Na pouzdanoj web-stranici enciklopedija.hr piše da je Armenija (Hajastan; Republika Armenija/Hajastani Hanrapetut‘jun), država u južnom dijelu Zakavkazja, između Gruzije (duljina granice 164 km) na sjeveru, Azerbajdžana (duljina 566 km) na istoku, azerbajdžanske eksklave Nahičevan (221 km) i Irana (35 km) na jugu te Turske (268 km) na zapadu; obuhvaća 29.743 km²... O Armeniji jučer, danas i sutra za Magazin Glasa Slavonije govorio je Nj. Eksc. Ashot Hovakimian, veleposlanik Republike Armenije u Republici Hrvatskoj.

Za početak recite nam nešto o svom bogatom diplomatskom i veleposlaničkom iskustvu...?

- U diplomatsku službu stupio sam odmah nakon što je Armenija stekla neovisnost, prije točno 31 godinu. Otvorio sam 1993. armensko veleposlanstvo u Grčkoj, dalje sam služio kao veleposlanik u Poljskoj (istovremeno u Latviji, Litvi i Estoniji), kao veleposlanik u Austriji (Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj) i kao stalni predstavnik Armenije pri OESS-u i međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Beču. Od 2011. bio sam zamjenik ministra vanjskih poslova do imenovanja veleposlanikom u Češkoj Republici, početkom 2019. Trenutačno sam nerezidentni veleposlanik za Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Crnu Goru i odnedavno za Bosnu i Hercegovinu.

Nije li to teško? Kako se nosite s obvezama u pet zemalja istovremeno?

- Teško je, ali moramo unaprijediti i ojačati sva područja bilateralne suradnje - od politike, gospodarstva, poljoprivrede, visokih tehnologija i IT sfere do kulture, obrazovanja, međuljudskih kontakata. Moj je "moto" stvoriti novu, cjelovitiju sliku statusa nerezidentnog veleposlanika. Putujem u svaku od zemalja najmanje četiri-pet puta godišnje, kombinirajući službene sastanke s kulturnim i gospodarskim događajima, organizirajući različite prijme, pružajući priliku za bolje razumijevanje moje zemlje, njezine politike, gospodarstva..., stvarajući mostove između naših prijateljskih država. Naravno, ponekad se mnoge stvari preklapaju, ne možete istovremeno biti u različitim zemljama, morate odabrati prioritete, ali vrlo često su osobni kontakti i moje poznavanje jezika od pomoći.



Koje su glavne teme na dnevnom redu u odnosima Armenije i Hrvatske?

- Armenija visoko cijeni svoje odnose s Hrvatskom, koji se temelje na povijesnom prijateljstvu i obostrano korisnoj suradnji. U oba parlamenta djeluju Međuparlamentarne grupe prijateljstva. Nažalost, već duže nismo imali posjete na visokoj razini i sada obje strane naporno rade na tome.

Jedna od najvažnijih povijesnih i duhovnih poveznica naših naroda je sveti Vlaho, čija je 1050. obljetnica bila u veljači ove godine, a na kojoj sam i ja sudjelovao. Sveti Vlaho bio je armenski biskup iz grada Sebastije početkom 4. stoljeća, koji je nakon mučeništva proglašen kršćanskim svecem. Stoljećima poslije armenski biskup postao je glavni dubrovački svetac, čuvar grada, prikazan je na gradskoj zastavi, njegove su skulpture postavljene u svim kutovima grada. U dominikanskoj crkvi u Dubrovniku stoji armenski križ (hačkar), posvećen 1700. obljetnici uspostave kršćanstva u Armeniji i mučeništva sv. Vlaha.

Postoje dokazi o prisutnosti Armenaca u srednjem vijeku u Dubrovniku i Splitu. Povijesni izvori tvrde da je početkom 18. stoljeća, kao i u mnogim drugim europskim gradovima, prvu kavanu u Osijeku otvorio armenski trgovac. Tijekom cijelog 19. stoljeća u Beču, u tiskari armenske katoličke mehitarističke kongregacije, tiskano je više od 300 knjiga na hrvatskom jeziku.

U Hrvatskoj postoji mala ali aktivna armenska zajednica. Ponosno tvrdim da su neki iz nje postali poznati u hrvatskim kulturnim i poslovnim krugovima. Odnosi s Hrvatskom utemeljeni su na održivim demokratskim vrijednostima. Sada smo u tekućim procesima demokratskih reformi i transformacija, uključujući javni sektor, gospodarstvo, pravosuđe itd. I Hrvatska je u tom smislu pouzdan partner u podršci Armeniji na njezinu demokratskom putu.

Surađujemo također u okviru Sporazuma o sveobuhvatnom i poboljšanom partnerstvu između Europske unije i Armenije. Zainteresirani smo za promicanje okvira Istočnog partnerstva EU-a i udruživanje napora u daljnjem poticanju te platforme u duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja, uključivosti i pristupa temeljenog na zaslugama. Radimo ne samo na poticanju međukulturne razmjene i aktiviranju turizma nego i na promicanju trgovine i međusobnih ulaganja, kao i zajedničkih nastojanja u sferama IT-a i visokotehnoloških rješenja.

Kakvi su odnosi Armenije i nekih njezinih susjeda? Ide li se u smjeru normalizacije s Turskom i Azerbajdžanom, primjerice?

- Turska je jednostrano zatvorila granicu između Armenije i Turske početkom 1990-ih i dvije zemlje nemaju diplomatske odnose. Kao što vjerojatno znate, sada su imenovani specijalni predstavnici za proces normalizacije i već je održano nekoliko sastanaka na kojima su strane odlučile krenuti naprijed bez preduvjeta, s ciljem otvaranja granica. Kako bi tom procesu dao pozitivnu dinamiku, ministar vanjskih poslova Armenije nedavno je prihvatio poziv ministra vanjskih poslova Turske i sudjelovao na Diplomatskom forumu u Antaliji.

Smatramo da je za postizanje normalizacije potrebna politička volja i spremnost za poduzimanje konkretnih koraka. Armenska strana više je puta pokazala i jedno i drugo, a isto očekujemo i od turske strane. Unatoč svim rizicima i krhkosti, postoji šansa za otvaranje ere mirnog razvoja u našoj regiji, a Armenija će nastaviti s naporima da pridonese ostvarenju te šanse.

Što se tiče Azerbajdžana, treba napomenuti da je u godinama na izmaku SSSR-a narod Arcaha (Gorski Karabah) apelirao da ostvari svoje pravo na samoodređenje, ali na te zakonite zahtjeve, umjesto posvećenosti rješavanju sukoba mirnim pregovaračkim procesom, Azerbajdžan 27. rujna 2020. uz izravnu potporu Turske i uz sudjelovanje stranih terorista s Bliskog istoka pokrenuo rat velikih razmjera protiv Arcaha.

Trilateralnom izjavom koju su čelnici Ruske Federacije, Armenije i Azerbajdžana potpisali 9. studenoga 2020. okončane su borbe i predviđeno stacioniranje ruskih mirovnih snaga u Gorskom Karabahu, čime su stvoreni uvjeti za osiguranje sveobuhvatne sigurnosti stanovništva Arcaha. Ali ta izjava nije omogućila konačno rješenje sukoba u Gorskom Karabahu. Štoviše, Azerbajdžan i nakon dvije godine, uz ostale ključne odredbe dokumenta, nastavlja kršiti odredbe stavka 8. Izjave o razmjeni ratnih zarobljenika, talaca i drugih zatočenih osoba, grubo kršeći Ženevske konvencije i međunarodno humanitarno pravo. Lažnim i izmišljenim suđenjima armenskim ratnim zarobljenicima Azerbajdžan se koristi ljudskim životima kao adutom za političko pregovaranje, a ksenofobni stavovi koji prevladavaju u Azerbajdžanu i dalje čine izravnu prijetnju našim sunarodnjacima koji su trenutno u azerbajdžanskom pritvoru.

Azerbajdžan blokira Arcahu pristup međunarodnim humanitarnim organizacijama, što je od vitalnog značenja u kontekstu sveobuhvatnog i učinkovitog rješenja humanitarne krize nastale ratom. Stvarnost temeljena na uporabi sile, masovnim kršenjima ljudskih prava, kao i dosljednim akcijama slične naravi nakon rata, uključujući infiltraciju azerbajdžanskih oružanih snaga na suvereni teritorij Armenije, ne mogu stvoriti održivu osnovu za regionalni mir i sigurnost. Samo sporazumi postignuti u okviru mirovnog procesa mogu otvoriti novu stranicu za mir, sigurnost i razvoj u regiji. Zauzimamo se za sveobuhvatno mirovno rješenje sukoba u Gorskom Karabahu u okviru i mandatu supredsjedajućih Minske skupine OESS-a (SAD, Francuska, Rusija). U isto vrijeme hitno je rješavanje humanitarnih pitanja, uključujući repatrijaciju svih ratnih zarobljenika i zarobljenih civila, kao i osiguranje zaštite armenske povijesno-kulturne baštine koja je pala pod kontrolu Azerbajdžana.

Kako riješiti sve te naslijeđene i danas još uvijek goruće probleme...?

- Armenija nastavlja svoje napore usmjerene na uspostavu mira i stabilnosti u regiji. Spremni smo započeti pregovore o sveobuhvatnom miru, koji će uključivati ​​trajno rješenje sukoba u Gorskom Karabahu, uključujući zaštitu svih prava naroda Gorskog Karabaha i njegov konačni status. Gorski Karabah nije samo dio teritorija, to je narod čije dostojanstvo treba poštovati.

Tijekom sastanka čelnika u Bruxellesu 22. svibnja dogovoreno je započeti rad na razgraničenju i sigurnosti armensko-azerbajdžanske granice, finalizirati razgovore o otvaranju prometne infrastrukture u regiji te raditi na pripremi sveobuhvatnih mirovnih pregovora. Ako Azerbajdžan pokaže konstruktivan pristup i suzdrži se od stvaranja prepreka na putu kao što je to učinio mnogo puta prije, mislim da možemo ići naprijed.

U gospodarskom smislu Armenija sebe definira kao "ekonomiju znanja". Možete li nam reći nešto više o sektorima gospodarstva koji su orijentirani na znanje i njihovu razvoju..?

- Armenija je zemlja u kojoj su obrazovanje i znanstveni rezultati glavni kapital gospodarstva, a tehnološki napredak i inovacije postavljeni su kao glavna jamstva za održivi razvoj. Tehnologija je sada najveće strano ulaganje u Armeniji i mnoge od najmoćnijih svjetskih tehnoloških tvrtki, uključujući Intel, Microsoft, Google, IBM, Synopsys i Cisco, ondje su fizički prisutne.

Armenija je već stekla uspješno iskustvo u uspostavljanju tehnoloških centara poput Centra za kreativne tehnologije TUMO, gdje mladi ljudi svih dobi mogu pohađati inovativne i besplatne izvannastavne obrazovne programe u tom području, i inženjerskih laboratorija "Armath", koji se uspostavljaju u školama za promicanje razvoja inženjerskih i robotičkih vještina među učenicima. Te dvije inicijative postale su armenski brendovi koji se sada izvoze u inozemstvo, a međunarodni TUMO centri otvoreni su u nekoliko gradova - Parizu, Bejrutu, Moskvi, Tirani, Berlinu, Kijevu.

Pod utjecajem armenskih kompanija iz dijaspore, kao što je Service Titan, koji se sada procjenjuje na 9,5 milijardi dolara, i domaćih armenskih tvrtki, kao što je Shadowmatic, koja je osvojila Apple Design Award 2015., armenska startup scena također je brzo rasla posljednjih 20 godina. Među pričama o uspjehu na armenskoj startup sceni možemo spomenuti Crowdfunding Formulu, aplikaciju PicsArt, aplikaciju Vineti, aplikaciju Krisp, IntelinAir, aplikaciju Zoomerang, ggTaxi i mnoge druge.

Armenska vlada daje povlaštene porezne olakšice posebno osmišljene za IT tvrtke i tehnološke startupove. Vlada također olakšava pokretanje posla u Armeniji nudeći politiku "otvorenih vrata", osmišljenu za privlačenje stranih tvrtki i ulagača.



Armenija je jedna od najstarijih država na svijetu, unatoč promjenama zemljopisnih granica. Kako Armenci žive svoju povezanost s bogatom i slavnom prošlošću?

- Armenija je doista jedna od kolijevki drevne civilizacije, čiji korijeni sežu u pretpovijesno doba. Imamo tisućljetnu baštinu ne samo u materijalnoj nego i u nematerijalnoj kulturnoj i vjerskoj baštini. Armenija je prva zemlja koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, što je, zajedno s armenskim jezikom i tradicijom, stoljećima igralo jako važnu ulogu u očuvanju armenskog identiteta, posebice u vrijeme nepostojanja armenske državnosti.

Za nas, Armence, kultura je snažno povezana s našom poviješću i identitetom. Armenija je jedna od onih zemalja čija je povijesna i kulturna baština raširena i izvan granica Republike Armenije - kako u svim susjednim zemljama tako i u vrlo udaljenim mjestima. Razina zaštite u tim zemljama vrlo je različita - od uvrštenja armenskih samostanskih kompleksa na popis svjetske baštine, u slučaju Irana, do potpunog uništenja i rušenja armenske kulturne baštine, u slučaju Azerbajdžana. U tom smislu, želio bih napomenuti da je Arcah (Gorski Karabah) također sastavni i neodvojivi dio krajolika armenske kulturne baštine. Kulturni i vjerski spomenici Arcaha, koji su izvanredni primjeri kršćanske armenske arhitekture, pružaju materijalne dokaze o dugoj povijesti Armenaca u regiji i sastavni su dio doprinosa Armenaca kulturnoj baštini svijeta. Tijekom posljednjeg rata u Gorskom Karabahu ponovno smo svjedočili kako je Azerbajdžan, uz težnju etničkog čišćenja armenskog stanovništva, u nastojanju da izbriše svaki trag civilizacijske prisutnosti Armenaca u regiji, težio namjernom uništavanju i otimanju armenskog povijesno-kulturnog nasljeđa, s crkvama i hačkarima, koji su ili namjerno ciljani, buldožerima dignuti u zrak, ili lažno predstavljeni kao "kavkasko-albanski", jer je armenska prisutnost u Gorskom Karabahu bila ozbiljan izazov azerbajdžanskim tvrdnjama o autohtonosti u regiji. Stoga Armenija ima opravdanu zabrinutost za sudbinu bogate armenske povijesne i kulturne baštine, oko 4000 spomenika, koji su sada pod kontrolom Azerbajdžana.

Uništavanje kulturne baštine, bilo namjerno bilo nenamjerno, u slučaju oružanog sukoba ili u vrijeme mira, nije gubitak samo za skupinu, zajednicu ili naciju kojoj pripada nego je i zadiranje u zajedničku povijesno-kulturno nasljeđe čovječanstva.

Naš narod, koji posjeduje višestoljetnu povijest, prošavši kroz mnoge nedaće i iskušenja i preživjevši genocid, ne samo što je izdržao sve te izazove nego je i obnovio svoju državnost u svojoj povijesnoj domovini. Čak i u tom kratkom vremenu još uvijek smo bili pred izazovom boriti se za očuvanje svog identiteta i prava na život u domovini. Arcaški ratovi te uspjesi i gubitci armenskog naroda još su jednom posvjedočili snažnu volju armenskog naroda za životom i stvaranjem u svojoj rodnoj domovini i nesalomljivu vjeru u izgradnju svijetle budućnosti za nove generacije.