Premda se situacija ipak smiruje, teško je reći kad će se Kazahstan vratiti u “normalno” stanje kakvo je bilo prije žestokih prosvjeda i sukoba koji su u kazahstanskim gradovima buknuli prije desetak dana, navodno kao odgovor na velik i iznenadan porast cijena goriva u toj golemoj zemlji središnje Azije.

Naravno, za smirivanje stanja zasluge idu i Rusiji, koja je bez ikakvih dvojbi u Kazahstan odmah poslala odred specijalaca, inače uvježbanih za gušenje demonstracija u ruskim gradovima otkako je na vlasti Vladimir Putin. Zapravo, gledajući širu geostratešku i geopolitičku sliku Kazahstana, posve je očekivano da Rusiji i Putinu ne pada na pamet olako Kazahstan prepustiti nekoj oporbenoj vlasti koja bi tu zemlju mogla odvojiti od ruskih utjecaja i interesa. Drugim riječima, nema baš nikakve šanse da Kazahstan postane druga Ukrajina u smislu veće demokratizacije i liberalizacije društva, bez obzira na sve prosvjede, reakcije SAD-a i Europske unije, bilo kakvih stranih faktora uključujući i NATO, kojemu je Kazahstan drugi planet. Konkretno, Rusija ima dva ključna argumenta da Kazahstan, kao bivšu republiku u sklopu SSSR-a, zadrži pod svojim geostrateškim i geopolitičkim kišobranom, a to su golema rudna i energetska bogatstva i možda još važnije - Bajkonur, najveći raketodrom na svijetu, koji je glavna baza za lansiranje ruskih satelita i svemirskih brodova. Iz te su baze lansirani prvi umjetni Zemljini sateliti i svi sovjetski i ruski svemirski brodovi s ljudskom posadom te automatske letjelice prema Mjesecu, Veneri i Marsu. Od raspada SSSR-a kazahstanske vlasti taj kozmodrom iznajmljuju Rusiji, čija svemirska agencija upravlja njime. U blizini se nalazi zračna luka. Dakle, uz goleme zalihe plina i nafte, koje Rusija drži kao stratešku energetsku rezervu za svoje potrebe, Bajkonur je ključni strateški poligon u sadašnjem mirnodopskom, ali i eventualno budućem programu “svemirskih ratova”.

Što se sadašnje situacije tiče, prosvjedi koji su započeli kao odgovor na porast cijena goriva, proširili su se u veći pokret protiv Nursultana Nazarbajeva, kazahstanskog čelnika od sovjetskih vremena. No predsjednik Kasim Džomart Tokajev, kojeg je Nazarbajev izabrao kao nasljednika, pozvao je snage iz savezničke Rusije u sklopu Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) predvođene Rusijom. Na takav razvoj događaja odmah su stigle reakcija iz Washingtona i Bruxellesa, a dolijevanje ulja na vatru počelo je i od strane nekih kazahstanskih disidenata koji su utočište pronašli na zapadu. Tako je, primjerice, Muhtar Ablyazov, bivši bankar i vladin ministar koji je čelnik opozicijskog pokreta zvanog Demokratski izbor Kazahstana, rekao da Zapad treba ući u bojno polje. “Ako ne, Kazahstan će se pretvoriti u Bjelorusiju, a Putin će metodično nametnuti svoj program - ponovno stvaranje strukture nalik Sovjetskom Savezu”, rekao je Ablyazov Reutersu iz Pariza te dodao: “Kazahstan je sada dio geopolitičke igre. Rusija je već ušla, poslala je vojsku. CSTO je Rusija. Ovo je okupacija od strane Rusije.” Inače, kod kuće tražen zbog prijevare i pronevjere, Ablyazov živi u Francuskoj gdje mu je dodijeljen izbjeglički status. Odbacio je sve optužbe protiv sebe u Rusiji i Kazahstanu kao politički motivirane. Ablyazov sam sebe zove čelnikom opozicijskih prosvjeda te kaže da ga svakog dana konzultiraju u pogledu taktika na terenu u Almatyju. “Vidim sebe kao čelnika opozicije. Svakog dana prosvjednici me zovu i pitaju: ‘Što da činimo? Stojimo ovdje: Što da činimo?’”. Rekao je također da je spreman odletjeti u Kazahstan kako bi predvodio privremenu vladu ako prosvjedi eskaliraju te dodao da ga njegovi aktivisti čekaju. “Zapad treba odvojiti Kazahstan od Rusije. Zapad mora pomoći tako da Putin ne okupira ovu zemlju, Zapad mora pomoći da civilno društvo izabere svoje čelnike tako da zemlja može izabrati svoj put, demokratski put kao na Zapadu”, zavapio je kontroverzni Ablyazov. Uglavnom, puno buke i teških riječi, na što se Putin, naravno, smije i nije ga briga. Usput je na sastanku CSTO-a rekao da nemiri nisu izazvani nezadovoljstvom zbog cijena goriva, nego zbog “destruktivnih snaga izvana koje iskorištavaju situaciju”.

Sve u svemu, epilog je poznat - kazahstanske snage sigurnosti uhitile su više od 8000 osoba zbog nemira, napada na vladine zgrade, paljevinu i sukobe s policijom, što je sve skupa bilo najgore nasilje u postsovjetskoj povijesti te srednjoazijske zemlje. Vlasti su za nasilje okrivile “ekstremiste” i “teroriste” od kojih su neki, kako tvrde, stranci. U međuvremenu, po starom sovjetskom običaju, uslijedile su smjene i iz redova vlasti. Tako je Karim Masimov, bivši čelnik Odbora za nacionalnu sigurnost, pritvoren pod sumnjom za izdaju nekoliko dana nakon što ga je predsjednik Kasim Žomart Tokajev smijenio. Tokajev je također razriješio svoj kabinet, izdao naredbu o pucanju bez upozorenja kako bi okončao nemire i proglasio izvanredno stanje u toj naftom bogatoj zemlji od 19 milijuna stanovnika.



Ruski i državni mediji izvijestili su da su tijekom sukoba ubijene 164 osobe, pozivajući se na objavu vlade na društvenim mrežama. No zdravstvene i policijske vlasti nisu potvrdile taj broj i objava na društvenim mrežama je potom izbrisana. “Mislim da je postojala neka vrsta zavjere u koju su bile uključene domaće i određene strane destruktivne snage”, rekao je kazahstanski državni tajnik Jerlan Karin, ne navodeći imena osumnjičenih. Predsjednik Kasim Žomart Tokajev, na sastanku sigurnosnog saveza predvođenog Rusijom, trijumfalno je objavio: “Red je u cijelosti uspostavljen u Kazahstanu. Prijetnje sigurnosti države su izbjegnute”, rekao je Tokajev na videosusretu Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO), udruženja Rusije, Armenije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. CSTO, kao i NATO savez, ima članak ugovora koji predviđa da napad na jednu predstavlja napad na sve članice. Tokajev je CSTO-u rekao da će protuteroristička operacija uskoro završiti, dodavši da se dogodio “pokušaj puča” uz planirane i koordinirane napade na središta regionalnih vlasti, snaga sigurnosti i zatvore. Nova izenađenja su moguća, iako ne i neke posebno veće drame u kazahstanskoj “ruskoj provinciji”. Dok je Bajkonura, nafte i plina, dotle će se sjena iz Moskve nadvijati nad Kazahstanom i danju i noću... (D.J.)