SLATINA



Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina pod vodstvom predsjednika Ivana Levara polaganjem vijenca i upaljenih lampiona kod Križa mučenika na gradskom groblju, misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Josipa za sve poginule na Krvavom slatinskom Uskrsu i za sve poginule za domovinu te prigodnim skupom obilježila je 80 godina od stradanja slatinskih Hrvata 1944. godine.

Pripadnici postrojba Titovih partizana u noći između 4. i 5. travnja žestoko su napadali Slatinu nastojeći iskorijeniti Hrvate koji iz toga mjesta dotad još nisu otišli nezadovoljni politikom posrbljivanja hrvatskih krajeva i svojim statusom u takvom društvu. U večernjim satima 4. travnja Slatinu su napali partizani potpomognuti domaćim jatacima, a branitelji su se odupirali do 10 sati sljedećeg dana, dok im nije ponestalo streljiva. Izvršen je tada pravi pokolj slatinskih Hrvata. Vjerojatno se nikada neće znati koliko je Slatinčana poginulo u borbama, a koliko ih je ubijeno poslije. Osloboditelji su 6. travnja u Slatini pronašli 396 tijela, što je samo dio onih koji su stradali. Dio mrtvih, 229 tijela, njihova je rodbina sahranila u obiteljskim grobovima, a 167 nepoznatih, izmasakriranih branitelja, vojnika iz Bosne i Srijema, sahranjeno je u zajedničkim grobnicama na ulazu u slatinsko katoličko groblje. Budući da se taj pokolj dogodio na Uskrs, stradanje Slatinčana u povijesti je zapisano kao Krvavi slatinski Uskrs.

Na prigodnom skupu o tom stradanju govorio je Miroslav Gazda, a potom je predstavljeno novo, dopunjeno izdanje knjige "Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije od 1941. do 1945. i 1991.-1995." u izdanju Udruge Hrvatski domobran. Govoreći o toj knjizi, predsjednik Levar naglasio je intenzivan petogodišnji rad na otkrivanju novih žrtava, koji je rezultirao s novim 751 imenom žrtava pretežito na virovitičkom i pitomačkom, a nešto manje na slatinskom i orahovačkom području.

– Navedena su imena i prezimena, mjesta stradanja, kod nekih i način na koji su poginuli, a sve to znači da još nisu otkrivene sve žrtve – rekao je Levar i ustvrdio kako na partizanskim spomenicima još uvijek stoje izmišljeni i preuveličani podaci o broju poginulih boraca. – Nama je cilj utvrditi naše stvarne žrtve i objaviti njihova imena i prezimena, jer ne želimo takve manipulacije brojkama.

Prema riječima autora Miroslava Gazde, prvi "Spomenar" objavljen je 2009. godine nakon što je šest godina s Mirom Pelikan istraživao žrtve Drugog svjetskog rata, a bili su to hrvatski vojnici i civili koji su poginuli i nestali u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poslije rata u komunističkom sustavu. Nakon dodatnog istraživanja utvrđene su nove žrtve, evidentirane u drugom izdanju knjige dvije godine kasnije.

Sada objavljeno novo izdanje knjige “Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije od 1941. do 1945. i 1991.-1995.” uredio je mladi povjesničar Dino Mataz.

Petar Žarković