U posljednjoj predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore SDP i njegovi partneri iz Kukuriku koalicije samo su govorili o spasonosnom Planu 21. Bila je to udica kojom su upecali birače i pobijedili.

Plan je predstavljao na stotinama stranica sitno tiskan temeljni dokument, odnosno skup poteza i projekata koje su “kukurikavci” namjeravali ostvariti. No, već nakon tri mjeseca njihove vladavine, Plan 21 sve se manje spominjao, najavljeno i obećano se nije ni počelo ostvarivati, štoviše postajalo je sve gore. A to je bilo još prije dvije godine. Danas od tog plana nije ostalo ni “p”, Plan 21 neugodno je spominjati valjda i svim vlastodršcima, jer i oni su valjda svjesni da gore nikada nije bilo.

- Nema dramatiziranja. Ključno je sada redefinirati Plan 21, vidjeti što napraviti, kako odraditi ostatak mandata i pripremiti stranku za nove parlamentarne izbore - najavio je početkom mjeseca ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u intervjuu na Hrvatskom radiju. Ta je izjava pokrenula čitav niz spekulacija pa se doznalo da ni jedno stranačko tijelo u SDP-u uopće nije ni raspravljalo o redefiniranju Plana 21.

Tko se još sjeća Plana 21? Premijer Milanović i njegovi ministri sigurno ne. Pa tko onda? Građani se također vjerojatno ne sjećaju jer ništa nije ni ostvareno, samo smo došli do dna. Pa ukratko podsjetimo kako se sve odvijalo, preko kratke i inventure propalog Plana 21:

Predsjednici Kukuriku koalicije (SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a) u opsežnom uvodu Plana 21 konstatirali su da je u Hrvatskoj previše nepravde, nesigurnosti i nejednakosti te da će oni građanima, nakon što osvoje vlast, biti oslonac i "štititi ih u tranzicijskom srazu rada i kapitala". Radnike, mlade, umirovljenike i poljoprivrednike nazvali su prirodnim partnerima. Najavili su da će Vlada provesti vrlo ambiciozan plan koji uključuje obrazovanje, regrutiranje, nagrađivanje i ocjenjivanje službenika, do promjene državne uprave iz "utočišta neambicioznih i nesposobnih kadrova" u "rasadnik stručnih i učinkovitih službenika". Usto su obećali provesti decentralizaciju i teritorijalni preustroj te spajanje županija u regije, kao i spajanja i ukidanja financijski neodrživih općina i gradova. Prvi zadatak trebalo je biti jačanje gospodarstva njegovim rasterećenjem od davanja te podupiranje otvaranja novih radnih mjesta subvencijama.

"Izradit će se programi za zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi te istražiti mogućnosti radnog angažiranja mlađih umirovljenika, koji imaju veliko radno iskustvo i znanje", piše u Planu 21 od kojega je, međutim, ostvareno vrlo malo. Aktualna je vlast lažnim obećanjima prevarila sve građane. Govori se da se dogodila "21 prevara i 21 laž". "Aktualna vlast govori kako treba novi mandat, a bojim se i pomisliti, u odnosu na sve dosadašnje prevare i obećanja, kuda bi nas, u konačnici, mogli odvesti", izjavio je nedavno potpredsjednik HSS-a Darko Rukavina. Već je zaključeno, Plan 21 je mrtav, glavni ciljevi i velika obećanja nisu ostvareni.

Najdramatičnije je ipak što glavni ciljevi - rast zapošljavanja i oporavak gospodarstva uz investicije - gotovo da nisu ni na početku. Situacija na tim područjima još je gora, broj nezaposlenih, izuzmemo li sezonce na Jadranu, i dalje raste. Otegotna okolnost je da je gori i omjer zaposlenih i umirovljenika. Teško je očekivati da će se najednom pokrenuti i oporavak BDP-a kad sve najave pokazuju da ćemo i ovu godinu završiti u “crvenom”.

Ekonomisti, analitičari i poslodavci godinama ponavljaju da je za produljivanje krize kriva porezna politika koja je dodatno opteretila građane te porezna presija koja je uplašila poslodavce. Ako se tome pridodaju i administrativne zapreke i visoka cijena rada u Hrvatskoj, jasno je da ni investitori nisu bili oduševljeni promjenama pravila u domaćem gospodarstvu. Na pad osobne potrošnje najviše je utjecao rast PDV-a. Ako se uzme u obzir da su poskupjeli struja, plin i režijski troškovi te da je oko 320 tisuća građana blokirano zbog neplaćenih računa, jasno je da građani troše osjetno manje, što povlači oskudniju gospodarsku aktivnost.

Obračun s nelikvidnošću je pak bivši ministar financija Slavko Linić ozbiljno shvatio i dijelom realizirao, što je jedan od rijetkih navoda Plana 21 koji se ispunio. Da će se odustati od rečenice iz Plana 21 koja kaže da su “plaće i mirovine zadnja crta obrane”, sindikati nisu računali.

Obećano je da će se plaće u javnom sektoru braniti, a smanjene su prvo za materijalna prava poput božićnica i putnih troškova, a potom smanjenjem bruto plaće za tri posto. Sindikati Vladu koja je obećavala socijalni dijalog sada prozivaju za autokratizam i uništavanje kolektivnog pregovaranja pa su više puta prigovarali da Plan 21 treba revidirati ili, čak i bolje, zaboraviti. Radnici, mladi, umirovljenici i poljoprivrednici trebali su biti spomenuti saveznici. Već godinu i pol dana nakon što su došli na vlast Vladom su razočarani i radnici jer im plaće padaju ili u najboljem slučaju stagniraju, a u najgorem ih mjesecima ni ne primaju. Pa tu su i mladi jer ne mogu naći posao i moraju u iseljeništvo trbuhom za kruhom. Umirovljenici s mirovinama jedva preživljavaju kao i poljoprivrednici koji smatraju da Vlada sustavno uništava domaću proizvodnju. U Planu 21 vladajući su obećali bolje dane “i za marginalizirane sindikate koji su izvrgnuti najgrubljem obliku neoliberalnog kapitalizma”. No, sindikalni vođe sve češće zazivaju prijevremene izbore i tvrde da ih Vlada ne smatra ravnopravnim partnerima.

Vlada je obećala smanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razlike, a posebno velika ulaganja najavili su na otocima. Hvalili su se i kako osiromašenu Slavoniju i Baranju također neće zaboravati. Zasad se, nažalost, ne vide nikakvi rezultati u smanjivanju regionalnih razlika i boljem životu. Vlada je prekršila i jedno važno obećanje iz Plana 21 - umjesto da je Hrvatsku podijelila na pet statističkih regija, podijelila ju je na samo dvije - Kontinentalnu i Jadransku.

Obećali su revitalizaciju poljoprivrede i komasaciju u korist poljoprivrednika okrupnjivanjem posjeda, kao i usmjeravanje prehrambene industrije prema posebnim tržišnim nišama profitabilnijih proizvoda. Ono što se poljoprivrednicima dogodilo jest drastično rezanje poljoprivrednih potpora. Podbacili su i u poglavlju u kojemu kažu da je “samodostatnost u proizvodnji hrane” jedno od najvažnijih preduvjeta zaštite temeljnih nacionalnih interesa. Kao što znamo, svake godine uvozimo hrane u vrijednosti 2,5 milijardi dolara!

“Učinit ćemo zaokret u promišljanju strategije razvoja tako da se na sve buduće projekte gospodarskog razvoja prvo gleda sa 'zelenim naočalama’”, obećala je Kukuriku koalicija u Planu 21. Ali kad je resorna ministrica Mirela Holy zaista pokrenula zelenu politiku, bila je smijenjena.

“Do sada su vlast i državne institucije od građana očekivale samo da plaćaju poreze i ne čine ništa loše i zabranjeno”, piše u Planu 21. Nažalost, što se poreza tiče, ništa se nije promijenilo, a najavljuju se i novi... Vladajući su obećali radikalno iskorjenjivanje korupcije i da će građanima “osigurati život u društvu bez korupcije”. Dojam je da vlada Zorana Milanovića nije ubrzala korak, štoviše i u SDP-u je više onih protiv kojih su u posljednje vrijeme podignute kaznene prijave.

Od teritorijalnog preustroja - spajanja županija u regije, spajanja i ukidanja financijski neodrživih općina i gradova - zasad također nema ništa. Iako se ministar uprave Arsen Bauk zauzima, čini se da njegov entuzijazam ne dijele i ostali članovi Vlade.

- Plan 21 nikada nije bio plan, a sjećate se moje izjave otprije godinu dana kada sam rekao da, ako SDP nema neku skrivenu strategiju, Plan 21 neće proći - komentirao je još prije godinu dana Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

- Nikakav to operativni plan nije bio. A što sad treba učiniti? Treba promijeniti Vladu jer nije pokazala nikakav gospodarski oporavak - rekao je Ljubo Jurčić. Dodao je da je Vladu štedio u prvih deset mjeseci, ali kada ni nakon godinu i pol dana ništa nisu napravili, onda je to kraj.

Ugledni ekonomist Ivan Miloloža ističe: “Svima je jasno da nam u Hrvatskoj nije dobro i da se ne živi dobro.” Najlakše je samo kritizirati i reći da ništa ne valja ili kao mazga uporno nešto hvaliti, smatra Miloloža.

- Tragično je da moramo govoriti o pisanju novog plana. No, oni koji su pobijedili na izborima moraju i preuzeti odgovornost za pobjedu i bolji život. Nužan je novi plan, rekao je Miloloža.

Plan 21 bio je dobar marketinški plan za pobjedu na izborima, ništa dalje od toga. I analitičar Vladimir Novotny mišljenja je da je Plan 21 bio politički pamflet od početka, i da nikada nije bio zamišljen kao pravi plan.

- Svima je bilo jasno da Vlada po tom planu neće napraviti ništa, a u svim segmentima, osim u zdravstvu i školstvu, ova je vlada nastavila kontinuitet bivše vlade - zaključio je Novotny.