Objavljeno 25. ožujka, 2023.
Kobasica je sada 41. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Slavonska kobasica dobila je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, kao 41. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Objavila je to u četvrtak Europska komisija u službenom listu Europske unije, od 24. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti, odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda, a slavonskim proizvođačima lakši plasman na tržište i bolju cijenu njihovih autentičnih proizvoda.
U povodu ove lijepe vijesti istoga dana na Prehrambeno tehnološkom fakultetu Osijek (PTFOS), koji je uvelike zaslužan za brendiranje ovoga proizvoda kao jedinstvenog proizvoda našeg podneblja, organizirana je konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan PTFOS-a, Stjepan Živković, načelnik Općine Magadenovac i predsjednik udruge Čuvari slavonske tradicije te prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam.
Kovačević je istaknuo kako možemo biti iznimno ponosni činjenicom da Hrvatska u ovom trenutku ima 41 zaštićeni proizvod, jer smo prostorno mala zemlja, dok smo s druge strane, prema ljestvici zaštićenih izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, na osmom mjestu u Europskoj uniji.
- To je iznimno dobar uspjeh i jasno govori o dobroj tradiciji proizvodnje hrane na ovim prostorima, ali i o svim povijesnim utjecajima i migracijama stanovništva, od kontinentalnog, orijentalnog i mediteranskog, koji su utjecali na tu bogatu gastronomiju - rekao je uvodno Kovačević.
Kao Hrvatska definitivno možemo biti zadovoljni visokim osmim mjestom na ljestvici zaštićenih izvornih proizvoda na razini EU-a, no kako na tom polju stojimo u Slavoniji, upitali smo čelnog čovjeka HGK-a, zaduženog za poljoprivredu i turizam.
- Slavonija ima četiri zaštićena proizvoda: Slavonski med, Baranjski kulen, Slavonski kulen, a sada i Slavonsku kobasicu. Svakako treba istaknuti da u području trajnih fermentiranih kobasica, s obzirom na to da su nam zaštićena dva kulena i kobasica, imamo dugu tradiciju i dobre vještine. Proizvodnja je počela još u 19. stoljeću, i tadašnja tehnologija proizvodnje, koju su doslovce uspostavili naši stari, danas je zamijenjena određenom primjenom tehnoloških dostignuća. Ono što preporučamo našim proizvođačima svakako je korištenje automatiziranih komora za zrenje koje omogućavaju da se svi ključni parametri, od relativne vlažnosti i temperature do razine strujanja zraka, drže optimalnim te da na taj način oponašamo uvjete koje su imali naši stari, jer ne treba zanemariti klimatske promjene i povećanje temperatura tijekom zime te da to više nisu uvjeti u kojima su se nekada proizvodili suhomesnati proizvodi - rekao je Kovačević.
S obzirom na poraznu situaciju, posebice kada govorimo o svinjogojstvu, istaknuo je kako bi brendiranje Slavonske kobasice trebalo biti dodatni poticaj za povećanje proizvodnje, ali isto tako i za povećanje sirovinske proizvodnje, odnosno uzgoja svinja.
- U zadnjih desetak godina nama je ta proizvodnja pala za više od sedam posto. S manje od 1000 tovljenika danas ne pokrivamo hrvatske potrebe, veliki smo uvoznik mesa i klaoničkih proizvoda koji su među proizvodima koje najviše uvozimo, što znači da trebamo jačati svinjogojsku proizvodnu - zaključio je Kovačević.
Dekan PTFOS-a Jurislav Babić, čiji je fakultet direktno sudjelovao u brendiranju još jednog autohtonog slavonskog proizvoda na europskoj sceni, istaknuo je kako je zaštita Slavonske kobasice vrlo važna za domaće proizvođače, jer takav proizvod jamči jedinstvene karakteristike koje su vezane uz određeno geografsko područje, u ovom slučaju Slavoniju.
- To jamči veću cijenu, bolju promociju, bolje pozicioniranje na tržištu, kako domaćem tako i međunarodnom te, što je najvažnije, obogaćuje našu gastronomsku ponudu - rekao je Babić, dodavši kako stručnjaci PFTOS-a već godinama sudjeluju i angažiraju se u raznim izborima najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda te time pridonose brendiranju njihove kvalitete.
Ivan Alilović
ŠTO JE “SLAVONSKA KOBASICA”?
Slavonska kobasica je trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udjel mesa najmanje 70 %), uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene slatke i ljute crvene paprike, mljevenog papra i češnjaka), što se nadjeva u svinjsko tanko crijevo. Proizvodni postupak traje najmanje 45 dana, i u tom vremenu nadjeveno svinjsko tanko crijevo podvrgava se procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja. Riječ je o izduženoj kobasici valjkastog oblika, ovitak je tamnosmeđe do crvenkaste boje, a tekstura čvrsta i elastična. Presjek nadjeva je smeđe do tamnocrvene boje, osim masnog tkiva koje može biti bijele do narančaste boje. Mozaičnog je izgleda zbog ravnomjernog rasporeda i veličine komadića mesa i masnog tkiva. Izvana ima miris po dimu drva jasena, graba, ili bukve, a iznutra po fermentiranom mesu i češnjaku. Okus je skladna kombinacija fermentiranog mesa, soli, češnjaka, paprike i mljevenog papra, što daje blagu ljutost bez gorčine i kiselosti. Proizvodnja Slavonske kobasice dio je tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva Slavonije.
Stjepan Živković Udruga Čuvari slavonske tragdicije
BIO JE DUG I TRNOVIT PUT DO BRENDA SLAVONSKA KOBASICA
Inicijativa za brendiranje Slavonske kobasice, kao proizvoda zaštićenog zemljopisnog podrijetla, proistekla je iz udruge Čuvari slavonske tradicije, čiji je predsjednik Stjepan Živković otkrio kako iza ove lijepe vijesti stoji dug i trnovit put.
- Cijeli smo proces pokrenuli s profesorom Kovačevićem i profesorom Šubarićem prije gotovo šest godina. Proces je bio zbilja dug i mukotrpan, s mnogo administrativnih problema koji su nas usporavali, no u situaciji kada je stočarska proizvodnja praktički na dnu, gdje vi danas ne možete kupiti prase za potrebe obiteljskih druženja i sl., ovo je svakako odlična vijest koja će potaknuti naše mlade ljude da se ponovno prihvate stočarstva. Mi smo im utrli put i stvorili određene uvjete, trajalo je predugo, no sada će slavonske kobasice postizati i veću cijenu i bolji plasman na tržištu, ne samo domaćem, nego i na europskom - rekao je Živković.