačima škola, odnosno županijama i 33 veća grada u Hrvatskoj, a Republika Hrvatska, godišnjim odlukama o minimalnom financijskom standardu, jamči iznose ovih sredstva iz pozicija potpora i pomoći za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva. Slijedom toga, sredstva za gradnju i opremanje školskih građevina u Osijeku i okolici, planiraju se i osiguravaju u okviru proračuna Županije i Grada Osijeka. Inače, u 2014. godini za održavanje, gradnju i opremanje školskih građevina u svim županijama i gradovima osigurana su sredstva od oko 179 milijuna kuna za osnovne škole, a za srednje oko 83 milijuna kuna. U ovom trenutku, Ministarstvo nema dodatnih sredstava kojima bi se moglo uključiti u rješavanje ovih pitanja.
Je li se odustalo od projekta rada svih škola u jednoj smjeni?
- Nije se odustalo. Ovaj projekt se ostvaruje i razvija u skladu s postojećim financijskim mogućnostima. Nažalost, u tome nam projektu 'pomaže' i postojeći depopulacijski trend u Hrvatskoj.
HIPERINFLACIJA ODLIKAŠA
Često se govori o hiperinflaciji odlikaša u osnovnoj školi, što posebno dolazi do izražaja kada djeca krenu u srednju školu. Je li po vama rješenje neki oblik tzv. male mature?
- Skloniji sam opciji kontinuiranog vanjskog vrednovanja znanja učenika putem standardiziranih ispita iz ključnih područja tijekom cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja. To je jedini način za dobivanje objektivne slike o postignućima učenika, izvrstan alat za podizanje kvalitete obrazovanja, ali i dobra povratna informacija učeniku. Pokušat ćemo što prije uvesti neku objektivnu provjeru u osnovne škole, provjeru koja neće (ili će samo minimalno) provjeravati činjenična znanja i za koju neće trebati posebno učiti, a koja će, u početku s malim postotkom, utjecati na upis u srednju školu.
Poznato je da je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu respektabilna ustanova i u međunarodnim razmjerima. Bili ste na čelu tog fakulteta, može li se akademska zajednica u Hrvatskoj urediti i funkcionirati prema sličnom modelu, kako bi bila efikasna kao FER?
- Može, ali poticaj za to mora doći iznutra. Sveučilište je prema Ustavu Republike Hrvatske autonomno u svom ustrojstvu i djelovanju, pa je svako nametanje izvana nemoguće, a često i kontraproduktivno.
Može li se nešto učiniti da se unaprijedi položaj znanosti u RH i spriječi odljev znanstvenika, ali i općenito mladih ljudi iz zemlje u inozemstvo?
- Za smanjenje odljeva mladog školovanog kadra u inozemstvo primarno je pokretanje gospodarskih aktivnosti koje će moći osigurati ekonomsku osnovu za razvoj države i društva pa tako i znanosti i obrazovanja. A onda, naravno, i afirmaciju znanosti i obrazovanja kao ključnih poluga razvoja društva i gospodarstva, o čemu treba postići društveni i politički konsenzus. U svim uspješnim i modernim društvima postoji svijest o velikoj moći znanosti.
Što, konkretno, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta planira učiniti kako bi se taj problem riješio?
UMIROVLJENJE DOKTORA ZNANOSTI
- Ministarstvo je potaknulo zapošljavanje vrsnih mladih znanstvenika koji su postigli prepoznatljiv stupanj znanstvene izvrsnosti i međunarodne prepoznatljivosti. Naime, propisalo je kriterije izvrsnosti za zapošljavanje 20 najvrsnijih znanstvenih novaka na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima, čime će se otvoriti prostor za zapošljavanje novih djelatnika u suradničkom zvanju asistent. Znam da to nije velik broj, ali je u skladu s trenutnim mogućnostima.
Na sveučilištima nisu zadovoljni dinamikom zapošljavanja doktoranada. Što se tu može učiniti?
- Kroz zakonska rješenja posebna se pozornost eksplicitno pridaje zapošljavanju doktoranada i poslijedoktoranada, a Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju treba donijeti jasne kriterije prema kojima bi u sustavu ostajali zaposlenici koji su stekli uvjete za mirovinu, čime bi se otvarala veća mogućnost za radna mjesta za docente.
Koliko su mladim stručnjacima dostupne stipendije?
- Trenutno je aktualan međunarodni program stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače u Hrvatskoj – NEWFELPRO, čija je ukupna vrijednost 7,5 milijuna eura, a u okviru kojeg su na raspolaganju 83 stipendije za usavršavanje na najprestižnijim sveučilištima u svijetu.
Kako efikasnije povezati obrazovanje s tržištem rada?
- Usvojen je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji povezuje razine hrvatskih kvalifikacija s europskim. Hrvatski kvalifikacijski okvir predstavlja osnovu za provođenje programa koji se u cijelosti temelje na ishodima učenja i potrebama tržišta rada te uspostavlja osnovu i kriterije za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, uz promicanje cjeloživotnog učenja i osiguravanje kvalitete cjelokupne obrazovne vertikale.
Što biste poručili za kraj?
- Sve u svemu, moramo raditi na strukturnim reformama uz istodobno rješavanje svakodnevnih problema, što zahtijeva golemi angažman svih u sustavu. Svako društvo ima potencijal za kreativnost i inovacije, a koliko će taj potencijal biti iskorišten, i u kojem trenutku, ovisi o nizu čimbenika. Na nama je da stvorimo optimalno zakonsko, regulatorno i administrativno okruženje te uvjete za razvoj.
Nismo odustali od zdravstvenog odgoja, on će se provoditi u školama kao i do sada
USPJEŠNA BIOGRAFIJA
Član Akademije tehničkih znanosti i jedan od autora državne mature
Ministar Mornar akademsku godinu 1987./1988. proveo je kao Fulbrightov stipendist na University of Southern California u Los Angelesu, a doktorsku disertaciju obranio je 1990. godine. Od 1982. godine radi na Zavodu za primijenjenu matematiku Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (danas Zavod za primijenjeno računarstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva) kao zavodski suradnik. Od 1986. godine radi kao asistent za znanstveno područje Računarske znanosti za grupu predmeta Računarske znanosti, od 1992. kao docent, od 1998. kao izvanredni profesor, a od 2003. godine redoviti je profesor za istu skupinu predmeta. Godine 2008. izabran je za redovitoga profesora u trajnom zvanju. U dva mandata bio je dekan FER-a, a prije četiri godine kandidirao se za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Bio je predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, član Senata, Vijeća tehničkoga područja, Investicijskog odbora BICRO-a, Povjerenstva za provedbu državne mature, Vladinog povjerenstva za provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, Vijeća za nacionalni inovacijski sustav te IEEE Computer Society. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
Ključni problem školstva su sadržaji koji se u školama uče i način na koji se poučavaju