Magazin
JASMINA BOŽIĆ, O CIVILNOM DRUŠTVU DANAS...

Sloboda, koja nam je na svim razinama prijeko potrebna, traži od nas visoku odgovornost!
Objavljeno 4. prosinca, 2021.

Civilno društvo jedno je od triju glavnih podsustava svakog demokratskog društva, uz državu i slobodno tržište. Ta tri podsustava trebaju međusobno surađivati, a ujedno trebaju i jedni druge ograničavati da se spriječi prelijevanje metoda djelovanja koje su legitimne u jednom podsustavu, na ostala dva. Svaki od triju društvenih podsustava ima svoje metode i modalitete djelovanja. Primjerice, javno obrazovanje ne smije biti organizirano na komercijalnim osnovama, dok, recimo trgovačka društva, jesu i trebaju biti organizirana na komercijalnim temeljima - pojašnjava dr. sc. Jasmina Božić, izv. prof. na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u nastavku piše:



- Civilno društvo kao podsustav društva nudi forme, oblike djelovanja. Najrazličitije snage u društvu preuzimaju te forme da bi putem njih ostvarivale svoje ciljeve. Najčešći oblik organiziranja unutar civilnog društva su udruge. Zašto udruge? Činjenica je da je udruga pravna osoba koju je, u usporedbi s drugim vrstama pravnih osoba, možda najlakše osnovati. Dovoljne su tri fizičke ili pravne osobe za osnovati udrugu, nije potreban nikakav kapital. Postupak osnivanja udruge može biti gotov za mjesec dana. Kada su osnovane, udruge se mogu javljati na mnoštvo javnih natječaja radi dobivanja financijskih sredstava. To su neki od razloga što u Hrvatskoj ima više od 50.000 registriranih udruga (aktivno je približno više os polovine tog broja). Drugim riječima, tisuće i tisuće ljudi radi najrazličitijih ciljeva neprestano osnivaju udruge. Tu činjenicu možemo zahvaliti velikim, tri desetljeća dugim nastojanjima naših civilnih aktivista, udruga i stručnjaka, kao što su npr. Cvjetana Plavša Matić, Igor Vidačak i drugi, na liberalizaciji Zakona o udrugama, koji svim hrvatskim građanima, pa i strancima u nas, danas omogućuje slobodno ostvarenje ustavnog prava na slobodu udruživanja. To je snažan stup demokratskog društva koji je izboren ustrajnim naporima civilnog aktivizma.

NEKI LOŠI PRIMJERI


- Udruge su organizacije u koje se građani učlanjuju radi ostvarenja nekih svojih uvjerenja i ciljeva, a ta uvjerenja i ciljevi, prema čl. 4. Zakona o udrugama, ne smiju biti u suprotnosti s Ustavom i zakonom. Ustav u čl. 3. kao najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava određuje slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav. Prema tome, iz Ustava i zakona proizlazi da bi u Hrvatskoj trebalo dopustiti djelovanje samo onih udruga koje poštuju te vrednote. Većina udruga uistinu djeluje poštujući Ustav i zakone. Međutim, u praksi ima i dosta primjera kada pojedine udruge djeluju usuprot najvišim vrednotama ustavnog poretka, ili pak krše slovo i duh Zakona o udrugama.

Za primjer djelovanja udruge usuprot najvišim vrednotama ustavnog poretka uzmimo udrugu "U ime obitelji", kao jednu od niza konzervativnih organizacija koje u našem javnom prostoru zastupaju djelomično upitne društvene vrijednosti, često na braniku religijskog konzervativizma te su povezane s brojnim inozemnim organizacijama koje ih financiraju. Jedna od najviših ustavnih vrednota je poštivanje prava čovjeka, a ove organizacije nastoje djelovati na ograničavanje prava i sloboda u području seksualnosti, reproduktivnih prava, posebice prava na pobačaj, zdravstvenog i spolnog odgoja, itd. Zalažu se za ograničenje ljudskih prava i sloboda, npr. za ograničavanje prava osoba homoseksualne spolne orijentacije, a ne za održanje i širenje ljudskih i manjinskih prava. Tijela javne vlasti trebaju u svrhu javnih natječaja pobliže razmatrati koji vrijednosni kriteriji čine neku organizaciju organizacijom civilnog društva, a ne se zadovoljavati pukim formalnopravnim kriterijima da je organizacija registrirana kao udruga.

Za primjer djelovanja udruge koja krši slovo i duh Zakona o udrugama uzmimo primjer udruge GNK Dinamo. U čl. 8 Zakon o udrugama propisuje "da udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova". Nedavno je na društvenim mrežama profesor Goran Pavel Šantek iznio sljedeće zapažanje: "Molim sve čitače ovoga teksta da usporede tekst Zakona o udrugama: ‘Članovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge na način propisan statutom‘ s tekstom Statuta GNK Dinamo: ‘Skupština je najviše tijelo upravljanja klubom. Skupštinu sačinjava 80 predstavnika članova kluba, koje biraju članovi Skupštine starog saziva na prijedlog Izvršnog odbora‘. S jedne strane zakonski garantirano pravo svih članova udruge da upravljaju udrugom direktno ili preko predstavnika koje biraju, s druge strane Statut kluba prema kojemu novu skupštinu kluba biraju članovi stare skupštine kluba na prijedlog Izvršnog odbora kluba".

Upravno vijeće udruge GNK Dinamo spretno je mimoišlo zakonsku obvezu da se osigura demokratsko upravljanje udrugom. Zašto kandidate predlaže samo Izvršni odbor? Ima li Izvršni odbor obvezu savjetovati se s članstvom kod nominacije kandidata? To bi bilo lako izvedivo. Očito im je takav statut prošao kod promjena statuta nakon što se 2014. mijenjao Zakon o udrugama. Formalno su zadovoljili postojanje predstavničke skupštine i tobože uskladili Statut sa Zakonom o udrugama, a zapravo nisu osigurali demokratsko upravljanje klubom od strane članova. Za činjenicu da navijači i članovi kluba u praksi ne mogu sudjelovati u upravljanju Dinamom, dijelom je odgovornost zagrebačkog Gradskog ureda za opću upravu.

Ti primjeri neustavnog i protuzakonitog djelovanja udruga ukazuju na potrebu da se, s jedne strane, osnaže i pažljivije provode nadzorni mehanizmi tijela javnih vlasti u pogledu djelovanja organizacija civilnog društva. S druge strane, gornji primjeri isto tako ukazuju na potrebu da se osnaže meki, ali potencijalno iznimno učinkoviti mehanizmi demokratske javnosti, koja itekako može djelovati kao filtar i ne propuštati nekritički sve inicijative koje se putem različitih modaliteta djelovanja civilnog društva nastoje probiti do donositelja odluka. Ta demokratska, informirana, refleksivna javnost trebamo biti upravo mi - građani, stručnjaci, znanstvenici, udruge, mediji i društvene mreže. Zato je hvalevrijedno što Magazin Glasa Slavonije sada piše o ovoj temi. To su dva legitimna, ispravna načina kojima ćemo morati kao društvo i država snažnije djelovati na sprječavanju društveno štetnih civilnih inicijativa.

OSVAJANJE SLOBODE


- Da sažmemo, građani moraju u demokratskom društvu imati slobodu široko artikulirati svoje potrebe i zahtjeve putem civilnodruštvenih mreža. Ta teško izborena sloboda najvrjedniji je dijamant koji u suvremenom hrvatskom društvu moramo pomno čuvati. Istodobno, svi moramo biti svjesni da takva sloboda otvara prostor kako za društveno poželjne potrebe i zahtjeve, tako i za društveno nepoželjne "potrebe" i zahtjeve. Sloboda, koja nam je na svim razinama prijeko potrebna, traži od nas visoku odgovornost, da kao pojedinci, zajednice i društvo snažno reagiramo kad god se slobodu, koja nam je svima dana, zloupotrebljava za društveno nepoželjne ciljeve.

Pogledajmo državu u kojoj je civilno društvo slabo, npr. Saudijsku Arabiju. U Saudijskoj Arabiji državne i gospodarske silnice silno dominiraju cjelokupnim društvenim procesima bez ravnoteže i kontrole civilnog društva, jer je ono podrazvijeno, naprosto zato što su u Saudijskoj Arabiji ljudska prava koja omogućuju razvoj civilnog društva, kao što su pravo na slobodu udruživanja, pravo na slobodu izražavanja i pravo na slobodu okupljanja, u regulativi i u praksi izrazito ograničeni. U takvoj državi nenasilni civilni aktivist za ljudska prava Raif Badawi, koji se zauzimao za liberalnu životnu filozofiju ‘živi i pusti druge da žive‘, trune u zatvoru od 2012. godine, dobio je kaznu od tisuću udaraca bičem, dok mu je supruga i troje djece dobilo azil u Kanadi. Nikakvi prosvjedi međunarodnih ljudskopravnih organizacija, kao što je Amnesty International, da se Badawija otpusti iz zatvora, nisu urodili plodom. To je država u kojoj se civilno društvo sustavno zatire. U takvoj državi ne želimo živjeti.



Piše: DR. SC. JASMINA BOŽIĆ, izv. prof. Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
Možda ste propustili...

EKSKLUZIVNO: NJ.E. PARVIZ ESMAEILI, VELEPOSLANIK ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN

Narod s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom nikada neće biti izoliran

PANDEMIJSKA STVARNOST: PROF. DR. SC. MAJDA TAFRA-VLAHOVIĆ

Lažne vijesti kreiraju umjetnu stvarnost

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Tomislav Pletenac: Uvijek se sve vrti oko ideje "poštenog" naroda i "pokvarenih" elita

2

RAZGOVOR: VJERAN KATUNARIĆ

Pitanja prava i sloboda u pandemiji se potežu zbog demagoških razloga

3

ODRŽIVA BUDUĆNOST: ZELENA TAKSONOMIJA EUROPSKE UNIJE

Nuklearke se vraćaju u igru