Kako se zaštititi od epidemije lažnih vijesti (fake news), koje ponajviše dominiraju u globalno umreženom digitalnom svijetu trećeg desetljeća 21. stoljeća, pitanje je na koje odgovor pokušavaju dati ne samo medijski analitičari nego i institucije pojedinih država uključujući i institucije Europske unije. Jer dominacija lažnih vijesti poput nekog pogubnog virusa razara samo informacijsko tkivo i dezinformacijama generira opći medijski kaos u kojem participiraju ne samo laži nego i mržnja, netolerancija i nemoral koji u kombinaciji s tzv. alternativnim činjenicama i teorijama urota čini globalnu civilizacijsku medijsku sliku ovodobnim društvom spektakla u kojem je sve moguće i sve dopušteno. Pandemija koronavirusa i ukrajinski rat dodatno su pospješili takvu percepciju stvarnosti.
Zbog takvog nimalo normalnog stanja pokušava se kroz različite modele boriti protiv lažnih vijesti, a u toj borbi inovativnim rješenjima iskazuje se u posljednje vrijeme i Republika Hrvatska. O svemu tome raspravljalo se i na ovogodišnjem festivalu novinara Fažana Media Fest, koji je otvorio i na njemu sudjelovao i Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Zlatev je u razgovoru za Hinu (Miroslav Edvin Habek), ocijenio je hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i mreže fact checkera dobrim i za druge države Europske unije. Podsjetimo, pojam fact-checking označava provjeru činjenica, odnosno proces kojim se nastoji provjeriti činjenične informacije, kako bi se promicala istinitost i točnost izvještavanja. Provjera činjenica može se provesti prije ili nakon što je tekst objavljen ili na neki drugi način diseminiran.
"Fake news ili lažne vijesti svagdje u Europi posljednjih su godina prepoznate kao velik problem. Europskoj komisiji jako je važno da se investira u medijsku pismenost, ali i da se uspostavi mreža fact checkera i provede ostale aktivnosti usmjerene na borbu protiv lažnih vijesti", kazao je Zlatev.
NA PRAVOM PUTU
Hrvatski model borbe protiv lažnih vijesti uz podršku sredstava Unije u službenu je proceduru bio upućen krajem svibnja. Tada su Agencija za elektroničke medije (AEM) i Ministarstvo kulture i medija u javno savjetovanje uputili dokument za izradu standarda, aktivnosti i kriterija za program "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", vrijedan 45 milijuna kuna.
Novac za taj program predviđen je iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru. "Hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i razvoj mreže neovisnih fact checkera može i treba zaživjeti i biti primjenjiv i u drugim državama EU-a. Hrvatska je pokazala da strateški razmišlja, a nadam se da će ovaj projekt biti primjer i šire - i drugim zemljama u ovom dijelu Europe koje prate što se u Hrvatskoj događa", kazao je Zlatev.
Komentirao je i dosadašnja izvješća Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj u kojima se izražava zabrinutost zbog velikog broja tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i medija i naglašava važnost neovisnosti, transparentnosti i učinkovitosti Agencije za elektroničke medije koja bi trebala konkretizirati projekt mreže fact checkera. "Primjedbe na politički utjecaj na medijske regulatore nisu rijetkost u državama članicama Unije, no vjerujem kako će u Hrvatskoj ishod izgradnje mreže fact checkera pod okriljem Agencije za elektroničke medije biti profesionalan, radi jačanja informiranosti građana utemeljenoj na činjenicama", kazao je Zlatev. Također je ocijenio kako je stanje u hrvatskim medijima zadovoljavajuće prema europskim standardima, a na otvorenju Fažana Media Festa istaknuo i kako su mediji stup europske demokracije te da se Europska komisija bori da to tako i ostane.
U RUJNU EUROPSKI AKT
"Nakon javnih konzultacija tijekom 2021. i 2022., Europska komisija do kraja rujna donijet će Europski akt o slobodi medija. Ovom povijesnom inicijativom poboljšat će se pravna sigurnost za medije i novinare te smanjiti prepreke na unutarnjem medijskom tržištu EU-a. Povećat će se i transparentnost, neovisnost i odgovornost na medijskom tržištu i pluralizam", naglasio je Zlatev.
Europska komisija smatra da je apsolutno demokratsko pravo europskih medija da ostanu neovisni o državi i tržištu, da djeluju bez upletanja u njihove aktivnosti, kao i da se treba osigurati da novinari nesmetano obavljaju svoj posao i beskompromisno pozivaju na odgovornost u svrhu javnog interesa.
"Europska komisija poduzima sasvim konkretne mjere za zaštitu novinara. Kao izvršno tijelo EU-a, Komisija je predložila direktivu koja će sudovima i žrtvama pomoći u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi, strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja. Riječ je o neutemeljenim i zlonamjernim tužbama kojima se želi ušutkati novinare ili civilno društvo da upozoravaju na nepravilnosti štetne za javni interes. Nažalost, problem sa SLAPP tužbama postoji svagdje, a ne samo u Hrvatskoj. No rješavanje problema SLAPP tužbi leži i u donošenju kvalitetnog nacionalnog medijskog zakonodavstva kojim bi se novinarima osiguralo da rade svoj posao bez pritiska", kazao je Zlatev.
PROBLEM FINANCIRANJA
Zlatev se osvrnuo i na nedavno predstavljene modele financiranja lokalnih medija koje su predložili Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske. "Iz svojih prethodnih novinarskih iskustava znam da je, nažalost, problem s financiranjem lokalnih medija jedan od najvećih problema vezanih uz medije u ovom dijelu Europe. Lokalni mediji temelj su informacijske mreže. Nažalost, nisam vidio nijedan model koji možemo prihvatiti kao najbolji i jedini model financiranja lokalnih medija. Očigledno, u svakoj državi trebali bi se pronaći modeli koji odgovaraju tamošnjim iskustvima i stvarnim izazovima", kazao je voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj.
Inače, Zlatev ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u komunikacijama, razvoju medija i upravljanju nevladinim organizacijama. Osnovao je i vodio Centar za razvoj medija u Bugarskoj, a bio je i jedan od osnivača i predsjednik Jugoistočne europske mreže za profesionalizaciju medija. Bio je direktor Informacijskog centra Instituta Otvoreno društvo u Sofiji, voditelj centra BBC-a u Bugarskoj te novinar i član upravnog odbora bugarske nacionalne televizije.
Kao bivši novinar javne radiotelevizije, ponudio je i odgovor na pitanje ispunjava li HRT funkciju javnog medijskog servisa: "To je pitanje za milijun dolara. Osnovna karakteristika demokratskog društva jest da postoji javni medijski servis koji društvu može dati objektivnu informaciju. Naravno, na vladama je da za građane osiguraju da posao javnog medijskog servisa teče neometano, bez pritisaka protivnih javnom interesu. U tom smislu u gotovo svakoj državi članici ima prostora za poboljšanje", zaključio je Zlatev.
Darko Jerković
Odlučna Europska komisija
Da je đavo odnio šalu svjedoči i reakcija medijskih korporacija, posebno naglašena nakon što je Europska komisija početkom ljeta krenula u otvoreni rat s nekim od najmoćnijih kakve su Meta, Google, Twitter i Microsoft. Taj je kvartet rezolutno obznanio kako će poduzeti čvršći stav protiv dezinformacijama prema novom nadopunjenom EU kodeksu koji bi ih mogao teško kazniti ako to ne učine. Naime, više od 30 potpisnika, uključujući i tijela za reklamiranje, obvezalo se na ažurirani Kodeks o suzbijanju dezinformiranja, trijumfalno su početkom lipnja naglasili iz Europske komisije. Potpisnici su se složili da će činiti više u borbi protiv manipuliranih videozapisa, lažnih računa i političkog reklamiranja, a nepoštovanje može tvrtkama donijeti kazne u visini i do 6 posto globalnog prometa. Tvrtkama, među kojima su TikTok i Amazonova sportska streaming platforma Twitch, dano je šest mjeseci da se usuglase sa svojim obećanjima te će morati predstaviti izvješće o napretku na početku 2023. godine.
”Novi kodeks je dokaz da je Europa naučila svoje lekcije i da više nismo naivni”, rekla je potpredsjednica Komisije Vera Jourkova. Još je dodala da su ruska invazija Ukrajine, pandemija COVID-a i britansko povlačenje iz EU-a ubrzali nastojanje Europske unije da suzbije lažne vijesti.
Sankcije bi mogle uključiti i zabranu tvrtki, rekao je Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište, te dodao: “Ako postoji neprestano kršenje pravila, možemo također razmotriti njihov pristup našem prostoru informiranja”.
No, kritičari poput Udruženja komercijalne televizije i usluga videa na zahtjev u Europi (ACT), rekli su da postoje veliki propusti u revidiranom Kodeksu: “Izmjene ne nude konkretne obveze za ograničavanjem ‘nedopuštenog manipulativnog ponašanja’. Obveze ne idu dalje od generalizacije da se slijedi zakon koji je očigledan i ne zahtijeva Kodeks”. (H/DJ)
Manipulacija zastavom
Koliko je ukrajinski rat “plodan” i kad se radi o informacijskom ratu u kontekstu lažnih vijesti i izvrtanja činjenica, bezbroj je primjera. Jedan od takvih navodi i agencija Reuters. Radi se u objavi jedne fotografije na kojoj se vide mladenka, mladoženja i drugi gosti kako podižu ruke na način koji podsjeća na nacistički pozdrav, koja je digitalno promijenjena kako bi uključila i ukrajinsku zastavu. Ranija iteracija slike, koja kruži najmanje od 2016., prikazuje crno-žutu zastavu. Reuters nije mogao neovisno pronaći fotografiju. Obrnuto pretraživanje na Tineyeu donijelo je iteraciju koja seže do lipnja 2016. kada je objavljena na, kako se čini, ruskoj web-stranici (po jeziku i domeni). Ova ranija verzija, u većoj rezoluciji, prikazuje portretirane ljude kako drže crno-žutu zastavu. U 2018. ukrajinska web-stranica navodi da se nepromijenjena verzija nalazi u Novokuznjecku u Rusiji. Vidljiva pozadina podsjeća na spomenik Lenjinu u Novokuznjecku (pogledajte kvadratni uzorak u betonskoj podlozi spomenika i žutu zgradu iza njega). Newsweek navodi da su provjeravači činjenica u Lead Stories i AFP također opovrgli ovu tvrdnju i otkrili da je slika uređena tako da uključuje žuto-plavu zastavu. Sve u svemu, slika je digitalno izmijenjena, odnosno promijenjene su boje zastave kako bi sličila ukrajinskoj zastavi. Izvorna slika kruži bar od 2016. i čini se da je snimljena u Rusiji. Ovaj je primjer obznanio Reutersov tim za provjeru činjenica. (DJ)
Metodologija Reutersa
Načela integriteta, neovisnosti i slobode od pristranosti vode cijelo novinarstvo u Reutersu, jednoj od napoznatijih i najpriznatijih svjetskih medijskih kuća. Na isti način u Reutersu pristupaju radu koji se odnosi na provjere činjenica na društvenim mrežama. Konkretno, Reuters Fact Check prati digitalne platforme u potrazi za dezinformacijama koje su povezane s događajima u vijestima i temama o kojima se raspravlja. Aktivno se traže grupe i računi koji zastupaju suprotna stajališta, a iste standarde procjene Reuters primjenjuj na sav sadržaj.
REUTERSOV IZBOR MATERIJALA ZA PROVJERU ČINJENICA ŠIROK JE I TEMELJI
SE NA SLJEDEĆIM KRITERIJIMA:
Urednička vrijednost: je li tema aktualna i od javnog interesa?
Može li materijal potencijalno uzrokovati štetu u stvarnom svijetu ako je netočan?
Doseg: koliko je zahtjeva stiglo? Ispituje se razina interakcije na pojedinačnim objavama, kao i vidljivost zahtjeva na različitim platformama.
Potencijalni doseg: je li vjerojatno da će se informacija dalje dijeliti? Ispituje se koliko brzo post stvara interakciju i razmatra se mogu li ga drugi ponoviti.
Ravnoteža činjenica i mišljenja: je li moguće izolirati određene tvrdnje iz materijala?
Nakon što su u Reutersu identificirali sadržaj koji žele provjeriti, prvo će se identificirati i sažeti ključne tvrdnje iznesene u sadržaju. Zatim se nastoje u potpunosti otkriti temelje tih tvrdnji, prvo pokušavajući identificirati podrijetlo informacija. U mnogim slučajevima izvor određene tvrdnje ne može se utvrditi, ali u slučajevima kada se identificira potencijalni izvor, Reutersova provjera činjenica zatražit će od tog izvora dodatne informacije i komentar prema potrebi. Traže se dokazi relevantne za tvrdnju - bilo potporne bilo druge - i savjetuje sa stručnjacima. Reuters Fact Check navodi svoje izvore i prikuplja poveznice na javno vidljiv način kad god je to moguće. Prilikom obznane čekova Reuters pruža poveznice na popratne dokaze kako bi čitatelji mogli vidjeti materijal na koji se poziva u punom obliku i kontekstu. Reuters svoje čekove objavljuje na odjeljku Reuters.com koji je vidljiv svima. (www.reuters.com)