Model kružne kreativnosti primjenjiv je na širok spektar gospodarskih i kulturnih aktivnosti, a u njegovu je središtu tekst kao sažetak idejnog koncepta. Primjer je modela izložen u knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica, autorica J. Horvat i J. Forjan, te su sudionici panel-rasprave Model kružne kerativnosti, održane u četvrtak na 10. Kreativnoj riznici, komentirali njegove znanstvenoteorijske, stručne i praktične obrasce.

Moderatorica, izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević, razgovarala je s Josipom Zelićem, Ivanom Plaščak, Igorom Bogdanovićem, Lanom Šuster i Narcisom Vekić, doktorandima na Sveučilištu J. J. Strossmayera.

Ivana Plaščak govorila je o kružnoj kreativnosti na primjerima projekata u općini Bilje, odnosno o turističkim proizvodima koji mogu cirkulirati kroz svih 12 sektora. Tako je, primjerice, roman OSvojski J. Horvat bio ishodišnom točkom revitalizacije biljskog dvorca princa Eugena Savojskog. Josip Zelić smatra da je opera oduvijek primjer kružne kreativnosti, jer spaja glazbu, kostimografiju, arhitekturu, grafički dizajn, komuniciranje... Lana Šuster govorila je o romanima J. Horvat, u kojima se nalaze nacionalna baština poput glagoljice, likovi koji su u nekom trenutku obogaćivali povijest Osijeka, te hrvatske poveznice sa svijetom i europskom kulturom... Spomenula je kako su, primjerice, studenti KIFOS-a vježbanjem pisali glagoljicom vođeni prof. M. Lukić. Igor Bogdanović govorio je o financiranju modela kružne kreativnosti istaknuvši izvore kao što su državni i EU programi, proračuni gradova i županija, korporacije, potom grupno financiranje, rizično financiranje i financiranje uz podršku akademskih istraživačkih institucija. Narcisa Vekić cijeli je život u kulturi, 20 godina kao novinarka i urednica kulturne rubrike, odnedavno i kao zaposlenica HNK-a Osijek. Istaknula je logičan spoj humanistike i ekonomije te nužno cirkuliranje kreativnosti kroz sektore vezane uz teatar, spomenuvši i održivost kao novi izazov u kulturi.

Svi su sudionici pozdravili inicijativu za uvrštavanje glagoljice na Popis svjetske namaterijalne baštine UNESCO-a, čime bi se zaokružio postupak brendiranja glagoljice primjenom modela kružne kreativnosti. I.R.G.