Sudeći prema rezultatima proteklih parlamentarnih izbora, može se zaključiti da se birala sigurnost i odgovornost, i politička i ekonomska, umjesto rizika i neizvjesnih alternativa, odnosno zazivanih promjena, recimo tako, s obzirom na to da su Plenković i HDZ ponovo relativni pobjednici izbora. O temi izbora, postizborne stvarnosti i svega što se zbiva posljednjih dana na sceni hrvatske "Igre prijestolja", razgovarali smo sa Željkom Rihom, komunikacijskim stručnjakom i političkim komentatorom, direktorom i starijim partnerom u Riha & Stamac Group Ltd.

Vaš komentar na rezultate HDZ-a, SDP-a s partnerima, DP-a, Mosta, Možemo!... Tko je iznenadio u pozitivnom smislu, a tko u negativnom?

- Zaključit ćemo u apsolutnim brojevima, a to je prema privremenim rezultatima razlika od 80.000 glasova u korist HDZ-a, što je direktan rezultat prekrajanja izbornih jedinica koje su u Hrvatskoj u najmanju ruku problematične, što se najviše vidi u VII. izbornoj jedinici, koja se 2022. godine promijenila i spaja u jednu Glinu i Starigrad. To između ostalog govori da nam je na taj način ugrožena parlamentarna demokracija gdje bi se zastupnici trebali zauzimati za boljitak područja iz kojih dolaze, a možemo se složiti da Glina i Starigrad nemaju baš puno toga zajedničkog.

Uz rekordnu izlaznost od 60 %, što je izvrsno za demokraciju, rezultati su pokazali da onih nešto više od 500.000 građana koji su otišli u države poput Irske, Norveške, Danske, Švedske... razmišlja antikorupcijski i lijevo-liberalno, i upravo njih više nema, stoga su izbori pokazali drukčiju sliku Hrvatske. Za primjer, u Irskoj je Možemo! dobio 62%, a HDZ 3%, a u Švedskoj Možemo! 65% a HDZ 8%. To su sve građani koji su dignuli ruke od Hrvatske i preselili se ulaskom u EU u ovakve razvijene i uređene države.

U pozitivnom smislu iznenadio je Most, koji je vrlo kvalitetno odradio kampanju, a SDP ne bi bio tu gdje je da se predsjednik Milanović onako iznenada nije odlučio tobože uključiti u kampanju.

Naravno, gledano prema mandatima, od oporbe DP je postigao velik uspjeh i sada se vidi da je DP postao faktor bez kojeg nema vlade RH. Tu je i uspjeh Možemo!

Proteklog je tjedna predsjednik SDP-a Peđa Grbin potvrdio da je SDP odustao od Zorana Milanovića kao mandatara za sastav vlade... Što bi sad predsjednik RH mogao, hoće li opstruirati davanje mandata Plankoviću ako on prvi donese dokaz da ima 76 potpisa? U međuvremenu je Grbin ponovio potrebu konstituiranja Sabora radi kontrole nad HDZ-ovom tehničkom vladom, jer bi razgovori o sastavu nove vlade mogli potrajati i mjesecima...

- Nema kako predsjednik opstruirati davanje mandata, daje ga onome tko donese 76 potpisa i imenuje ga mandatarom. To je poprilično jednostavna situacija. Ako je to premijer Plenković, onda on slaže vladu, iako kako vrijeme odmiče, a i nositelj je liste za Europski parlament, možda osvoji EU izbore i prije ode u željeni Bruxelles nego što će se vlada RH sastavljati u parlamentu. Manjinska vlada nije ništa novo, bar u drugim demokracijama, i bio bi svojevrsni demokratski eksperiment za Hrvatsku. I dalje takva vlada mora imati potporu u parlamentu, a tu je vrlo važan dijalog među strankama, koji s ove točke gledišta izgleda jako nevjerojatno.

Imamo i onu treću opciju, protiv koje je i Ustavni sud RH, a to je da hipotetski Peđa Grbin dođe sa 76 potpisa predsjedniku, da bi zatim predsjednik podnio ostavku i bio imenovan u parlamentu od tih 76 zastupnika za premijera.

U tijeku su pregovori HDZ-a i Domovinskog pokreta za koje se iz stranaka čuje da se odvijaju konstruktivno i s razumijevanjem, a aktivni su i u ostalim strankama, posebno u Mostu, koji se bavi svojim problemima budući da je iz njihovih redova odstupio bračni par Raspudić. Hoće li proces pregovaranja i dogovaranja između HDZ-a i DP-a biti brz i učinkovit ili dug i neizvjestan? U međuvremenu DP je napustio Kolakušić te usput zavapio za novim, ponovljenim izborima...

- Kao što vidimo, neće biti tako brzo, puno je tu želja, zahtjeva i prohtjeva. Sve je moguće, pitanje je samo koliko su neki motivirani da budu u vlasti, a koliko je konstruktivna oporba. Imamo zapravo dva jednostavna bloka, protiv HDZ-a i s HDZ-om. Stoga je ključni faktor u pregovaranju i sam HDZ, pitanje je hoće li olako zaboraviti retoriku DP-a. S druge strane i DP treba biti oprezan, sve stranke koje idu s HDZ-om jednostavno nestaju (poput HNS-a) ili pak budu "smaknute" poput Mosta. DP je tijekom izbora imao oštru retoriku protiv HDZ-a i ako sada ide u vlast s HDZ-om, treba se zapitati kako će na to gledati njegovi glasači koji su upravo njima dali glas, a ne HDZ-u.

Kolakušić teško da može s razlogom kukati, vjerojatno samo za svojim lošim rezultatom, jer od preko 200.000 pratitelja na Facebooku, njih samo malo više od 8000 je motivirao da zaokruže upravo za njega.

Bez obzira na to tko će i kako sastavljati novu vladu, pred Hrvatskom su novi izazovi i nova iskušenja - što očekivati u idućem četverogodišnjem razdoblju? Vaš završni komentar.

- Pred svijetom su novi izazovi, primarno izbori u SAD-u, koji će uvelike pokazati smjer u kojem će se zapadnjačko društvo na ovom planetu kretati. Hrvatska je tu tek mali sudionik ovakvih previranja i ključno je tko će sastavljati vladu. Jer imamo dva smjera, kontinuitet HDZ-a ili pak tehničko-privremena vlada s jasnim ciljevima, poput poništenja izbora Turudića za državnog odvjetnika, poništenje ovakvih dvojbenih izbornih jedinica, promjena izbornog zakona i moguće ozbiljnije antikorupcijske mjere. (D.J.)