Prisjećajući se svog prvog pisanog spomena, iz 1239., Đakovo 8. svibnja obilježava Dan grada. Bogate svjetovne i crkvene povijesti kao nadbiskupijsko sjedište, Đakovo je i administrativno središte Đakovštine, veličinom drugi grad u OBŽ-u, grad triju osnovnih i srednjih škola te, s KBF-om, visokog školstva. Grad je to i mlinsko-prehrambene, drvoprerađivačke, tekstilne, metaloprerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje, žive stanogradnje, obrtništva, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti, kao i kulture, sporta, udruga, mladih... Prema popisu iz 2021. ima 23.680 stanovnika, s kojima danas slavi 784. rođendan. Umjesto da gasimo svjećice na torti, pravimo njegovu malu inventuru s gradonačelnikom Marinom Mandarićem.

Kakav je aktualni trenutak u kojem Đakovo obilježava Dan grada, počevši od financijskih, gospodarskih, socijalnih, društvenih i drugih prilika?

- Dan grada prilika je za svojevrsni rezime proteklih 12 mjeseci. Usporedbom aktualnog trenutka s prošlogodišnjim Danom grada neće se na prvi pogled možda steći dojam da ima nekih velikih promjena, no volim reći da je nekako kontinuitet posljednjih godina polagani rast u svim segmentima, pa bih tako okarakterizirao i posljednjih 12 mjeseci što se tiče i gospodarskog i fiskalnog stanja grada, društvenog, kulturnog i svekolikog života u njemu.



Ako se govori o gradskim financijama – karakterizira ih stabilnost, kao i prošlih godina, nekako i u planiranjima i u realizaciji proračuna. Svi su se već naviknuli da je to umjerenost i briga o gradskim financijama; može se reći da se svaki euro dvaput prevrne prije nego što se utroši. Stoga se i proračun za ovu godinu, što je jesenas donesen u visini od 26 milijuna eura, može okarakterizirati kao ambiciozan, razvojan, socijalan. Ja bih prije rekao da je on realan, da ima naznake razvoja, razvojnih projekata u gradu. Koliko će se oni realizirati tijekom 2023., ovisi, kao i svaki put, o dinamici raspisivanja različitih javnih poziva za sufinanciranje projekata. Jer neki najzahtjevniji projekti ne mogu se realizirati samo našim novcem, nego se očekuje sudjelovanje fondova EU-a i državnih sredstava.

Gospodarska je situacija kao i u cijeloj Hrvatskoj; kada Hrvatska raste, raste i Đakovo, kada pada, pada i ono. Jer Đakovo nije otok. Od problema s koronavirusom, 2021., 2022. godine, gospodarstvo Hrvatske vrlo se brzo oporavilo, ta krivulja kretanja BDP-a bila je oblika "V". Znači, strmo se spustio, ali se također strmo i vratio. I lani je bio zabilježen gospodarski rast, a kako Đakovo nije otok, rast je i u Đakovu. Vidi se to i po povećanju broja obrta. Udruženje obrtnika izišlo je s podatkom da smo se konačno vratili broju obrta iznad onog koji je bio 2008. godine, odnosno tadašnje recesije. Tomu su pridonijeli i rast gospodarstva, ali i raznolike mjere koje potiču otvaranje novih poslova, novih obrta, i s razine države i s gradske razine. Svjedoče o tome i podaci o broju osiguranika mirovinskog osiguranja, odnosno zaposlenih, za Đakovo posljednjih godina, kada se bilježi njihov stalni rast. Tako ih je u ožujku 2015. bilo 6881, u ožujku 2017. godine 7231, u 2020. godini 7919, a u ožujku ove godine je 8129 zaposlenih.

Vlada je najavila povećanje plaća od 1. siječnja 2024., i to ukidanjem prireza, pa bi to bile povišice od 1 do 125 eura. Grad Đakovo ima prirez od 10 %. S druge strane, prirez porezu na dohodak isključivo je prihod gradskog/općinskog proračuna. Kako komentirate takav model rasta plaća?

- Predsjednik Vlade i ministar financija izišli su s informacijom da se sprema još jedan krug mini poreznih reformi, gdje bi se opet zadiralo u sustav poreza na dohodak, konkretnije, možda čak i u stope, koje su sada 20 % i 30 %, i nešto više u sustav prireza porezu na dohodak. Osim toga, plan je izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, gdje se čak promišlja da se u jednom dijelu smanje i izdavanja za mirovinske fondove, mirovinski doprinos, pa da se tako povećaju netoplaće onima koji imaju niži dohodak, da se tako izrazim. Jer, problem je sa zagovaranjem porezne reforme u dijelu poreza na dohodak; najviše je bilo pritisaka da se poveća osobni odbitak, ali ne treba smetnuti da već sada više od 50 % obveznika poreza na dohodak uopće ne plaća porez na dohodak, nije u poreznim škarama. I podizanje zapravo osnovnog osobnog odbitka ne bi imalo utjecaja na one koji imaju plaće koje su niže od prosječnih.



Vjerojatno će se ići u smjeru da se ide na ukidanje prireza porezu na dohodak u onim JLS-ovima koji ga još imaju. Od 555 gradova i općina oko 250 ih je već ukinulo prirez, a ostali ga još imaju. Tako i Đakovo ima prirez od 10 %, uveden još prije ove gradske vlasti, i isključivo je naš godišnji proračunski prihod.

Naravno da bi njegovim ukidanjem i Đakovo ostalo bez dijela izvornog proračuna. Na ime prireza Grad je 2021. ostvario 3,6, a lani 4,2 milijuna kuna. Porezna reforma je najavljena, ona još uvijek nije u cijelosti predstavljena. Radna skupina intenzivno komunicira s Udrugom gradova, zajednicama županija i općina. Brusi se model. Naravno da je svako porezno rasterećenje, gledajući iz kuta građana, dobrodošlo; manje se plaća poreza, više novca ostaje u džepu građana, no treba voditi brigu jer su to vrijedni prihodi gradova, općina, županija. Razrađuje se model kako će Ministarstvo financija eventualno taj proračunski manjak ublažiti gradovima i općinama. To je tek najava, još uvijek cjelovit prijedlog nije predstavljen. Ako se prirez ukine, mi ćemo za toliko sredstava od nekih investicija morati odustati.

Osvrnimo se na postojeće i projekte koji slijede. Nakon što su Gradu odobrena nepovratna sredstva za gradnju vrtića Sjever i dogradnju vrtića Vila, koje će kapacitete nuditi za taj dio grada i kada će pasti prva lopata?

- Mi za vrtić Sjever već dugo imamo ishođenu građevinsku dozvolu, no čekalo se raspisivanje javnog poziva za sufinanciranje, moralo je proći dosta proceduralnog vremena do potpisivanja ugovora. Ovog mjeseca možemo očekivati raspisivanje javne nabave za izvođenje radova za njegovu izgradnju za četiri odgojno-obrazovne skupine, u kojima se računa na oko 80 djece. Na isti javni poziv prijavili smo i dogradnju vrtića Vila, koji sada radi sa sedam skupina, a dogradnjom će ih biti 13. Bit će to prilična koncentracija djece na tom prostoru, ali smo zaključili da je DV Vila na dobroj lokaciji, ima veliko dvorište, puno zelenila, da može podnijeti dvostruki kapacitet djece i da je jeftinije dograđivati nego iznova graditi objekt, a i teško je naći novu lokaciju dovoljno veliku za vrtić. I na Sjeveru bismo gradili veći vrtić da je veličina čestice to dopuštala. I u Kuševcu imamo projektiranu dvojnu zgradu, za društveni dom i vrtić. Nismo ju prijavljivali na ovaj javni poziv jer je sufinanciranje bilo prenisko za takvo što, pa bismo čekali sredstva iz novog razdoblja Ruralnog razvoja, gdje su sufinanciranja veća. U Selcima bismo gradili također vrtić, jer se ondje rađa najviše djece. U razgovorima smo s MO Budrovci za jedan minivrtić, od dvije-tri skupine, koji bi zadovoljavao i potrebe Đurđanaca. Nadamo se da bismo time nekako možda zaokružili priču oko dostatnih kapaciteta vrtića na području grada.



Ovih dana počeli su dugo priželjkivani završni radovi u Preradovićevoj. U ingerenciji su Hrvatskih cesta, koje završetak najavljuju do 16. rujna. Na prošloj sjednici GV-a najavili ste radove u svim ulicama na državnim cestama. O čemu je riječ?

- Konačno možemo izraziti zadovoljstvo što je počelo rješavanje problema u toj ulici. Uspjeli smo to dogovoriti s Cestama, nakon što su završeni radovi na aglomeraciji. Što se tiče ostalih ulaganja HC-a, mislio sam na državne ceste koje iz Đakova idu prema susjednim gradovima. Ne radi se o gradskim ulicama, nego sam mislio na područje od naše obilaznice pa prema Našicama - od obilaznice do Bračevaca, pa na cestu prema Osijeku - kod početka Kuševca do Širokog Polja, na cestu prema Vinkovcima od pruge u Đakovu, kroz Đurđance i Vođince, do Ivankova, s tim što je HC već počeo s one strane poslove rekonstrukcije, te na cestu prema Šamcu - od kraja obilaznice, kroz Piškorevce, pa do Vrpolja. Tu smo bili u bliskoj suradnji s Cestama; one su tu manje-više u fazi pred kraj projektiranja, gdje su i na našu sugestiju, zapravo, inzistiranje, ukomponirale biciklističke staze. Naša je stara želja da povežemo sva naša sela s gradom biciklističkim stazama, da građani u svoj grad dođu na siguran način biciklom.

Svojevremeno ste najavili i rekonstrukciju Gupčeve, što vodi od katedrale do Ergele. Kada će radovi u tom dijelu grada?

- Ove se godine u proračunu Grada prvi put ozbiljno našla rekonstrukcija te ulice. I dosad smo ju stavljali, no uvijek su izvor sredstava bili EU fondovi jer smo se nadali da ćemo ju moći provući kroz priču turizma, turističke rute katedrala - Ergela, no očito takvo što nije bilo moguće i zato su ove godine u proračunu predviđena sredstva, ali iz izvora zaduženja, što znači da Grad planira podići kredit za rekonstrukciju te ulice. Radi se o tome da je na istoj trasi projekt i Grada i Đakovačkog vodovoda, gdje oni planiraju zamijeniti kanalizacijski i vodoopskrbni sustav. Na tom potezu u posljednjih 50-ak godina niknulo je puno zgrada, a sve intenzivnija je i kolektivna gradnja, potreba je povećati kapacitete vodovodne infrastrukture. Bit će to zajednička investicija Grada i Vodvoda. U tijeku je završetak, priprema dokumentacije da raspišemo nabavu i naša je želja da odmah nakon Vezova možemo početi radove, koji obuhvaćaju i gradnju kružnog toka na križanju s Kvaternikovom i Frankopanskom.



Najavili ste i uređenje prometnica i gradnju kružnog toka u dijelu grada vezanom uz Pašin prolaz. Što oni uključuju?

- Promet se u gradu izgradnjom i zatvaranjem Trga "poremetio", te je počeo teći uokolo, a ulice, kada su nastajale, nisu bile predviđene za tu količinu prometa. Jedna od najneuralgičnijih točaka je Pašin prolaz i Vijenac, pa bismo krenuli u proširenje tamošnjih cesta. U istom projektu ishođena je i dozvola za proširenje ceste od Male crkve do vrtića Vila, naravno, s kružnim tokom na križanju Pašina prolaza s Ulicom I. Zajca, koji bi tu smirio promet i mogao ga "usisati" na siguran način. Imamo građevinsku dozvolu za sve to skupa, uključujući i biciklističke staze. Svjesni smo da to ne smijemo zatvoriti sve u jednoj godini, pa bismo ove godine krenuli, budemo li mogli, s dijelom od vrtića Vila do budućeg kružnog toka i od Male crkve do srednjoškolskog kompleksa, a onda nagodinu vidjeli za dalje.

Na gradskim je zemljištima provedena parcelacija numera u Piškorevcima i Budrovcima. Koliko ih je i po kojim je cijenama četvorni metar?

- U Budrovcima se radi o zemljištima u Ulici P Miškine; to je Grad još prije isparcelirao, nešto je prodano, nešto ne, i sada bismo aktualizirali tu priču i dali u prodaju zemljišta koja nisu bila prodana. Zašto netko ne bi gradio kuću u građevinskoj zoni, što će Gradu zemljište na toj lokaciji?! Slično je i u Piškorevcima, gdje Grad ima zemljište u građevinskoj zoni koje sada nema svrhu. Odlučili smo to isparcelirati i ponuditi prvenstveno Piškorevčanima, ali i drugima, da mogu kupiti zemlijište. Sukladno sa Zakonom o upravljanju nekretninama, zna se procedura: mora ići procjena vrijednosti nekretnine pa natječaj za prodaju i tko ponudi više - Grad mu prodaje. To je sve nastavno na ono što sam govorio na GV-u kada smo donosili proračun - da smo planirali nešto veće prihode s te osnove u gradski proračun.

Grad to možda nije radio nikada, sada smo se malo sustavnije počeli baviti time i zašto ne bismo aktivirali gradsku imovinu koja nije perspektivna za rad gradske uprave, ustanova, gradskih tvrtki. Treba ju prodati pa da netko drugi na njoj gradi, a mi uprihodimo sredstva.