Jedna od najnovijih promjena u Vatikanu jest i ta da je papa Franjo “degradirao” Opus Dei, koji je godinama bio prozivan kao “katolička masonerija”. Naime, Papa je izuzeo osobnu prelaturu Opus Dei iz nadležnosti Dikasterija za biskupe i podvrgnuo ju je Dikasteriju za kler. Istodobno je odredio da prelat Opusa Dei ubuduće ne može biti imenovan biskupom.

Inače, Opus Dei u Madridu je 1928. godine osnovao sv. Josemaría Escrivá de Balaguer, pozivajući ga na širenje karizme koja se sastoji u širenju ideala svetosti u svakodnevnom svijetu, u profesionalnom radu katolika laika te u uobičajenim okolnostima. Prisutan je u 68 zemalja svijeta i broji više od 90 tisuća vjernika, od čega je oko 2000 svećenika. U Hrvatskoj je oko 140 vjernika Opusa Dei. No, bez obzira na svetost Escrivá je bio optuživan da je profašist, a u zadnjoj fazi Francova života Opus je upravljao državnom vladom. Među njihovim najžešćim kritičarima bili su isusovci. A i Papa je isusovac. Pojednostavljeno, kako se čini, čak i crkvene organizacije s vremenom se znaju iz svojih dobrih namjera prometnuti u nešto sasvim drugo, a naročito ako se to drugo počne dovoditi i u vezu s politikom. I to iako je cilj Opusa Dei proširiti svijest i o posvećivanju svakodnevnog rada, tj. dobro obavljanje profesionalnih i obiteljskih obveza. Kako se svojedobno navodilo, vođe ultrakonzervativnog pokreta “U ime obitelji”, koji je stojao i iza referendum na kome su se građani i građanke Hrvatske izjašnjavali o tome da li ili ne u Ustav unijeti formulaciju o braku kao zajednici muškarca i žene, direktno su povezani s pokretom Opus Dei. Napominjalo se da izgleda nije slučajno ni što su vođe pokreta “U ime obitelji “sve redom bogati pojedinci, pripadnici četiri imućne obitelji desnog političkog opredjeljenja. Na to su ukazivali osim imovinskog statusa, i radikalno katolički stavovi, kao i metode kampanje. Opus Dei se opisivao kao moćna crkvena međunarodna organizacija koja želi oslabiti demokraciju kako bi Katoličkoj Crkvi osigurala što veći utjecaj u državi. Isticalo se da su spomenute obitelji bile udružene u političkoj stranci Hrast, koja je imala ekstremne stavove, poput zabrane medicinski potpomognute oplodnje. Predsjednica te stranke prvo je bila Željka Markić, a zatim Ladislav Ilčić. Inače, Markić je odbijala odgovoriti je li članica Opusa Dei.

Posla su navodno imali i hrvatski obavještajci koji su smatrali da Opus Dei predstavlja opasnost za državnu sigurnost, jer se službeno bave društveno korisnim djelima, a regrutiraju svoje članove među političarima, bogatašima i ljudima od utjecaja, a što je pobudilo brojne sumnje.