Prelog, Koprivnica, Osijek i Mali Lošinj jedina su četiri grada koja su u prošloj godini, prema ovih dana objavljenim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, premašila stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljila EU direktive, donosi u svojoj analizi prortal gradonacelnik.hr.

Prošle je godine, navodi se u analizi, u Hrvatskoj nastalo 1.766.560 tona komunalnog otpada, a gledamo li po stanovniku – u prosjeku smo svi stvorili po 454 kilograma, što je najveća vrijednost u posljednjih 25 godina. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je ovih dana objavilo konačno izvješće o komunalnom otpadu i stopi odvojenog prikupljanja otpada po gradovima za prošlu godinu, ovo povećanje dovode u vezu s novim popisom stanovnika i smanjenim brojem stanovnika.

Što se, pak, odvojenog prikupljanja tiče, pomak i veću stopu u odnosu prema prošloj godini ostvarilo je 85 gradova, no samo su četiri premašila cilj; Prelog (67,4 posto), Koprivnica (55,4 posto), Osijek (51,9 posto) i Mali Lošinj (50,3 posto). Usporedbom s brojkama iz 2020. zamjetan je i lagani pad stope kod nekih gradova, poput Krka, koji je bio među top tri grada, a sada je na 45 posto. Vrijedi spomenuti da je najveći napredak ostvario Supetar.

Osijek je prvi od velikih gradova u Hrvatskoj s postotkom odvojenog prikupljanja otpada višim od 50 posto, ističe se u analizi. Dok, nažalost, čak 60 posto gradova i općina nema organizirano skupljanje i obradu biootpada, u Osijeku je postotak odvojenog skupljanja otpada iznosio odličnih 51,9 posto. To je 20 posto više od Zagreba, 38 posto više od Rijeke te 35,2 posto više od Splita.

Unikom je jedna od rijetkih komunalnih tvrtki koja je do sada realizirala pet EU projekta kojima je nabavljena oprema za skupljanje i obradu otpada, što je znatno pridonijelo razvoju sustava gospodarenja otpadom u gradu Osijeku. Nabavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje biootpada i plastike, strojevi za obradu biootpada, drobilica za građevinski i glomazni otad. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavljena su vozila za odvojeno skupljanje otpada: dvije dvokomorne preše za baliranje otpada, 25.000 spremnika za papir i 31.000 spremnika za plastiku i biootpad.

"Veliku ulogu u ostvarenju ovih rezultata ima izgradnja građevina za gospodarenje otpadom: kompostane, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, četiri reciklažna dvorišta, a pripremljena je i dokumentacija za izgradnju građevine za obradu glomaznog otpada. Modernom tehnologijom obrade biootpada na kompostani zaokružen je cijeli ciklus kružnog gospodarenja otpadom – od biootpada do prvoklasnog prirodnog organsko gnojiva, odnosno komposta. Na reciklažnom se dvorištu za građevni otpad od skupljenog građevinskog otpada obradom stvara proizvod za tržište: nasipni materijal koji se upotrebljava u građevinarstvu. Kontinuirano se radi na modernizaciji voznog parka, nabavljena su specijalna vozila koja su opremljena sustavom za identifikaciju podizanja i kontrole spremnika, što omogućuje naplatu odvoza komunalnog otpada po volumenu i broju pražnjenja spremnika", navodi portal gradonacelnik.hr u svojoj analizi.

Zbog ostvarenih rezultata u 2021. godini Grad Osijek neće platiti poticajnu naknadu, nego će se predviđena proračunska sredstva moći uložiti u daljnje unapređenje gospodarenja otpadom u gradu Osijeku. Za postizanje još boljih rezultata planira se daljnji rad na razvoju sustava gospodarenja otpadom kroz izgradnju sortirnice, objekta za obradu glomaznog otpada, centra ponovne oporabe i edukacijskog centra.