Studentska udruga Financijski impuls, koja djeluje na Ekonomskom fakultetu, i ove godine, već tradicionalno, obilježava Europski tjedan novca i kao takva je jedan od važnijih promicatelja potrebe financijske pismenosti na istoku Hrvatske.

Europski tjedan novca globalni je događaj podizanja svijesti o važnosti financijskog obrazovanja odraslih, djece i mladih s ciljem donošenja informiranih financijskih odluka, kao i konačnog postizanja financijske dobrobiti i otpornosti. Tema ovogodišnjeg Europskog tjedna novca na osječkoj Ekonomiji bila je financijska pismenost, s naglaskom na mirovinskom sustavu i njegovoj održivosti.

- Cilj događaja je svima okupljenima još jednom ukazati na važnost financijske pismenosti kao sastavnog dijela života svakog čovjeka i potaknuti građane da na vrijeme počnu razmišljati o mirovini i dobrovoljnoj štednji kao potencijalnom rješenju za lošiju demografsku sliku, koja zasigurno s vremenom uzdrmava mirovinski sustav svake zemlje u kojoj do nje dođe - rekao je Pejo Bosnić, predsjednik udruge.

U uvodnom je dijelu Anja Tkalčević, iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, predstavila rezultate anketnog ispitivanje srednjoškolaca, koje je pokazalo da su višu razinu znanja mladi iskazali u odgovorima koji određuju njihovo financijsko ponašanje, a posebno je to vidljivo u njihovu odnosu prema kupnji, u praćenju i usporedbi cijena i razmatranju kupnje.

Središnji dio manifestacije bila je panel-rasprava "Mirovinski sustav Republike Hrvatske - Mirna starost ili neizvjesna budućnost?" uz sudjelovanje Dijane Bojčete Markoje, direktorice Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Branke Bjedov Kostelac, glavne savjetnice Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i Dražena Novakovića, poslijedoktoranda na Katedri za financije i računovodstvo Ekonomskog fakulteta. Hrvatska se posljednjih godina bori s negativnim demografskim trendovima te trenutni omjer osiguranika i umirovljenika dugoročno nije održiv, pa tako u ovom trenutku za mirovinu 1 umirovljenika rade 1,2 zaposlenika, zbog čega je sve izraženija individualna odgovornost za vlastitu financijsku budućnost,

Panel je poslušala i Jasenka Crnković, zamjenica osječkog gradonačelnika, koja je u pozdravnoj riječi podsjetila na financijske instrumente kojima raspolaže Grad Osijek kada je u pitanju upravljanje sredstvima gradskog proračuna. D. Kuštro